DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2019 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Danka Jelen (1954. – 2019.)
Mirko Crnčević
OPROSTILI SMO SE OD DANKE JELEN, ŽENE KOJA JE IMALA VIZIJU POVEZIVANJA ŠUMARSTVA I TURIZMA!
U prvoj polovini rujna nakon kratke i teške bolesti preminula je Danka Jelen (1954. - 2019.), bivša upraviteljica Šumarije Hvar. Bila je to žena koja je, tako da kažemo, cijeli svoj život posvetila šumama, pa su se od nje na dan pogreba na splitskom Lovrincu s velikom tugom, uz rodbinu i brojne prijatelje, oprostile i kolege iz “Hrvatskih šuma” - UŠP Split.
Danka je osnovnu školu završila u Splitu, Srednju šumarsku školu u Kaštelima, a Fakultet šumarstva u Sarajevu. Od početka je radila u struci, najprije u Bugojnu, ali se početkom Domovinskog rata s obitelji vraća u rodni Split. U Šumariji Hvar se 1994. zapošljava kao revirnica, ali već nakon mjesec dana nasljeđuje upravitelja koji odlazi u mirovinu.
Najveći dio svoga radnog vijeka provela je na središnjem dijelu škoja, u Jelsi, i to od 1998. pa do 27. ožujka 2019. kada je umirovljena. Stanovnici Otoka sunca pamte je kao izuzetno dragu i toplu osobu, koja se posebice isticala po svojoj stručnosti i predanosti poslu s kojim se bavila. Pa iako je zapravo bila sićušna žena, bila je velika duhom, poštenjem i pravednošću. Značila je za uzornu majku i suprugu, koja je svu sebe davala svojoj obitelji – pok. suprugu Vjekoslavu – Braci te svojoj djeci, Leopoldu i Mateu.
Ako bismo tražili dobar primjer cjeloživotnog obrazovanja u njezinoj životnoj sredini našli bi ga baš u Danki. Pred sam kraj svoje karijere napisala je doktorski rad na temu vegetacije otoka Hvara. Bolest i smrt su je nažalost onemogućili da ga i obrani, ali želimo vjerovati da će i to njezino djelo biti od koristi ljudima koji nastavljaju raditi u šumarskoj struci.
Iza Danke je ostalo čak 25 godina vođenja Šumarije Hvar, koja gospodari s 5.950 hektara državnih šuma. Upravo je ona 1994. sudjelovala u izradi, a zatim i provođenju prvog programa gospodarenja hvarskim šumama. Ponajprije dala je golemi doprinos protupožarnoj zaštiti otoka Hvara i probijanju šumskih putova, sanaciji i pošumljavanju opožarenih površina, čišćenju i zaštiti šuma od nametnika.
Sve je to ostvarila unatoč skromnim materijalnim uvjetima, pa i ljudskim resursima (op. a. samo sedam zaposlenika). Imala je viziju povezivanja šumarstva i turizma, što je zapravo predominantna gospodarska grana na našem najsunčanijem škoju, a jedino je takvim smislenim pristupom i dobrom komunikacijom s ljudima, lokalnom vlašću, instituacijama, pa i medijima mogla održavati ugled struke na čijem je bila čelu.
Za urbano šumarstvo na otoku Hvaru postoji velik potencijal. Veliki šumski kompleksi nalaze se u blizini turističkih naselja i gradova, pa bi bilo dobro iskoristiti ih u turističke svrhe i urediti za potrebe turizma. Bilo bi to na obostranu korist, jer bi turistički djelatnici imali uređene površine za rekreaciju i turizam, dok bi šumari na taj način širili ugled struke po Hrvatskoj i svijetu – jedna je od njenih misli koju je zabilježio kolega Goran Vincenc u časopisu za popularizaciju šumarstva “Hrvatskih šuma”, br. 263/XI. 2018., ni ne sluteći da ćemo se od dobre duše hvarskih šuma oprostiti niti godinu dana nakon toga.