DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 89     <-- 89 -->        PDF

uvodna dva poglavlja o globalnom značenju i ulozi šuma, pregledno opisane ekosustavne usluge šume ali i brojne izdvojene crtice Jeste li znali? Zašto je važno mrtvo drvo? Struktura šume i dr.
U trećem poglavlju vodiča daje se osvrt na biološke vrijednosti šuma s pregledom elemenata koji upućuju na visoki potencijal šume u pogledu bioraznolikosti. Također se navode razlozi ugroženosti šuma, koji se uz već poznate, u kontekstu NP „Plitvička jezera“ proširuju na prijetnje utjecaja invazivnih stranih vrsta.
U četvrtom poglavlju navode se propisane obveze zaštite šumskih ekosustava te smjernice za očuvanje bioraznolikosti šuma u NP “Plitvička jezera, izvedene iz Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode i njemu pripadajućih uredbi i pravilnika te odredbi za provođenja Prostornog plana za NP „Plitvička jezera“.
Peto poglavlje donosi pregled najvažnijih šumskih zajednica na području NP “Plitvička jezera„. Navodi se kako  se recentnim istraživanjima fitocenoloških značajki tamošnjih šumskih ekosustava utvrdilo 13 šumskih zajednica na razini asocijacija, pri čemu su bukove i bukovo-jelove asocijacije raščlanjene na 9 subasocijacija i više varijanti. Uz opis šumskih zajednica donosi se osnovni pregled flore i faune Parka.
Očuvanje bioraznolikosti šuma u NP „Plitvička jezera“ važan je dio europske koncepta očuvanja ukupne biološke raznolikosti. Prema Uredbi o ekološkoj mreži, u okviru ekološke mreže Natura 2000 šire područje NP značajno je za očuvanje čak osam šumskih stanišnih tipova, strukturno opisanih u šestom poglavlju priručnika. Ističe se kako su, prema kriterijima vrednovanja područja ekološke mreže,  svi ovdašnji Natura 2000 stanišni tipovi visoke razine reprezentativnosti te izvrsno očuvani u pogledu strukture i funkcija.
Pregledom najvažnijih šumskih stanišnih tipova upućuje se na snažnu korelaciju očuvanosti šumskih ekosustava NP „Plitvička jezera“ i  bogatstva njima pripadajuće bioraznolikost.  Skreće se pozornost kako su šume  u NP važan okvir bogatog životinjskog i biljnog svijeta, s brojnim endemičnim, rijetkim i ugroženim svojtama. U granicama Parka evidentirano je čak 25 endemičnih biljnih vrsta i podvrsta, popis ptica NP „Plitvička jezera“ sadrži 157 dosad zabilježenih vrsta, a u šumama parka nalazi preko 50 vrsta sisavaca. Najnovijim je istraživanjima utvrđeno 20 vrsta šišmiša.
Kao važna mjera očuvanja bioraznolikosti šumskih ekosustava NP navodi se sustavno prikupljaje podataka o biljnim i životinjskim vrstama  u okviru Nacionalnog sustava praćenja bioraznolikosti.
U okviru ovog poglavlja nalazimo i izdvojeni osvrt na ekološku edukaciju i interpretaciju šume. Tako se navodi da su za razumijevanje šuma širom svijeta, a posebno onih u zaštićenim područjima, posebno važne “šumske učionice”, što podrazumijeva edukaciju kroz stručna vođenja i radionice na izvornim šumskim lokalitetima. Na tragu takvih edukacijskih obrazaca u NP “Plitvička jezera” već više godina organiziraju se druženja s učenicima lokalnih osnovnih škola za koje provode jednodnevni edukativni program „Upoznaj svoj nacionalni park i budi na jedan dan čuvar prirode“.
Zadnje, sedmo poglavlje čini Mali informacijski servis koji sadrži 82 jedinice tumačenja temeljnih pojmova vezan za šumske ekosustave i bioraznolikost, potom pregled najvažnijih ekoloških datuma te konačno 30 naslova korištene literaturne i drugih izvora korištenih u pripremi vodiča.
Izdavanjem tematskog edukacijskog vodiča „Bioraznolikost šuma u Nacionalnom parku Plitvička jezera“ u dvostrukoj obljetničkoj godini - 70 godina od osnivanja NP Plitvička jezera 1949. te 30 godina od uvrštenja na popis svjetske baštine - Javna ustanova NP „Plitvička jezera“ iskazuje veliko poštovanje mnogim šumarskim stručnjacima koji su proteklih desetljeća svojim istraživačkim i stručnim radom doprinijeli očuvanju i promociji šuma NP „Plitvička jezera“ kao neprocjenjive sastavnice jedinstvenog prirodnog bogatstva ovog UNESCO-ovog zaštićenog područja svjetske prirodne baštine.
Varijabilnost obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Bosni i Hercegovini - Dalibor Ballian, Marjana Westergren i Hojka Kraigher
Davorin Kajba
Ova značajna znanstvena monografija jedna je u nizu tiskanih monografija izdavača Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine (UŠIT BiH) i suizdavača Silva Slovenica – izdavačkog centra Šumarskog instituta Slovenije u Ljubljani (Slovenija). Monografija sadrži 234 stranice, od čega 81 sliku i 38 tablica.

ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 90     <-- 90 -->        PDF

U uvodnom dijelu autori daju pregled strukture bukovih šuma u  Bosni i Hercegovini i njihovo značenjej s gospodarskog i ekološkog stajališta. Prema staroj inventuri šuma, bukove šume zauzimale su 53 % površine. Visoke bukove šume pokrivale su površinu od 665.000 ha, a niske i degradirane šume  318.000 ha. U ukupnoj sječivoj masi listača u BiH na bukovo drvo otpada oko 90 %, što približno iznosi oko 2.500.000 m3/godišnje. Danas Bosna i Hercegovina raspolaže sa 3.231.500 ha šuma i šumskog zemljišta, što je oko 60 % njene površine. Običnu bukvu nalazimo i u mješovitim šumama bukve i jele, te bukve, jele i smreke koje zauzimaju 46 % svih visokih šuma. Tako ukupna površina šuma gdje je zastupljena bukva iznosi oko 1.652.400 ha. U Bosni i Hercegovini obična bukva pokazuje jako dobru hori­zontalnu i vertikalnu raslojenost pa se javlja od najnižih šumskih pojasa gdje pridolazi sa hrastom lužnjakom i kitnjakom (Fagetum submontanum), zatim se širi u brdskom pojasu gdje radi čiste sastojine (Fagetum montanum) te u najvažnijem gorskom pojasu, gdje u zajednici s običnom jelom ili s jelom i smrekom čini najznačajniju šumsku zajednicu bukovo-jelovih šuma (Abieti Fagetum). Inače, areal bukovih šuma u BiH znatno je uži od areala bukve, koja, kao pojedinačna ili grupna primjesa, raste i u šumama hrasta i graba, ili se penje zajedno s borom krivuljem daleko iznad gornje šumske granice.
U zasebnom poglavlju prikazani su rezultati istraživanja provedenog u međunarodnom testu provenijencija za svojstva rasta i fenologije kod obične bukve u pokusu kod Kaknja. U test su bile uključene provenijencije iz sedam europskih zemalja (Bosna i Heregovina, Hrvatska, Mađarska, Češka, Rumunjska, Njemačka i Srbija). Istraživanjem promjena fenoloških faza utvrđeno je da postoji statistički značajna varijabilnost između testiranih provenijencija. Najveće prosječne visine dostigle su provenijencije iz Hrvatske (Dilj Čaglinski i Vrani kamen). Najniže visine imale su rumunjske provenijencije. Također i najveće promjere iznad vrata korijena imale su provenijencije iz Hrvatske.
Istraživanja morfoloških i fizioloških svojstava, koja su provedena u kasnijoj dobi,  odnosila su se na razlike u preživljavanju, totalnim visinama, promjeru na vratu korijena, boji lista i zimskog zadržavanja lista kod različitih provenijencija obične bukve. Analizom varijance, utvrđene su statistički vrlo značajne razlike u morfološkim osobinama, promjerima na vratu korijena i visinama biljaka, kod različitih provenijencija obične bukve. S prosječnom visinom od 142,05 cm i prosječnim promjerom na vratu korijena od 19,43 mm, provenijencija iz Hrvatske (Dilj Čaglinski) iskazala je najviše prosječne vrijednosti za oba svojstva. Provenijencija iz Rumunjske (Alka-lulia) imala je  najnižu prosječnu visinu od 73,55 cm, a provenijencija iz Češke (Sihlwald) iskazala je  najmanju prosječnu vrijednost promjera na njegovu vratu od 14,09 mm.
Analizom varijance utvrđeno je postojanje i statistički značajne fenološke varijabilnosti između istraživanih provenijencija u početku, trajanju i završetku pojedinih fenofaza. Provenijencije iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u pravilu su listale ranije od stranih provenijencija. Za svojstvo zimske retencije lišća utvrđeno je da 65,92 % biljaka u pokusu nije zadržalo list, a da je najveći postotak nezadržavanja lista iskazala njemačka provenijencija Hoellerbach sa 91,05 %. Za sva istraživana fenološka svojstva utvrđena je visoka razina genetičke diferencijacije istraživanih provenijencija.
Rezultati drugog pokusa sa petnaest provenijencija obične bukve, dali su odgovore na stabilnost i prilagodljivost visinskog rasta kroz četiri pokusa osnovanih u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Razmatrana je primjena interakcije provenijencija × stanište u svjetlu utjecaja klimatskih promjena na običnu bukvu i odabir najprikladnijih provenijencija za buduće programe pošumljavanja.
Provedenom biokemijskom analizom genetičke strukture osam populacija obične bukve, uz uporabu 10 enzimskih sustava sa 16 izoenzimskih genskih lokusa, dobivene su značajne statističke razlike. Prosječan broj alela po lokusu kretao se od 2,37 kod populacije Velež do 2,75 kod populacije Dinara, dok se prosječni broj genotipova u lokusu kretao od 2,87 kod populacije iz Posušja do 3,56 kod populacije Dinara. Najveća heterozigotnost evidentirana je u populaciji

ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Čemerno, a najmanja u populaciji Velež. Neki od alela koji su registrirani predstavljaju rijetke alele, kao što je PGi-B1 koji je registriran samo u jednoj populaciji, što je od važnosti za kasnije utvrđivanje podrijetla sjemena i sadnog materijala, te predstavljaju specifične biljege tih sastojina. Uz važnost za određivanje podrijetla šumskog reprodukcijskog materijala, ovi rezultati jako su bitni i za uspješno provođenje mjera gospodarenja. Negativne vrijednosti fiksacijskog indeksa u istraživanim sjemenskim sastojinama dobar su pokazatelj da se može njima slobodnije gospodariti, jer ne bi izgubile mnogo od svoga genetičkog potencijala za adaptaciju, s obzirom da posjeduju dovoljno genetičke varijabilnosti. Najveći stupanj genetičke raznolikosti pokazuje populacija Drvar, a najveću diferencijaciju populacija Posušje, što ukazuje na veliku stabilnost tih populacija naspram drugih u ovome istraživanju.
Autori zaključuju kako je ovim istraživanjem dana samo djelomična genetička struktura bukve u Bosni i Hercegovini te je potrebno nastaviti s daljnjim istraživanjima, kako bi se utvrdila sjemenska razdjelba na regije za ovu vrijednu vrstu. U tim radovima posebnu pozornost treba posvetiti razgraničenju provenijencija (sjemenskih sastojina), kao i eksperimentalnoj razdjelbi temeljenoj na pokusima provenijencija, kroz istraživanja ekološko-fizioloških svojstava.
Kako ove šume predstavljaju jako bitan genetski izvor za buduće oplemenjivanje šuma jer sadržavaju staru genetsku strukturu, trebale bi zauzeti značajno mjesto u aktivnostima na očuvanju šuma. Mnoga iskustva pokazala su da su ostavljeni dijelovi niskih šuma u procesima konverzije odigrali važnu ulogu u pružanju početne stabilnosti novopodignutim nasadima, kao i u daljnjem gospodarenju, a također i na okolne visoke šume, prenoseći dio očuvanih gena kroz procese križanja koji su u visokim šumama već ranije izgubljeni u procesima rekombinacije. Kako se iz određenih tipova niskih šuma mogu dobiti i kvalitetni sortimenti, autori navode da ne treba zanemariti i aktivnosti na oplemenjivanju istih u kombinaciji sa očuvanjem genofonda. Iste aktivnosti trebale bi se sprovoditi i za najvrednije visoke šume koje imaju jako dobru i očuvanu genetsku strukturu, a koje danas predstavljaju neiskorišten potencijal.
Autori utvrđuju da je obična bukva u Bosni i Hercegovini genetički diferencirana prema ekološkim i vegetacijskim područjima te da pokazuje različite morfološke i fenološke karakteristike iz različitih područja, a da mnogi čimbenici utječu na ta svojstva. Ovi rezultati naći će svoju primjenu u oplemenjivanju, kao i u očuvanju genetičkog bogatstva obične bukve u Bosni i Hercegovini.
Na 29 stranica opsežno je navedena korištena literatura, a na kraju monografije nalazi se sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Monografija se može preporučiti kao dodatna literatura iz područja šumarstva, posebice u oplemenjivanju i uzgajanju šuma, te će značajno pridonijeti očuvanju genofonda ove značajne šumske vrste u širokom bogatstvu biljnog svijeta Bosne i Hercegovine.
Pregled pisanja odabranih časopisa u redakcijskoj razmjeni Šumarskog lista
Branko Meštrić
CROATIAN JOURNAL OF FOREST ENGINEERING
Volume 40 No.2 (2019)
IZVORNI ZNANSTVENI RADOVI
Analiza troškova inovativnih sustava za skupljanje biomase u ranim proredama (Bergström Dan)
Prinos biomase i goriva svojstva različitih klonova topola u nasadima kratkih ophodnji (Vusić Dinko, Kajba Davorin, Andrić Ivan, Gavran Ivan, Tomić Tin, Plišo Vusić Ivana, Zečić Željko)
Odabrani utjecaji na okoliš šumskih zahvata s različitim stupnjem mehanizacije (Labelle Eric R., Lemmer Kevin J.)
Što primjećujemo kada šumsku dizalicu opremimo senzorima kretanja? (La Hera Pedro, Ortiz Morales Daniel)
Procjena zateznih sila užeta i nagibanja stroja pri privlačenju pomoću vitla na strmom terenu pod stvarnim radnim uvjetima (Holzfeind Thomas, Kanzian Christian, Stampfer Karl, Holzleitner Franz)