DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Drvodelić i dr. 2015). Volumen korijena uključuje svu masu korijena ispod ožiljka od kotiledona, dok volumen izbojka uključuje svu masu izbojka iznad ožiljka kotiledona. Volumen korijena ne znači njegovu granatost, jer sadnice s puno finog korijenja mogu istisnuti isti volumen vode kao i sadnice s krupnim glavnim korijenom ili žilom srčanicom. Sadnice s većom masom korijena imaju veće korelacije ako se promatra promjer stabljike i preživljenje (Blake i dr. 1989). Sadnice duglazije i vrste Pinus ponderosa s većim volumenom korijena u vrijeme sadnje imale su značajno veći rast na terenu i preživljenje u odnosu na sadnice s malim volumenom korijena (Rose i dr. 1997). Jacobs i dr. (2005) navode kako su visina i promjer sadnica u drugoj godini bili veći kod sadnica tvrdih listača s većim početnim volumenom korijena. Analizirajući korijenske sustave jednogodišnjih sadnica pinije, uočeno je da su volumeni korijena sadnica iz kontejnera MP53/12 statistički značajno manji od volumena korijena sadnica iz ostalih kontejnera. Sadnice pinije proizvedene u kontejnerima većeg volumena u samo jednoj godini više su nego dvostruko akumulirale masu nadzemnog dijela, masu korijena, a time i ukupnu biomasu u odnosu na one proizvedene u kontejnerima manjeg volumena, što je više nego dobar pokazatelj utjecaja veličine kontejnera na morfološke značajke jednogodišnjih sadnica (Jelić i dr. 2014). Prema istom autoru volumen kontejnera u interakciji s pripremom tla bio je statistički vrlo značajan kod preživljena pinije. Drvodelić i dr. (2015) ističu kako je prilikom sadnje sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) tretiranih s AgroHidroGelom utvrđena veća ukupna duljina korijena, veći prosječni promjer korijena, veći volumen korijena i više vrhova korijena u odnosu na kontrolne sadnice. Najveća duljina i volumen finog korijenja (< 2 mm promjera) utvrđeni su kod sadnica s AgroHidroGelom i ektomikoriznim gljivama, a najmanji kod kontrolnih sadnica. Sadnice većeg volumena korijena imaju veći unos vode i hranjiva od sadnica manjeg volumena korijena, te je on jedan od ključnih čimbenika u izbjegavanju stresa u ranoj fazi nakon presadnje na teren, posebice tijekom ljetnog sušnog razdoblja (Tsakaldimi i dr. 2005). Volumen korijena i površina korijena sadnica u našem pokusu pokazuju signifikantne pozitivne korelacije s visinama sadnica i promjerima vrata korijena.
1.6. Težine – 1.6. Weights
Težina u svježem stanju je težina sadnice ili njezinih dijelova bez sušenja tj. odmah nakon uzimanja uzoraka. Težina u suhom stanju je težina sadnice ili njezinih dijelova nakon sušenja najmanje 48 sati na 68°C. Težina se obično određuje na cijeloj sadnici ili korijenu, izbojku i lišću odvojeno. Iz razloga što sadržaj vode u tkivu može značajno varirati, težina u suhom stanju se češće mjeri i interpretira. Volumen izbojka i korijena u značajnoj je ovisnosti s masom izbojka i korijena u suhom stanju. Postoji jaka ovisnost između težine sadnica u suhom stanju i promjera stabljike (Ritchie 1984), što korelira s preživljenjem i rastom na terenu. Sadnice s većom masom korijena imaju bolje preživljenje od onih s manjom masom korijena. Sadnice koje imaju mali promjer stabljike (<3 mm) imaju visoko preživljenje  (>70%) ukoliko imaju dobru masu korijena. Velike sadnice (>5 mm) imaju dobro preživljenje čak s malom masom korijena. Rasadničari bi trebali proizvoditi sadnice s velikim promjerom vrata korijena, bez obzira na masu korijena ili uključiti ocjenjivanje korijena u proces klasiranja. Veći promjer vrata korijena može se postići s manjom gustoćom sjetve. O metodama za mjerenje težine korijena i stabljike u svježem i suhom stanju u svojim istraživanjima pišu Drvodelić i dr. (2015).
1.7. Izbojak: korijen – 1.7. Shoot: root ratio
Odnos volumena izbojka i korijena je pokazatelj balansa između transpiracijske površine i apsorpcijske površine sadnica. Općenito, sadnice golog korijena imaju omjer izbojak:korijen 3:1 ili manje, a kvalitetne kontejnerske sadnice 2:1 ili manje. Kod nepovoljnog omjera suhe mase nadzemnog dijela i suhe mase korijenskog sustava sadnica za pretpostaviti je kako će one imati loš primitak na terenu, slabo preživljenje i inicijalni rast (Crnković i dr. 2017).
1.8. Boja, oblik i oštećenja – 1.8. Colour, form, and damage
Boja lišća sadnica je općeniti pokazatelj kvalitete sadnice i razlikuje se ovisno o vrsti i sezoni. Žuto, smeđe ili blijedo-zeleno lišće upućuje na nizak vigor i/ili sadržaj klorofila za razliku od tamnozelenog lišća. Postojanje višestrukih izbojaka, četkastog izbojka, deformacije korijena, snažnog postranog korijenja, fizičkih šteta ili bilo kojih vidljivih svojstva koja mogu utjecati na sadnice su također važni čimbenici za procjenu kvalitete.
2. Fiziološka kvaliteta – 2. Physiological quality
2.1. Otpornost na hladnoću – 2.1. Cold hardiness
Definira se kao temperaturni minimum kada će određeni postotak slučajno odabranih sadnica iz populacije preživjeti ili će dovesti do određene razine oštećenja (Ritchie 1984). Korijenje je manje otporno od izbojaka. LT50 (letalna temperatura za 50% populacije) obično se koristi za definiranje stupnja otpornosti na hladnoću. Promjene u LT50 su snažno povezane s ciklusom dormantnosti sadnica i otpornosti na stres te su utjecane porijeklom sjemena, uzgojnim postupcima i klimom (Faulconer 1988; Burr 1990). Simpson (1990) piše kako LT50 u momentu vađenja dobro korelira s preživljenjem u prvoj godini i rastom izbojka. Nakon vađenja sadnica rasadničari bi trebali zaštiti sadnice od niskih temperatura i očuvati im dormantnost. To se danas postiže čuvanjem u suvremenim hladnjačama na niskim pozitivnim temperaturama zraka i visokoj relativnoj zračnoj vlazi.