DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 72     <-- 72 -->        PDF

osobina, klime i uzgojnih postupaka u rasadniku. Prije svakog pošumljavanja, revirnik bi trebao dati upute tehnologu u rasadniku za proizvodnju šumskih sadnica prema mikroklimatskim i stanišnim čimbenicima (klima i tlo) koji su određeni na mjestu pošumljavanja. Već davno je u rasadničarstvu poznat pojam programirane šumske sadnice što se odnosi na rasadničku tehnologiju proizvodnje šumskog sadnog materijala prema unaprijed točno definiranim stanišnim čimbenicima (klima i tlo). Programirane sadnice nisu zaživjele u praksi zbog teže proizvodnje i više cijene, iako je s promjenom globalne klime došlo vrijeme da će se isključivo one trebati koristiti kod pošumljavanja ili umjetne obnove šumskih sastojina.
Elementi kvalitete šumskih sadnica
Quality elements of forest seedlings
1. Morfološka kvaliteta – 1. Morphological quality
Morfologija se definira kao forma ili struktura nekog organizma. Iako morfološke procjene ne daju izravne informacije o trenutnom fiziološkom stanju, one se mogu smatrati fizičkim stanjem odgovora fiziološkog stanja sadnica na ekološke uvjete (Mexal i Landis 1990). Visina izbojka i promjer stabljike su uobičajene mjere kvalitete koje se koriste za rast i standarde klasiranja u šumskim rasadnicima. Postoji mnogo dodatnih morfoloških elemenata kvalitete koji se mogu dobro procijeniti. Morfološki elementi značajno se razlikuju od vrste, sjemenske zone i tipa sadnica. Niti jedan pojedinačni element kvalitete nije pokazao savršenu predikciju uspjeha sadnje, ali svaki od njih je povezan s ponašanjem sadnica na terenu. Morfološku kvalitetu šumskih sadnica istraživali su Oršanić i dr. (2007), Oršanić i dr. (2008a), Oršanić i dr. (2008b), Drvodelić i dr. (2012), Drvodelić i dr. (2013), Drvodelić i dr. (2016a), Crnković i dr. (2017) i još mnogi drugi.
1.1. Visina izbojka – 1.1. Shoot height
Visina izbojka definira se kao udaljenost od ožiljka kotiledona (supki) do baze vršnog pupa kod dormantnih sadnica ili vrha izbojka na sadnicama u vegetaciji. Visina korelira s brojem iglica na izbojku, to je dobra procjena fotosintetskog kapaciteta i transpiracijske površine. To sugerira na pozitivan odnos s kasnijim rastom, ali nepredvidiv odnos s preživljenjem, posebno na suhim terenima. Veće sadnice mogu imati konkurentsku prednost na terenima s ozbiljnom konkurencijom korova i mogu biti pokazatelj superiorne genetike. Jedanaest godišnji visinski rast sadnica duglazije 3+0 visoko korelira s početnom visinom (Smith 1975). S druge strane, više sadnice s većom transpiracijskom površinom mogu biti lošije na suhim terenima, izuzetno visoke sadnice može biti teško za posaditi i one su nebalansirane (slab odnos izbojka prema korijenu). Visoke sadnice više su izložene djelovanju vjetra (Ritchie 1984). U vlastitim istraživanjima, sadnice poljskog  jasena proizvedene u multikontejneru proizvođača AM-POLIM s 12 otvora i volumenom 1 otvora od 620 ml. u uvjetima hipoksije u razdoblju od 5.5.-15.7.2015. godine imale su u prosjeku 62 mm veći visinski i 1,81 mm debljinski prirast od zalijevanih sadnica, što je bilo statistički značajno. Poljski jasen je higrofilna vrsta i izrazito pozitivno reagira na navodnjavanje, a statistički značajne razlike utvrđene su osim u morfološkim i u nekim fiziološkim značajkama sadnica poput vodnog potencijala (Ψ) i maksimalnog kvantnog prinosa fotosustava II (Fv/Fm) koji je bio u optimalnom iznosu od 0,82. (Drvodelić i dr. 2016b).
1.2. Promjer stabljike – 1.2. Stem diameter
Promjer stabljike ili promjer vrata korijena definira se kao promjer glavne stabljike sadnice na ožiljku ili blizu ožiljka kotiledona. Promjer stabljike se često smatra najboljim pojedinačnim pokazateljem preživljenja i rasta na terenu (Thompson 1985). Promatrajući 14. nezavisnih elemenata kvalitete sadnica duglazije u rasadniku, promjer i težina korijena bila je u najvećoj korelaciji s prvih 5. godina visinskog rasta nakon sadnje (Omi i dr. 1986). Blake i dr. (1989) pišu o povećanju preživljenja s povećanjem promjera stabljike kod duglazije. Nakon 30. godina od sadnje vrste Pinus taeda L. utvrđeno je kako je prosječni volumen stabla u visokoj korelaciji s promjerom stabljike u vrijeme sadnje (South i dr. 1988). Sadnja sadnica duglazije 2 mm većeg početnog promjera dovela je nakon četiri godine do povećanja volumena stabljike od 35% i 43% s pokusima na dva različita lokaliteta (Rose i Ketchum 2003).
1.3. Visina:promjer – 1.3. Height: diameter ratio
Odnos između ukupne visine i promjera vrata korijena je koeficijent vitkosti ili vitkost (čvrstoća) sadnica. Visok odnos upućuje na relativno vitke sadnice dok niži odnos ukazuje na deblje sadnice. Sadnice nekih vrsta s velikim koeficijentom vitkosti osjetljivije su na oštećenja od vjetra, suše i mraza (Roller 1977).
1.4. Duljina pupa – 1.4. Bud length
Duljina pupa mjeri se od baze pupa do vrha pupa. Duljina pupa korelira s brojem iglica  na sadnici kod mnogih vrsta i pokazatelj je dobrog inicijalnog rasta. Duljina pupa je korisna za predviđanje rasta izbojka (Kozlowski i dr. 1973).
1.5. Volumen korijena i stabljike – 1.5. Root and stem volume
Starije metode mjerenja volumena korijena i stabljike bile su potapanjem u vodu (Harrington i dr. 1994), dok se danas koriste suvremene, brze i precizne metode za mjerenje volumena i ostalih morfoloških varijabli opranog korijena uz pomoć skenera tipa Epson Expression 10000XL i softvera tipa WinRhizo Pro.V.. 2005 (Drvodelić i dr. 2013);