DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 83     <-- 83 -->        PDF

kojih postoje male morfološke razlike. U jugozapadnoj Kini javlja se S. tomentosa Diels.
Raste kao razgranati grm visine do 1 m. Kora je crvenosmeđa, glatka, sjajna, kasnije sivosmeđa, plitko ispucala i tanka. Korijenov sustav je dobro razvijen i snažan, prodire i u najuže pukotine vapnenačkih stijena. Pupovi su sastavljeni od nekoliko crvenkastosmeđih kožastih, na rubu trepavičastih ljuski, koje ne prilježu sasvim jedna na drugu, dugi 4-6(-9) mm i široki oko 2-3 mm. Listovi su naizmjenični oko 5(-9) cm dugi i 11-12(-18) mm široki, pri vrhu zaobljeni, s malim mekanim 0,7-0,8 mm dugim vrhom, često obuhvaćaju izbojak suhokožičastom bazom. Čaška i vjenčić cvijeta su peteročlani, 6-7 mm u promjeru, s malim okruglastim, bijelim, 1,5-2 mm dugim laticama i čaškom dugom 2-6 mm. Latice i prašnici prirasli su na rubu vrčasto izdubljenoga cvjetišta, koje obavija pri dnu međusobno srasle plodnice. Smješteni su u rahlim, oko 10 cm dugim terminalnim metlicama. Plod je mjehur s više sjemenki. Sjemeka je svijetlosmeđa, 2,5-3 mm duga.
Hrvatska je sibireja listopadna trajnica, nanofanerofit (grm). Heliofilna i entomofilna vrsta s dvospolnim cvjetovima. Cvjeta u VI. i VII. mjesecu. Razmnožava se sjemenkama. U Hrvatskoj je zaštićena.
Bogastvo flore nacionalnih parkova
Ivo Aščić
Među najljepše prirodne znamenitosti na Zemlji, prema mnogima, su nacionalni parkovi. Pokazuju to poštanske marke, reperezentativni mediji države iz koje potječu. Poštanske marke i danas su unatoč suvremenim načinima komounikacije prepoznatljiv te tražen proizvod koji je pogodan za prijenos različitih korisnih društvenih informacija, od kojih se razvoj ekološke svijesti pokazuje kao sve značajnija. Ona zahvaljujući svojoj jedinstvenoj ulozi putuje po cijelome svijetu, bez obzira na granice i udaljenosti. Gotovo da i ne postoji nacionalni park u svijetu koji nije prikazan na poštanskoj marki. Ovogodišnjim zajedničkim izdanjem s Repulikom Korejom, Hrvatska je zaokružila cjelinu i objavila svih svojih osam nacionalnih parkova na svojim markama koje izdaje od 1991.: Plitvička jezera (2008., 2005., 2019.), Paklenica (2012.), Risnjak (2004.), Kornati (1994.), Krka (1994.), Mljet (1999.), Brijuni (1994.), te spomenuti Sjeverni Velebit (2019.). Marke s motivima hrvatskih nacionalnih parkova tijekom povijesti izdavale su i prethodne države s ovih prostora, ali i zemlje iz Europe i svijeta (npr. 2011. Gibraltar, Butan 1997.). Zbog popularnosti ove teme neke marke više nisu dostupne kod izdavača, pa za njima postoji veći interes među filatelistima i trgovcima maraka. Proučavajući ove marke, ne samo po motivima, već i po stručnim tekstovima koji prate ove

ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 84     <-- 84 -->        PDF

marke, a koje potpisuju eminentni stručnjaci iz svoga područja, zamijećeno je kako rijetko kojem nacionalnom parku flora ne stvara dodatnu vrijednost.
Najbolji primjer su Plitvice, čija čak četiri motiva krase ovogodišnje hrvatske poštanske marke. S njih se saznaje kako je u Parku poznato preko 1400 vrsta flore, a brojne od tih vrsta su ugrožene i nalaze se na listi Natura 2000 (ekološka mreža za očuvanje ugroženih vrsta i staništa u okviru programa Europske unije): zlatna jezičnica (Ligularia sibirica), Gospina papučica (Cypripedium calceolus), istočna vodendjevojčica (Coenagrion ornatum), i dr. U Parku se nalaze i brojne endemske vrste poput livadnog procjepka (Chouardia litardiere), krškog kukurjeka (Helleborus multifidus), hrvatskog karanfila (Dianthus croaticus), šupaljke (Coridalis solida) i dr. U Parku je oko 30% ukupne flore Hrvatske (npr. puzavi celer, Apium repens raste isključivo na vlažnim i vodenim staništima), a samo orhideja (Orchidaceae) ima više od 60 svojti. Na Plitvicama je i prašuma zvana Čorkova

ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 85     <-- 85 -->        PDF

uvala, poseban rezervat šumske vegetacije na površini od 80 ha.
Nacionalni parkovi su uglavnom prostrana i, pretežito, neizmijenjena prirodna područja, a glavna im je svrha održanje postojećih vrijednosti. Posjećivanje područja dopušteno je prema određenim pravilima, a namjena mu je znanstvena, odgojno-obrazovna, kulturna i rekreativna. Ujedno su najpoznatija kategorija zaštite. Prema podacima Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (eng. The International Union for Conservation of Nature, IUCN) danas je u svijetu skoro šest tisuća nacionalnih parkova koji zadovoljavaju osnovne kriterije koje definiraju nacionalni park.
Marke s motivima nacionalnih parkova, između ostalih, izdali su: SAD (Yellowstone prvi je nacionalni park u svijetu, proglašen 1872. godine), Kina 2004. (Qomolangma ima površinu veću od površine Švicarske), Grenland 1999. (Sjeveroistočni Grenland, najveći nacionalni park u svijetu), Brazil 2011., Bolivija 1989., Peru 1995., Venezuela 2004. (nacionalni parkovi s područja Amazonije, najvećeg šumskog područja na svijetu), Tanzanija 2011. (Serengeti park na UNESCO-ovu je popisu svjetske prirodne baštine), Ekvador 2009. (Galápagos: oko 97,5 posto površine otočja proglašeno je nacionalnim parkom), Čile 2008. (u šumskom požaru nacionalnog parka Torres del Paine 2011. izgorjelo čak 176 km2) i dr.
Šumske papučke osobitosti
Radovan Kranjčev
U Hrvatskoj,  vjerojatno niti drugdje u Europi, nema takvog staništa s takvim i tolikim živim svijetom kao što je ovo razmjerno malo stanište unutar Parka prirode Papuk. Riječ je o dijelu Papuka  nazvanom Svinjarevac na oko 380-400 m visine. Nedavno je otkriveno i samo dijelom proučeno. Kad bi samo ono postojalo unutar ove velike slavonske planine, bio bi to sasvim dostatan razlog za osnivanje ovog Parka prirode, budući da je riječ o jednoj od velikih prirodnih znamenitost Republike Hrvatske koja zaslužuje najveću pozornost znanstvene javnosti i najveću moguću skrb i zaštitu.
Stanište je po mnogo čemu posebno i zanimljivo. Smje­šteno je unutar velikih  šumskih područja u kojima je stara šuma bukve prevladavajuća i u kojima nema gospodarskih aktivnosti. Reljef je vrlo dinamičan. To je strma gorska kosa sjeverne i sjeverozapadne ekspozicije, okružena torentima nekoliko potoka bujičnjaka.
Kad sam se početkom mjeseca rujna, u društvu svojih prijatelja  prof. Marka, biologa, i ing. šum. Damira, ispentrao na određenu visinu tog strmog brijega, preda mnom se otvorio jedinstven i nikad viđen prizor. Reći ću da je to bio prizor osebujne ljepote prirode i nevjerojatnog sklada boja i oblika neviđenog mnoštva biljnih svojti, koje se u ovakvom prirodnom obličju nigdje više u Hrvatskoj ne pojavljuju.
Šumsko tlo je plitko i razvijeno u tankom sloju na kamenitoj nagnutoj podlozi, trenutno vlažno i jako vlažno, ali ljeti prosušeno i suho.
Mogao bih razlikovati barem tri različita krajobraza, tri različite prirodne pozornice, protegnute  uzduž kosina tog velikog brijega. Na toj ocjeditoj podlozi gdje nema niti traga  nekoj tekućici, jedan u dugom nizu čini zeleni sag  mahovina svih mogućih nijansi zelenog, drugi, isto tako velik ako ne i veći, čine bezbrojne steljke i nakupine velikog broja svojti lišajeva (Lichenes), a treći grade te iste mahovine i ti