DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 89     <-- 89 -->        PDF

uvodna dva poglavlja o globalnom značenju i ulozi šuma, pregledno opisane ekosustavne usluge šume ali i brojne izdvojene crtice Jeste li znali? Zašto je važno mrtvo drvo? Struktura šume i dr.
U trećem poglavlju vodiča daje se osvrt na biološke vrijednosti šuma s pregledom elemenata koji upućuju na visoki potencijal šume u pogledu bioraznolikosti. Također se navode razlozi ugroženosti šuma, koji se uz već poznate, u kontekstu NP „Plitvička jezera“ proširuju na prijetnje utjecaja invazivnih stranih vrsta.
U četvrtom poglavlju navode se propisane obveze zaštite šumskih ekosustava te smjernice za očuvanje bioraznolikosti šuma u NP “Plitvička jezera, izvedene iz Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode i njemu pripadajućih uredbi i pravilnika te odredbi za provođenja Prostornog plana za NP „Plitvička jezera“.
Peto poglavlje donosi pregled najvažnijih šumskih zajednica na području NP “Plitvička jezera„. Navodi se kako  se recentnim istraživanjima fitocenoloških značajki tamošnjih šumskih ekosustava utvrdilo 13 šumskih zajednica na razini asocijacija, pri čemu su bukove i bukovo-jelove asocijacije raščlanjene na 9 subasocijacija i više varijanti. Uz opis šumskih zajednica donosi se osnovni pregled flore i faune Parka.
Očuvanje bioraznolikosti šuma u NP „Plitvička jezera“ važan je dio europske koncepta očuvanja ukupne biološke raznolikosti. Prema Uredbi o ekološkoj mreži, u okviru ekološke mreže Natura 2000 šire područje NP značajno je za očuvanje čak osam šumskih stanišnih tipova, strukturno opisanih u šestom poglavlju priručnika. Ističe se kako su, prema kriterijima vrednovanja područja ekološke mreže,  svi ovdašnji Natura 2000 stanišni tipovi visoke razine reprezentativnosti te izvrsno očuvani u pogledu strukture i funkcija.
Pregledom najvažnijih šumskih stanišnih tipova upućuje se na snažnu korelaciju očuvanosti šumskih ekosustava NP „Plitvička jezera“ i  bogatstva njima pripadajuće bioraznolikost.  Skreće se pozornost kako su šume  u NP važan okvir bogatog životinjskog i biljnog svijeta, s brojnim endemičnim, rijetkim i ugroženim svojtama. U granicama Parka evidentirano je čak 25 endemičnih biljnih vrsta i podvrsta, popis ptica NP „Plitvička jezera“ sadrži 157 dosad zabilježenih vrsta, a u šumama parka nalazi preko 50 vrsta sisavaca. Najnovijim je istraživanjima utvrđeno 20 vrsta šišmiša.
Kao važna mjera očuvanja bioraznolikosti šumskih ekosustava NP navodi se sustavno prikupljaje podataka o biljnim i životinjskim vrstama  u okviru Nacionalnog sustava praćenja bioraznolikosti.
U okviru ovog poglavlja nalazimo i izdvojeni osvrt na ekološku edukaciju i interpretaciju šume. Tako se navodi da su za razumijevanje šuma širom svijeta, a posebno onih u zaštićenim područjima, posebno važne “šumske učionice”, što podrazumijeva edukaciju kroz stručna vođenja i radionice na izvornim šumskim lokalitetima. Na tragu takvih edukacijskih obrazaca u NP “Plitvička jezera” već više godina organiziraju se druženja s učenicima lokalnih osnovnih škola za koje provode jednodnevni edukativni program „Upoznaj svoj nacionalni park i budi na jedan dan čuvar prirode“.
Zadnje, sedmo poglavlje čini Mali informacijski servis koji sadrži 82 jedinice tumačenja temeljnih pojmova vezan za šumske ekosustave i bioraznolikost, potom pregled najvažnijih ekoloških datuma te konačno 30 naslova korištene literaturne i drugih izvora korištenih u pripremi vodiča.
Izdavanjem tematskog edukacijskog vodiča „Bioraznolikost šuma u Nacionalnom parku Plitvička jezera“ u dvostrukoj obljetničkoj godini - 70 godina od osnivanja NP Plitvička jezera 1949. te 30 godina od uvrštenja na popis svjetske baštine - Javna ustanova NP „Plitvička jezera“ iskazuje veliko poštovanje mnogim šumarskim stručnjacima koji su proteklih desetljeća svojim istraživačkim i stručnim radom doprinijeli očuvanju i promociji šuma NP „Plitvička jezera“ kao neprocjenjive sastavnice jedinstvenog prirodnog bogatstva ovog UNESCO-ovog zaštićenog područja svjetske prirodne baštine.
Varijabilnost obične bukve (Fagus sylvatica L.) u Bosni i Hercegovini - Dalibor Ballian, Marjana Westergren i Hojka Kraigher
Davorin Kajba
Ova značajna znanstvena monografija jedna je u nizu tiskanih monografija izdavača Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine (UŠIT BiH) i suizdavača Silva Slovenica – izdavačkog centra Šumarskog instituta Slovenije u Ljubljani (Slovenija). Monografija sadrži 234 stranice, od čega 81 sliku i 38 tablica.