DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 75 <-- 75 --> PDF |
korisne mikroorganizme i huminske kiseline, čime se izravno povećava organska tvar i mikrobiološka aktivnost tla. Treba strogo paziti na koncentraciju huminskih kiselina, što se postiže otapanjem u vodi. Huminske kiseline djeluju pozitivno na rast biljke, ali u strogo ograničenim koncentracijama. Preniske i previsoke koncentracije nisu stimulativne za rast biljke. Dušik i kalij biljke brzo apsorbiraju i potreba za tim elementima postepeno pada prema kraju vegetacijskog razdoblja za razliku od fosfora kojega biljke trebaju dvokratno (maksimalna apsorpcija je u lipnju i rujnu). Fosfor je slabo mobilan u tlu i u biljci. Kao pomoć u vezivanju fosfora pomaže mikoriza. U rasadniku su biljke u sredini reda na gredicama u većoj kompeticiji, i zbog toga mogu usvojiti manje dušika od onih na kraju reda blizu kolotraga traktora. Ukoliko nakon rano jesenske sadnje u proljeće nastupi kraće ili dulje razdoblje s poplavama, dolazi do ugibanja prirodne mikorize u tlu zbog nedostatka kisika. Na terenima s proljetnim poplavama nužno je obaviti mikorizaciju sadnica nakon povlačenja poplavnih voda. U rasadnicima koji proizvode sadnice poljskog jasena treba folijarnim putem pred kraj vegetacijskog razdoblja dodati kalijeva i fosforna gnojiva. U tom trenutku svi ugljikohidrati i hormoni putuju u pupove i korijen. Fertirigacija s fosfornim gnojivima značajno bi potaknula rast korijenskog sustava dok je kalij zaslužan za otpornost biljke prema visokim i niskim temperaturama. Otpornost sadnica prema visokim temperaturama može se popraviti zalijevanjem korijena ekstraktom biljke Yucca koja pojačava otpornost sadnice prema suši i sušnom stresu. Kod velikih sadnica u rastilištu rasadnika (1+1, 1+2, 2+2 i sl.), potrebno je u sustav navodnjavanja dodati lignin koji je dobar za rast i čvrstoću drva, što je važno u situacijama kada se oko sadnica poljskog jasena nakon povlačenja poplavnih voda pojavi ledena kora, a nema tulijevih cijevi kao nosača ledene kore. Takve sadnice bit će otpornije na savijanja zbog pritiska leda. Voditelji rasadnika trebaju obvezno pratiti fenologiju sadnica poljskog jasena. 3. Stresni čimbenici kod šumskih sadnica – 3. Stress factors in forest seedlings Stresni čimbenici za šumsku sadnicu su: ekstremne temperature, isušivanje, mehaničke ozljede i smanjivanje zalihe hranjiva. To je razdoblje najvećeg financijskog rizika u poslovanju. Stres sadnica obično nije vidljiv jednostavnim promatranjem. Bez daljnjeg testiranja, često je teško odrediti je li stres utjecao na kvalitetu sadnica. To može dovesti do toga da se mrtve ili suhe sadnice sade na teren, što je gubitak vremena i novca. Sadnice su žive i kvarljive te mogu doživjeti stres tijekom uzgoja, vađenja, pakiranja, klasiranja, rukovanja, orezivanja, čuvanja, transporta i presadnje na teren. Zadatak rasadničara i osoba koje se bave pošumljavanjem je uzgoj sadnice visoke kvalitete u trenutku kad izađu iz rasadnika. Ekstremni ekološki čimbenici, ali i loše rukovanje sadnicama mogu dovesti do smanjenja njihove kvalitete. Tri primarne vrste stresa koji utječu na kvalitetu sadnica su vlaga, temperatura i fizički stres. Kumulativni utjecaj tih stresova može biti veći od sume pojedinačnog stresa. S povećanjem stresa, fiziološke funkcije su narušene i energija sadnica troši se na ponovo uspostavljanje normalne funkcije. Kao rezultat preživljenje i rast mogu se značajno smanjiti. Ovi učinci se dodatno pogoršavaju kada se sadnice sade u teškim uvjetima. 3.1. Vodni stres u biljci – 3.1. Plant moisture stress (PMS) Mjerenjem vodnog stresa u biljci (PMS) utvrđuje se vodni potencijal (Ψ) koji predstavlja interakciju između opskrbe, potrebe i regulacije biljke za vodom. PMS se često koristi za određivanja režima navodnjavanja i prati vodni stres tijekom vađenja i pakiranja sadnica (Lopushinsky 1990). Za mjerenje vodnog stresa u biljci najčešće se koristi prijenosna tlačna komora (Cleary i Zaerr 1980). Na stres zbog vlage u biljci može utjecati doba dana, vrsta, dob sadnica, stupanj dormantnosti i otpornost na stres i okoliš. Umjereni vodni deficit dovodi do zatvaranja puči, smanjenja fotosinteze i rasta. Veliki vodni deficit može dovesti do trajnog oštećenja fotosintetskog sustava kao i drugih fizioloških procesa u biljci, što će utjecati na rast ili preživljenje. Utjecaj navodnjavanja u rasadnicima do sada se uglavnom istraživao kroz mjerenje i utvrđivanje osnovnih elemenata kvalitete sadnica poput visine, promjera vrata korijena i preživljenja, dok se bolja slika može dobiti isključivo detaljnom analizom nadzemnog i podzemnog dijela sadnica. Navodnjavanje utječe na fiziologiju sadnica. Mjerenjem vodnog stresa u biljci je brza, mobilna, relativno jeftina i nedestruktivna metoda i trebala bi se provoditi u svim rasadnicima za utvrđivanje režima navodnjavanja. Prema Drvodeliću i dr. (2016c), kontejnerske sadnice poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) iz tretiranja suše odmah su propale. Sadnice saturirane vodom do korjenovog vrata imale su veći visinski i debljinski rast, niski vodni potencijal i manji fiziološki šok od sadnica koje su normalno zalijevane. Zaključak istraživanja je kako sadnicama poljskog jasena kao higrofitnoj vrsti drveća ne odgovaraju sušni uvjeti bez navodnjavanja. Kod sadnica saturiranih vodom u trajanju od 72 dana utvrđen je bolji morfološko-fiziološko status za razliku od normalno zalijevanih sadnica. 3.2. Vodni stres – 3.2. Moisture stress Od svih stresova, stres zbog vlage može biti najštetniji. Gubitak vode tijekom rukovanja i sadnje mogu imati velik utjecaj na preživljenje i rast sadnica. Vodni potencijal biljke utječe na mnoge osnovne fiziološke procese, ovi utjecaji mogu biti vidljivi nekoliko godina nakon presadnje. Korijen biljke je posebno osjetljiv na isušivanje, jer za razliku od lišća i iglica nema voštanih prevlaka ili puči koji bi ga štitili |