DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Otpornost na hladnoću može se procijeniti testiranjem zamrzavanja cijele biljke u kojoj se ispituju oštećenja od zamrzavanja na pupovima, kambiju i lišću 6 dana nakon zamrzavanja (Glerum 1984; Tanaka i dr. 1997). 2.2. Potencijal rasta korijena (PRK) – 2.2. Root growth potential (RGP) Sposobnost sadnice da započne stvaranje i/ili rast korijena u uvjetima koji pogoduju njegovom rastu (Ritchie 1985). Potencijal rasta korijena (PRK) obično se mjeri u kasnu zimu ili početkom proljeća ili sadnjom sadnica u posude ili hidroponske spremnike. Rast korijena se kvantificira nakon 3 tjedna. PRK je utjecan tipom sadnog materijala, vrstom, porijeklom sjemena i fiziologijom. Unatoč svojoj popularnosti, još nije sa sigurnošću utvrđen utjecaj PRK s uspjehom nakon sadnje. Podacima o potencijalu rasta korijena može se predvidjeti uspjeh sadnje ukoliko su sadnice mrtve ili kad je usvajanje vode ovisno o novom rastu. PRK predstavlja potencijal rasta novog korijena u pogodnim uvjetima. Taj potencijal može ili ne mora biti izražen kad se sadnice presađuju u vanjske uvjete. Rast korijena nakon presadnje rijetko započinje odmah, jer su temperature tla ispod optimalnih za njegov rast u odnosu na mjerenje PRK u kontroliranim uvjetima (Simpson i Ritchie 1997). O utjecaju potencijala rasta korijena na preživljavanje i rast sadnica crnog bora (Pinus nigra Arnold) pišu Bobinec Mikek, D. (2009) i Oršanić i dr. (2010). U istraživanjima Bobinec Mikek (2009) utvrđeno je kako je potencijal rasta korijena dobar pokazatelj potencijala sadnice za preživljavanje prilikom osnivanja novih šumskih kultura. 2.3. Mirovanje pupa – 2.3. Bud dormancy Mjerenjem broja dana do pupanja u povoljnim uvjetima rasta je indeks stanja dormantnosti i otpornost na stres (Lavender 1985, Burr 1990). Brzina s kojom pupovi nastavljaju s rastom u proljeće je funkcija fiziološkog stanja pupa i ovisi o broju hladnih sati (<5 °C) kojim je sadnica izložena nakon razvoja pupa. Indeks mitoze (MI) je druga mjera dormantnosti pupa i za razliku od dana do pupanja, metoda je puno brža. Indeks mitoze se definira kao postotak stanica u procesu mitoze pri određenom vremenu. Owens i Molder (1973) pišu kako su pupovi duglazije dormantni kada je mitotska aktivnost u stanicama pupa na nuli. 2.4. Koncentracija hranjiva u lišću – 2.4. Foliar nutrient concentration Stanje hranjiva u biljci ima ključnu ulogu u određivanju kvalitete sadnica i odgovarajućem uspjehu nakon sadnje. Stanje hranjiva u biljci može utjecati na čimbenike fiziologije sadnica koji su povezani s preživljenjem i rastom nakon presadnje na teren (Landis 1985). Veličina sadnica pozitivno korelira sa sadržajem dušika u lišću koji je izravno povezan s prihranom u rasadniku (van den Driessche 1980). Haase i dr. (2006) pišu kako je povećan sadržaj hranjiva u sadnici uslijed gnojidbe sa sporo otpuštajućim gnojivima imao značajan utjecaj na veličinu sadnica u vrijeme presadnje i nekoliko uzastopnih vegetacijskih razdoblja. Prejaka gnojidba utječe negativno na rast korijena. Ako se stavlja gnojivo u sadnu jamu onda ga treba staviti ispod korijenskog busena, a ne sa strane. Za rast i razvoj korijena puno je važniji kisik i voda nego biljna hranjiva. Sjeme poljskog jasena može se prije sjetve mikorizirati s endomikoriznim micelijima gljiva što je najjeftinija metoda za praksu. Sadnice se uz pomoć brizgaljke tipa Marolex mogu mikorizirati kad su veličine oko 15-20 cm. To je skuplja metoda. U istraživanjima Drvodelića (2017) s devet različitih tretmana uzgoja kontejnerskih sadnica (620 cm3) poljskog jasena, najveće visine pri kraju prve vegetacije postignute su u slučaju primjene vodnog absorbenta (AgroHidroGel), ektomikorize, normalne gnojidbe (4 g osmocota/1 l supstrata) i redovitog zalijevanja (36 puta u vegetaciji, ukupno 2,57 l vode po sadnici). Dicksonov indeks kvalitete (DQI) uzima u obzir morfološke značajke sadnica a računa se prema formuli: Gdje je: UB = ukupna biomasa biljke u suhom stanju H = visina nadzemnog dijela biljke PVK = promjer vrata korijena MS = masa stabljike u suhom stanju MK = masa korijena u suhom stanju Što je DQI veći sadnice su bolje morfološke kvalitete. Najveći DQI u iznosu od 0,84. utvrđen je kod kontejnerskih sadnica poljskog jasena tretiranih vodnim absorbentom, normalnom gnojidbom i zalijevanjem svaki drugi put. Takve kontejnerske sadnice imaju najbolju kvalitetu s obzirom na morfološke značajke. Najmanji Dicksonov indeks kvalitete (DQI) u iznosu od 0,63.utvrđen je kod sadnica tretiranih vodnim absorbentom, uz gnojidbu od 50% od normalne i redovito zalijevanje. Primjena ektomikoriznih micelija u svim tretmanima povećala je visinski rast sadnica. Dobra mikorizna simbioza nastupa samo u uvjetima kada tlo ili supstrat nisu suviše vlažni i kada se nije obavljala prekomjerna prihrana, posebno dušičnim gnojivima. Mikoriza je bolja u slučaju prihrane s NO3- oblikom dušika za razliku od NH4+. Kod proizvodnje kvalitetnih mikoriziranih biljaka u rasadniku treba voditi brigu o odgovarajućoj prihrani dušikom. Kod proizvodnje šumskih sadnica gologa korijena, tla ne bi smjela imati manje od 5% humusa. Ako je taj postotak puno niži (a obično je), potrebno je kod pripreme tla za sjetvu ili presadnju dodati mikrohranjiva, |