DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 85 <-- 85 --> PDF |
uvala, poseban rezervat šumske vegetacije na površini od 80 ha. Nacionalni parkovi su uglavnom prostrana i, pretežito, neizmijenjena prirodna područja, a glavna im je svrha održanje postojećih vrijednosti. Posjećivanje područja dopušteno je prema određenim pravilima, a namjena mu je znanstvena, odgojno-obrazovna, kulturna i rekreativna. Ujedno su najpoznatija kategorija zaštite. Prema podacima Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (eng. The International Union for Conservation of Nature, IUCN) danas je u svijetu skoro šest tisuća nacionalnih parkova koji zadovoljavaju osnovne kriterije koje definiraju nacionalni park. Marke s motivima nacionalnih parkova, između ostalih, izdali su: SAD (Yellowstone prvi je nacionalni park u svijetu, proglašen 1872. godine), Kina 2004. (Qomolangma ima površinu veću od površine Švicarske), Grenland 1999. (Sjeveroistočni Grenland, najveći nacionalni park u svijetu), Brazil 2011., Bolivija 1989., Peru 1995., Venezuela 2004. (nacionalni parkovi s područja Amazonije, najvećeg šumskog područja na svijetu), Tanzanija 2011. (Serengeti park na UNESCO-ovu je popisu svjetske prirodne baštine), Ekvador 2009. (Galápagos: oko 97,5 posto površine otočja proglašeno je nacionalnim parkom), Čile 2008. (u šumskom požaru nacionalnog parka Torres del Paine 2011. izgorjelo čak 176 km2) i dr. Šumske papučke osobitosti Radovan Kranjčev U Hrvatskoj, vjerojatno niti drugdje u Europi, nema takvog staništa s takvim i tolikim živim svijetom kao što je ovo razmjerno malo stanište unutar Parka prirode Papuk. Riječ je o dijelu Papuka nazvanom Svinjarevac na oko 380-400 m visine. Nedavno je otkriveno i samo dijelom proučeno. Kad bi samo ono postojalo unutar ove velike slavonske planine, bio bi to sasvim dostatan razlog za osnivanje ovog Parka prirode, budući da je riječ o jednoj od velikih prirodnih znamenitost Republike Hrvatske koja zaslužuje najveću pozornost znanstvene javnosti i najveću moguću skrb i zaštitu. Stanište je po mnogo čemu posebno i zanimljivo. Smješteno je unutar velikih šumskih područja u kojima je stara šuma bukve prevladavajuća i u kojima nema gospodarskih aktivnosti. Reljef je vrlo dinamičan. To je strma gorska kosa sjeverne i sjeverozapadne ekspozicije, okružena torentima nekoliko potoka bujičnjaka. Kad sam se početkom mjeseca rujna, u društvu svojih prijatelja prof. Marka, biologa, i ing. šum. Damira, ispentrao na određenu visinu tog strmog brijega, preda mnom se otvorio jedinstven i nikad viđen prizor. Reći ću da je to bio prizor osebujne ljepote prirode i nevjerojatnog sklada boja i oblika neviđenog mnoštva biljnih svojti, koje se u ovakvom prirodnom obličju nigdje više u Hrvatskoj ne pojavljuju. Šumsko tlo je plitko i razvijeno u tankom sloju na kamenitoj nagnutoj podlozi, trenutno vlažno i jako vlažno, ali ljeti prosušeno i suho. Mogao bih razlikovati barem tri različita krajobraza, tri različite prirodne pozornice, protegnute uzduž kosina tog velikog brijega. Na toj ocjeditoj podlozi gdje nema niti traga nekoj tekućici, jedan u dugom nizu čini zeleni sag mahovina svih mogućih nijansi zelenog, drugi, isto tako velik ako ne i veći, čine bezbrojne steljke i nakupine velikog broja svojti lišajeva (Lichenes), a treći grade te iste mahovine i ti |