DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 85 <-- 85 --> PDF |
uvala, poseban rezervat šumske vegetacije na površini od 80 ha. Nacionalni parkovi su uglavnom prostrana i, pretežito, neizmijenjena prirodna područja, a glavna im je svrha održanje postojećih vrijednosti. Posjećivanje područja dopušteno je prema određenim pravilima, a namjena mu je znanstvena, odgojno-obrazovna, kulturna i rekreativna. Ujedno su najpoznatija kategorija zaštite. Prema podacima Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (eng. The International Union for Conservation of Nature, IUCN) danas je u svijetu skoro šest tisuća nacionalnih parkova koji zadovoljavaju osnovne kriterije koje definiraju nacionalni park. Marke s motivima nacionalnih parkova, između ostalih, izdali su: SAD (Yellowstone prvi je nacionalni park u svijetu, proglašen 1872. godine), Kina 2004. (Qomolangma ima površinu veću od površine Švicarske), Grenland 1999. (Sjeveroistočni Grenland, najveći nacionalni park u svijetu), Brazil 2011., Bolivija 1989., Peru 1995., Venezuela 2004. (nacionalni parkovi s područja Amazonije, najvećeg šumskog područja na svijetu), Tanzanija 2011. (Serengeti park na UNESCO-ovu je popisu svjetske prirodne baštine), Ekvador 2009. (Galápagos: oko 97,5 posto površine otočja proglašeno je nacionalnim parkom), Čile 2008. (u šumskom požaru nacionalnog parka Torres del Paine 2011. izgorjelo čak 176 km2) i dr. Šumske papučke osobitosti Radovan Kranjčev U Hrvatskoj, vjerojatno niti drugdje u Europi, nema takvog staništa s takvim i tolikim živim svijetom kao što je ovo razmjerno malo stanište unutar Parka prirode Papuk. Riječ je o dijelu Papuka nazvanom Svinjarevac na oko 380-400 m visine. Nedavno je otkriveno i samo dijelom proučeno. Kad bi samo ono postojalo unutar ove velike slavonske planine, bio bi to sasvim dostatan razlog za osnivanje ovog Parka prirode, budući da je riječ o jednoj od velikih prirodnih znamenitost Republike Hrvatske koja zaslužuje najveću pozornost znanstvene javnosti i najveću moguću skrb i zaštitu. Stanište je po mnogo čemu posebno i zanimljivo. Smješteno je unutar velikih šumskih područja u kojima je stara šuma bukve prevladavajuća i u kojima nema gospodarskih aktivnosti. Reljef je vrlo dinamičan. To je strma gorska kosa sjeverne i sjeverozapadne ekspozicije, okružena torentima nekoliko potoka bujičnjaka. Kad sam se početkom mjeseca rujna, u društvu svojih prijatelja prof. Marka, biologa, i ing. šum. Damira, ispentrao na određenu visinu tog strmog brijega, preda mnom se otvorio jedinstven i nikad viđen prizor. Reći ću da je to bio prizor osebujne ljepote prirode i nevjerojatnog sklada boja i oblika neviđenog mnoštva biljnih svojti, koje se u ovakvom prirodnom obličju nigdje više u Hrvatskoj ne pojavljuju. Šumsko tlo je plitko i razvijeno u tankom sloju na kamenitoj nagnutoj podlozi, trenutno vlažno i jako vlažno, ali ljeti prosušeno i suho. Mogao bih razlikovati barem tri različita krajobraza, tri različite prirodne pozornice, protegnute uzduž kosina tog velikog brijega. Na toj ocjeditoj podlozi gdje nema niti traga nekoj tekućici, jedan u dugom nizu čini zeleni sag mahovina svih mogućih nijansi zelenog, drugi, isto tako velik ako ne i veći, čine bezbrojne steljke i nakupine velikog broja svojti lišajeva (Lichenes), a treći grade te iste mahovine i ti |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 86 <-- 86 --> PDF |
isti lišajevi kojima se pridružuje najveća znamenitost i osobitost Papuka – mah tresetar (Sphagnum quinquifarium (Lindb. Ex Braithw.) Warnst.) s jeseni crvene boje, kao šumska vrsta. U toj prorijeđenoj bukovoj šumi pokušajte si zamisliti te palete boja i oblika mnogih živih organizama prostrtih po tlu. U Hrvatskoj je ova svojta tresetara, kritično ugrožena (CR) znana s još jednog nalazišta na Papuku i na još dva nalazišta drugdje u Hrvatskoj, ali ova populacija na Svinjarevcu u bukovoj sastojini je najveća. Obišao sam zamjetan broj naših tresetišta ili cretišta, posebice onih tipičnih koja se razvijaju na više-manje ravnoj podlozi, vlažnoj i močvarnoj, dijelom silikatnoj, vapnenačkoj ili dolomitnoj, gdje se treset protezao u dubinu više metara, upoznao sam makar djelomično njihov živi svijet – ali si i danas, pa i nakon onih kratkih priopćenja o živom svijetu na ovim staništima na Papuku (Šegota i Alegro, 2009) – ne mogu objasniti ovaj prirodni fenomen razvijenog tresetišta na kamenoj nagnutoj podlozi u visokoj planini s bjelogoričnim drvećem, jer ga ne mogu usporediti i prispodobiti s niti jednim drugim tresetištem u Hrvatskoj. Vjerujem, da je i po tome ova biocenoza, u kojoj dominiraju mahovine i lišajevi, jedinstvena ne samo za Papuk i Hrvatsku, već i za mnogo širi prostor Europe. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Dakle, na ovim staništima je zabilježeno razmjerno mnogo svojti mahovina (Bryophyta). Od 176 dosad poznatih svojti mahovina u Hrvatskoj, na Svinjarevcu su zabilježene 52, od čega 17 svojti mahovina jetrenki (Marschantiales). Svojom bojom i mjestimice prevladavajućom populacijom crveni mah tresetar daje pečat cijelom okolišu, koji je za mene gotovo nestvarno lijep. Biljka za razliku od mnogih drugih vrsta tresetara nije veća od 10 cm i na prvi pogled po ničemu se ne bi moglo kazati kako ta biljka može stvarati slojeve treseta. Među mahovinama na Svinjarevcu, čini se, prevladaju svojte u rodu vlasak (Polytrichum). Na Svinjarevcu još impresivniji utisak pružaju lišajevi (Lichenes) – dobri indikatori čistog okoliša, posebice oni na kiselom tlu, ali i na drveću. Prevladavaju svojte u rodovima Cladonia, Peltigera, Evernia i još neke. Na bukovim i brezovim deblima dodajmo još i zaštićenu markantnu svojtu plućnog lišaja (Lobaria pulmonaria (L.) Hoff.) te nešto rjeđi bradati lišaj (Usnea sp.) i 2-3 svojte lišaja peltigere. Broj svojti lišajeva na ovom staništu zasad nije poznat, ali prema vlastitim inicijalnim opažanjima on iznosi oko 20 svojti, računajući i ostale svojte koje ne rastu na tlu. Lišajevi su svojim malim, ali i velikim steljkama prekrili tlo, pojedinačno kamenje i koru ovog starog drveća, tako da u cijelom okolišu ništa drugo ne zamjećujemo već samo ove osobite oblike života, koji u ovolikoj množini i u ovakvim nijansama boja i oblika pokrivaju svaki centimetar površine. Uz ove niske biljke mahovine i lišajeve, na ovim staništima rastu i predstavnici papratnjača iz razreda crvotočina (Lycopodiatae) i porodice Lycopodiaceae. To je obična crvotočina (Lycopodium clavatum L.), razmjerno česta i poznata i iz drugih nalazišta u Hrvatskloj, ali i plosnata crvotočina (Diphasiastrum complanatum (L.) Holub), rijetka biljka poznata u crnogoričnim šumama Hrvatske, ali njezina još 2-3 nalazišta poznata odavno, nisu do danas potvrđena. Treba posebno naglasiti kako je ova stara bukova šuma s mnogo trulih stojećih ili ležećih stabala, šuma na kiseloj podlozi s običnom borovnicom (Vaccinium myrtillus L.) i drugim indikatorima kiselih tala, stanište mnogobrojnih svojti gljiva. Među njima ističem samo jednu koja raste ne iz tla već ih busenja tog crvenog maha tresetara i ima plodišta smeđe plavkasta, talusoidna, mesnata i razmjerno debela, hladetinasta i polukružnog oblika, narebrana, posebice odozdo, promjera oko 20 mm. Bioraznolikost šuma u Nacionalnom parku »Plitvička jezera«:Tematski edukacijski vodič Ivan Martinić Izdavač: Javna ustanova „Nacionalni park Plitvička jezera“ Urednik: Nikola Magdić Autori: prof. dr. sc. Ivan Martinić i sur. Realizacija: Laser plus Zagreb U dobroj tradiciji novih izdanja povodom važnih obljetnica, povodom 40. godišnjice uvrštenja Plitvičkih jezera u Popis svjetske baštine UNESCO-a (26. listopad 1979. godine) Javna ustanova „Nacionalni park Plitvička jezera objavila je knjigu „Bioraznolikost šuma u Nacionalnom parku »Plitvička jezera“. Urednik knjige koja je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku je Nikola Magdić, dugogodišnji voditelj Odjela za šumske ekosustave NP Plitvička jezera, dok je autor profesor Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivan Martinić sa suradnicima Matijom Landekić, Matijom Bakarić i Fabijanon Martinić. Knjiga je predstavljena kao tematski edukacijski vodič – prikaz bitnih aspekata šuma i šumskih ekosustava NP Plitvička jezera namijenjen širokom krugu korisnika i čitatelja, |