DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 86     <-- 86 -->        PDF

isti lišajevi kojima se pridružuje najveća znamenitost i osobitost Papuka – mah tresetar (Sphagnum quinquifarium (Lindb. Ex Braithw.) Warnst.) s jeseni crvene boje, kao šumska vrsta.
U toj prorijeđenoj bukovoj šumi pokušajte si zamisliti  te palete boja i oblika mnogih živih organizama prostrtih po tlu. U Hrvatskoj je ova svojta tresetara, kritično ugrožena (CR) znana s još jednog nalazišta na Papuku i na još dva nalazišta drugdje u Hrvatskoj, ali ova populacija na Svinjarevcu u bukovoj sastojini je najveća.
Obišao sam zamjetan broj naših tresetišta ili cretišta, posebice onih tipičnih koja se razvijaju na više-manje ravnoj podlozi, vlažnoj i močvarnoj, dijelom silikatnoj, vapnenačkoj ili dolomitnoj, gdje se treset protezao u dubinu više metara, upoznao sam makar djelomično njihov živi svijet – ali si i danas, pa i nakon onih kratkih priopćenja o živom svijetu na ovim staništima na Papuku  (Šegota i Alegro,  2009) – ne mogu objasniti ovaj prirodni fenomen razvijenog tresetišta na kamenoj nagnutoj podlozi u visokoj planini s bjelogoričnim drvećem, jer ga ne mogu usporediti i prispodobiti s niti jednim drugim tresetištem u Hrvatskoj. Vjerujem, da je  i po tome ova biocenoza, u kojoj dominiraju mahovine i lišajevi, jedinstvena ne samo za Papuk i Hrvatsku, već i za mnogo širi prostor Europe.