DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 76     <-- 76 -->        PDF

od gubitka vode. Jednom kad se fino korijenje osuši, ono je vjerojatno već mrtvo. U odnosu na korijen sadnica gologa korijena, kod kontejnerskih sadnica korijen je zaštićen od stresa uzrokovanog nedostatkom vlage jer je obložen supstratom. Ukoliko se supstrat u kontejneru presuši, štete od isušivanja mogu biti velike. Jednom kad se korijenje osuši, ponovo vlaženje je neučinkovito, čak kad se vodni potencijal stabljike oporavi (Balneaves i Menzies 1988). Dormantne sadnice četinjača su osjetljivije na oštećenja zbog izloženosti korijena u odnosu na sadnice listača. U situacijama kad nakon jesenske ili proljetne sadnje sadnica dođu poplave na takvim terenima treba saditi školovane sadnice koje će većim dijelom biti iznad razine poplavnih voda. Poznato je kako pomladak hrasta lužnjaka u vegetaciji može preživjeti u vodi 8-10 dana, a pomladak vrbe 14 dana. Prema istraživanjima Drvodelića (2017), sjeme poljskog jasena koje nije proklijalo nakon stavljanja kontejnera u vodu nije nastavilo s klijanjem u vodi, što znači da sjeme ne klija u uvjetima niskog parcijalnog pritiska kisika. Potrebe za energijom tijekom klijanja ova vrsta ne može zadovoljiti zahvaljujući aktivaciji enzima vrenja. U slučaju sadnica poljskog jasna potopljenog u vodi utvrđeni su sljedeći rezultati:
Početak odumiranja: 11.-46. dan (prosjek 30 dana).
Kraj odumiranja:11.-46. dan (prosjek 33 dana).
Trajanje odumiranja: 3.-28. dana (prosjek 5,5 dana).
Početak, kraj i trajanje odumiranja ovisno je o genotipu. Nekroza se širila od najmlađih listova prema starijim. Nije utvrđena značajna korelacija između visina sadnica (mm) i kraja odumiranja (dani) (Drvodelić 2017). U promatranom razdoblju (2004 - 2006 i 2010 - 2013) u G. J. Lonja, šumarija Sunja, poplave su iznosile od 24. do 198. dana, a prosječno trajanje poplava za 7. godina mjerenja iznosilo je 97. dana. Inače, na močvarnim terenima, kao i onima koji su izloženi periodičnim poplavama ili su jako zakorovljeni, za pošumljavanje treba koristiti starije školovane sadnice ili presađenice. Takvim sadnicama ne smeta visina poplava a vršni pup im je oslobođen od korova,a u sebi imaju više ugljikohidrata od onih mlađih i nepresađenih, pa je i preživljenje veće uz nepovoljne ekološke čimbenike koji se događaju u području rasprostranjenja šuma poljskog jasena u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske (manjak vode u ljetnim mjesecima, prevelika zasićenost tla vodom u proljeće i dr.).
3.3. Temperaturni stres – 3.3. Temperature stress
Stres zbog temperature također utječe na kvalitetu sadnica. Preživljenje i rast mogu biti smanjeni nakon izlaganja visokim ili niskim temperaturama. Razina osjetljivosti ovisi o stanju sadnica i fenologiji. Slično je i sa sadnicama koje nisu dovoljno odrvenjele pa stradaju od smrzavanja. Genotip i vrsta također utječu na stupanj ugroženosti od temperaturnog stresa (Haase, D. L., 2007).
3.4. Fizički stres – 3.4. Physical stress
Tijekom procesa uzgoja u rasadniku, kao i prilikom sadnje na terenu, kod sadnica se događa njihovo fizičko o štećenje što podrazumijeva padanje, gnječenje, vibracije, površinsko oštećivanje i trganje korijena. Često se vreće i kutije sa sadnicama bacaju s kamiona, što je veći pad, veće su štete. Istraživanja su pokazala kako padanje sadnica može smanjiti elektrolitsku provodljivost finog korijenja, smanjiti potencijal rasta korijena, smanjiti visinski rast i povećati mortalitet (Tabbush, 1986, Sharpe i dr. 1990, McKay i dr. 1993).
4. Kvaliteta sadnog materijala nakon vađenja – 4. Quality of planting material after lifting
Morfologija sadnica je kombinacija triju čimbenika: porijekla sjemena, lokacije rasadnika i uzgojnih mjera. Ekonomska vrijednost sadnica je najveća prije transporta