DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 53     <-- 53 -->        PDF

James, N.A., 1999: A Global Review of Protected Area Budgets and Staff, WCMC Biodiversity Series No.10, World Conservation Monitoring Center, 55., Cambrige
Kettunen, M., P. Torkler, M. Rayment, 2014: Financing Natura 2000 Guidance Handbook, Part I – EU funding opportunities in 2014-2020, European Commission DG Environment, Publications Office of the European Union, 88., Luxembourg
Martinić, I., 2010: Upravljanje zaštićenim područjima prirode, Planiranje, razvoj i održivost, Sveučilište u Zagrebu - Šumarski fakultet, 367., Zagreb
Neuman, W.L., 2014: Qualitative and Quantitative Approaches, 7th edition, Pearson Inc., 599., Harlow
Nevenić, R., 2006: Integrated management of natural resources in the domain of forest policy, Sustainable forestry, Vol 54-55, 111-125, Belgrade
Nonić, D., N. Petrović, M. Medarević, P. Glavonjić, J. Nedeljković, M. Stevanov, S. Orlović, Lj. Rakonjac, I. Djordjević, Z. Poduška, R. Nevenić, 2015: Forest Land Ownership Change in Serbia. COST Action FP1201 - FACESMAP Country Report, European Forest Institute Central-East and South-East European Regional Office, 64., Vienna
Pallant, J., 2011: SPSS Priručnik za preživljavanje: Postupni vodič kroz analizu podataka pomoću SPSS-a, prevod 3. izdanja, Mikro knjiga, 348, Beograd
Philips, A., 1998: Economic Values of Protected Areas, Guidelines for Protected Area Managers, Task Force on Economic Benefits of Protected Areas of the World Commission on Protected Areas (WCPA) of IUCN, in collaboration with the Economics Service Unit of IUCN, 52., Gland
Porej, D., Ž. Rajković, 2009: Effectiveness of Protected Area Management in Croatia: Results of the First Evaluation of Protected Area Management in Croatia Using the RAPPAM Methodology, Ministry of Culture of the Republic of Croatia, 57., Zagreb
Posavec, S., K. Beljan, M. Lovrić, 2011: Model of compensation payment to the owners on NATURA 2000 forest sites, Annales Experimentatis Silvarum Culturae Provehendis,  Vol. 44, 19–28., Zagreb
Puzović, S., 2008: Zaštita i upravlјanje prirodnim dobrima u Srbiji, Zaštita prirode, Br. 60, 17-26., Beograd
Spurgeon, J., N. Marchesi, Z. Mesic, L. Thomas, 2009: Sustainable financing review for Croatia protected areas, Program on Forests-World Bank, 151., London
Šešić, B., 1984: Osnovi metodologije društvenih nauka, Naučna knjiga, 239., Beograd
Šumarac, P., 2009: Improving of Financing Aspects of Management in the National Park Kopaonik, Master paper, Forest Faculty, Belgrade
Veenviet, K.J., A. Sovinc, 2008: Protected area management effectiveness in Slovenia, Final report of the RAPPAM analysis, Ministry of the Environment and Spatial Planning of the Republic of Slovenia and WWF Mediterranean Programme, 56., Ljubljana
Zavod za zaštitu prirode (ZZP), 2012: Registar zaštićenih područja, Zavod za zaštitu prirode Srbije, interni dokument, Beograd
Worboys, G.L., W. Francis, M. Lockwood, 2010: Connectivity Conservation Management: A global guide, Earthscan, 416., Londo
Sažetak
Financiranje upravljanja zaštićenim područjima (ZP) uključuje interakciju različitih dionika koji su uključeni u proces upravljanja i financiranja, tj. od okvira upravljanja do mehanizama financiranja. Upravljački okvir postavlja osnovne preduvjete za upravljanje ZP, dok mehanizmi financiranja predstavljaju načine financiranja ZP na temelju dugoročnih i održivih uvjeta. Upravljanje ZP može se delegirati organizaciji, pojedincu ili zajednici, koja funkcionira u skladu s nizom zakona, pravila i / ili tradicijom. Isto tako, upravitelji ZP mogu se podijeliti na temelju toga tko donosi odluke i može se smatrati odgovornim. Jedna od važnih komponenti upravljanja ZP predstavlja održivo financiranje, što predstavlja temelj za ostvarivanje zaštite prirode. Održivo financiranje definira se kao sposobnost pružanja dovoljnih, stabilnih i dugoročnih financijskih izvora. Upravljanje ZP u Srbiji uglavnom provode javna poduzeća, dok je krajem devedesetih godina u Srbiji upravljanje ZP po prvi put dodijeljeno nevladinim organizacijama. Danas upravljanje provode različiti upravitelji iz javnog sektora i privatnog sektora. Planirano povećanje ZP u Srbiji uključuje skoro dvostruko veću površinu od sadašnje pokrivenosti i ta će činjenica stvoriti dodatnu obavezu za postojeće i nove upravitelje u budućem razdoblju, jer je održivo upravljanje ZP postalo izazov, kako sa upravljačkog, tako i sa financijskog gledišta. Ovo istraživanje bavi se različitim mehanizmima financiranja koji su prisutni u ZP u Srbiji. Također, bavi se razlikama u financiranju između različitih grupa upravitelja, kako bi se uspostavile najbolje prakse financiranja u sustavu upravljanja ZP u Srbiji. U fazi prikupljanja podataka korištena je anketa od vrata do vrata. Istraživanje se provodilo u dvije faze. U prvoj fazi, populacija za istraživanje definirana je na temelju registra ZP, od čega su izdvojena 63 ZP. U drugoj fazi, uzorak za istraživanje definiran je na temelju primjera „dobre prakse“ upravitelja ZP i predstavnika javne uprave i službi, kao i organizacija u sustavu upravljanja ZP. Za obradu podataka korištena je deskriptivna statistika, frekvencijska analiza, Kruskal-Wallis-ov test i Mann-Whitney-jev U test. Kruskal-Wallis-ov test korišten je za određivanje razlika između svih grupa upravitelja, dok je Mann-Whitney-jev U test korišten za određivanje razlika između pojedinih grupa upravitelja. Rezultati pokazuju da javno poduzeće “Srbijašume” ima najmanji prosječan broj izvora financiranja, za razliku od javnog poduzeća