DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Dakle, na ovim staništima je zabilježeno razmjerno mnogo svojti mahovina (Bryophyta). Od 176 dosad poznatih svojti mahovina u Hrvatskoj, na Svinjarevcu su zabilježene 52, od čega 17 svojti mahovina jetrenki (Marschantiales). Svojom bojom i mjestimice prevladavajućom populacijom crveni mah tresetar daje pečat cijelom okolišu, koji je za mene gotovo nestvarno lijep. Biljka za razliku od mnogih drugih vrsta tresetara nije veća od 10 cm i na prvi pogled po ničemu se ne bi moglo kazati kako ta biljka može stvarati slojeve treseta. Među mahovinama na Svinjarevcu, čini se, prevladaju svojte u rodu vlasak (Polytrichum). Na Svinjarevcu još impresivniji utisak pružaju lišajevi (Lichenes) – dobri indikatori čistog okoliša, posebice oni na kiselom tlu, ali i na drveću. Prevladavaju svojte u rodovima Cladonia, Peltigera, Evernia i još neke. Na bukovim i brezovim deblima dodajmo još i zaštićenu markantnu svojtu plućnog lišaja (Lobaria pulmonaria (L.) Hoff.) te nešto rjeđi bradati lišaj (Usnea sp.) i 2-3 svojte lišaja peltigere. Broj svojti lišajeva na ovom staništu zasad nije poznat, ali prema vlastitim inicijalnim opažanjima on iznosi oko 20 svojti, računajući i ostale svojte koje ne rastu na tlu. Lišajevi su svojim malim, ali i velikim steljkama prekrili tlo, pojedinačno kamenje i koru ovog starog drveća, tako da u cijelom okolišu ništa drugo ne zamjećujemo već samo ove osobite oblike života, koji u ovolikoj množini i u ovakvim nijansama boja i oblika pokrivaju svaki centimetar površine. Uz ove niske biljke mahovine i lišajeve, na ovim staništima rastu i predstavnici papratnjača iz razreda crvotočina (Lycopodiatae) i porodice Lycopodiaceae. To je obična crvotočina (Lycopodium clavatum L.), razmjerno česta i poznata i iz drugih nalazišta u Hrvatskloj, ali i plosnata crvotočina (Diphasiastrum complanatum (L.) Holub), rijetka biljka poznata u crnogoričnim šumama Hrvatske, ali njezina još 2-3 nalazišta poznata odavno, nisu do danas potvrđena. Treba posebno naglasiti kako je ova stara bukova šuma s mnogo trulih stojećih ili ležećih stabala, šuma na kiseloj podlozi s običnom borovnicom (Vaccinium myrtillus L.) i drugim indikatorima kiselih tala, stanište mnogobrojnih svojti gljiva. Među njima ističem samo jednu koja raste ne iz tla već ih busenja tog crvenog maha tresetara i ima plodišta smeđe plavkasta, talusoidna, mesnata i razmjerno debela, hladetinasta i polukružnog oblika, narebrana, posebice odozdo, promjera oko 20 mm. Bioraznolikost šuma u Nacionalnom parku »Plitvička jezera«:Tematski edukacijski vodič Ivan Martinić Izdavač: Javna ustanova „Nacionalni park Plitvička jezera“ Urednik: Nikola Magdić Autori: prof. dr. sc. Ivan Martinić i sur. Realizacija: Laser plus Zagreb U dobroj tradiciji novih izdanja povodom važnih obljetnica, povodom 40. godišnjice uvrštenja Plitvičkih jezera u Popis svjetske baštine UNESCO-a (26. listopad 1979. godine) Javna ustanova „Nacionalni park Plitvička jezera objavila je knjigu „Bioraznolikost šuma u Nacionalnom parku »Plitvička jezera“. Urednik knjige koja je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku je Nikola Magdić, dugogodišnji voditelj Odjela za šumske ekosustave NP Plitvička jezera, dok je autor profesor Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivan Martinić sa suradnicima Matijom Landekić, Matijom Bakarić i Fabijanon Martinić. Knjiga je predstavljena kao tematski edukacijski vodič – prikaz bitnih aspekata šuma i šumskih ekosustava NP Plitvička jezera namijenjen širokom krugu korisnika i čitatelja, |