DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2019 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Međunarodna asocijacija Pro Silva obilježila 30. obljetnicu osnutka
Igor Anić
Prijevod s engleskog jezika i obrada: Akademik Igor Anić
Pro Silva je europska organizacija koja promiče prirodno i potrajno gospodarenje šumama. Osnovana je 1989. godine u Sloveniji. Trenutno ima 22 punopravne članice. Među njima je Pro Silva Croatia, sekcija Hrvatskog šumarskog društva, osnovana 14. lipnja 2004. godine Odlukom 108. redovite skupštine Hrvatskoga šumarskog društva. Od 2018. godine pridružene članice Pro Silva su iz Sjedinjenih Država (Forest Stewards Guild, New England Forestry Foundation), iz Indije (ForEco India), iz Brazila (ACEF St. Catarina) i Kanade (Les Amis de la forêt Ouareau). Pro Silva vjeruje kako je to početak formiranja globalne mreže. U Pro Silvu je uključeno više od 5500 profesionalaca i vlasnika šuma koji promoviraju njezina načela kroz seminare i ekskurzije u sklopu europskog obrazovnog programa. Članovi se sve više uključuju i kao partneri u nacionalnim ili međunarodnim istraživačkim projektima. Razvija se europska mreža primjernih šuma s najboljom praksom prirodnog gospodarenja.
Više od 100 sudionika iz 25 europskih zemalja i gost iz Sjedinjenih Američkih Država proslavili su 30. obljetnicu osnutka asocijacije Pro Silva u Radlju na Dravi, u Sloveniji, od 11. do 14. rujna 2019. godine. Okolica Radlja je među izvorištima prirodnog gospodarenja šumama, a obližnja šuma zaklade Pahernik jedan je od najboljih primjera takvog pristupa. Njome upravljaju lokalni šumari uz podršku Odjela za šumarstvo Biotehničkog fakulteta u Ljubljani.
Svečano otvaranje ovogodišnje skupštine obavljeno je u dvorcu Radlje. Sudionike je pozdravio gradonačelnik Alan Bukovnik, također član Pro Silve. Otvorena je izložba na temu razvoja prirodnog gospodarenja šumama. Ceremoniju su uveličala dva člana koji su nazočili utemeljenju Pro Silve prije 30 godina, Bela Varga (Mađarska) i Hubert Dolinšek (Slovenija).
Na konferenciji pod nazivom „Šume za budućnost – od znanosti prema ljudima“ međunarodni stručnjaci su

ŠUMARSKI LIST 9-10/2019 str. 100     <-- 100 -->        PDF

prezentirali odnos šumarske znanosti i šumarske prakse. Državni tajnici slovenskog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane Damjan Stanonik i Ministarstva kulture dr. Tanja Kerševan Smokvina održali su pozdravne govore, a prof. dr. Klaus Puettmann sa Sveučilišta Oregon State izjavio je da je „prirodno uzgajanje šuma most koji spaja gospodarenje šumama kao ekosustavima s funkcijama šuma koje ispunjavaju ljudske potrebe: to je gospodarenje šumama koje čini ljude sretnima!„
Završna plenarna rasprava usredotočena je na glavna pitanja poboljšanja otpornosti europskih šuma. Terenske radionice održane tijekom sljedećih dana u obližnjim šumskim sastojinama i u gradskoj šumi grada Celje.
Na plenarnoj sjednici organizacije Pro Silva održanoj u dvorcu Radlje 14. rujna 2019. godine usvojena je Deklaracija Pro Silva 2019.
Pro Silva
Deklaracija iz Radlja
Radlje na Dravi, 14. rujna 2019. godine
„Europske šume su u opasnosti – nudimo rješenja“
Potkornjaci i suša uništavaju tisuće hektara šuma u Češkoj, Sjevernoj Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji i drugim zemljama. Ne umire samo obična smreka, već i jela, obični bor, bukva, jasen te druge vrste drveća.
Sažetak izvješća zemalja članica Pro Silve pokazuje da niz sušnih godina, kada godišnje oborine dosegnu 50-60% dugoročnih prosjeka, ima dramatične učinke na europske šume.
U smrekovim šumama sjevernog dijela središnje Europe posebice je izraženo prenamnoženje potkornjaka (npr. Češko-Moravsko gorje, Alzas, Njemačka). Višestruko je povećana učestalost šumskih požara u borovim šumama (npr. Brandenburg). Odumiru čak do jučer vitalne, stare bukove prirodne šume, posebice na bogatijim, vlažnim staništima (npr. Spessart, Alsace). Ni mlade hrastove sastojine ne

ŠUMARSKI LIST 9-10/2019 str. 101     <-- 101 -->        PDF

mogu podnijeti nagle promjene stanišnih uvjeta. Bolest jasena poprima katastrofalne razmjere. Dodajmo ovome i velike štete od vjetroloma u šumama važnih vrsta drveća južnih Alpa.
Kao rezultat svega, tržište drvom se urušilo. Niti izvoz u Kinu ne može šumarske tvrtke održati profitabilnima, a brojni mali šumoposjednici jednostavno odustaju od poslova.
Programi revitalizacije šuma se razvijaju u nekoliko europskih država članica. Snažni lobi konzervativnih šumarskih skupina želi nastaviti s postojećom praksom i održati status quo. Oni traže nastavak uporabe obične smreke koja će biti selekcionirana na suše stanišne prilike. Ali, bore se protiv nezaustavljivih prirodnih procesa. Epigenetički efekti su brža alternativa od klasičnog oplemenjivanja, čije rezultate treba čekati desetljećima. Prirodni procesi i prirodna obnova nude genetičku varijabilnost i evolucijsku prilagodbu. Priroda je uvijek pronalazila svoj put tisućama godina.
Ono što nam treba je korjenita promjena modela gospodarenja šumama. U šumarskoj praksi moraju se primijeniti znanstveno potvrđeni modeli stabilizacije šuma stvaranjem strukturiranih mješovitih sastojina temeljnih na dinamičkim procesima.
Ipak, trebali bi ostati otvoreni za „nove“ – alohtone vrste drveća i za uporabu vrsta drveća različitih provenijencija. U šumi se mora voditi „potpomognuta migracija“.
Sve velike površine koje su obešumljene posljedicama klimatskih promjena nije moguće pošumiti, jer nema dovoljno sadnica iz rasadnika, niti kvalificiranog osoblja za planiranje postupaka. Moramo kombinirati rjeđu sadnju glavnih vrsta drveća (500/ha) i prepuštanje prirodnoj sukcesiji. Moramo težiti stvaranju mješovitih sastojina raznodobne strukture i očuvanju šumskog tla.
Štete od divljači onemogućuju prirodno pomlađivanje i često dovode do uništenja glavnih vrsta drveća, kao što su obična jela i hrast. Sastojine se više ne mogu pomlađivati bez ograde i drugih pomagala. Odredbe o lovu moraju se izmijeniti, kako bi se omogućila kontrola populacije divljači i spriječila postupna degradacija šuma.
S obzirom da odumiru i šume u zaštićenim objektima prirode, zahtjev nevladinih udruga i zaštitara prirode za povećanjem takvih površina vodi u slijepu ulicu. Zbog posljedica klimatskih promjena i promjene ciljeva zaštite koncept Natura 2000 mora se hitno izmijeniti. Naše šume trebaju moderno upravljanje, orijentirano na prirodne procese, rast i razvoj najboljih vrsta drveća. Najvažnije pitanje u budućnosti bit će doznaka stabala u njezi sastojina. Zato su nam potrebni kvalificirani šumari u šumi, a ne u uredu te stručni šumski radnici!
Golemo značenje općekorisnih funkcija koje ispunjavaju europske šume u kombinaciji s potrebom za potrajnim pridobivanjem drva, zahtijeva integrativni pristup u gospodarenju šumama koji promiče Pro Silva. Šumarstvo je jedina djelatnost koja može uskladištiti ugljik u procesu proiz­vodnje, s jedne strane u mrtvom drvu u šumi i u organskoj tvari šumskog tla, a s druge strane u kvalitetnim drvnim proiz­vodima za različite namjene. Ekonomski element koje se temelji na vezanju ugljika u biomasu, bit će jedan od najvažnijih u budućnosti, istodobno zamjenjujući materijale koji na različite načine potječu od fosilnih izvora (bioekonomija).
Pro Silva zahtijeva
Na svoju 30. godišnjicu Pro Silva zahtijeva aktivno gospodarenje šumama na potrajan i prirodi blizak način. Sve europske države potiču razvoj pravnog i financijskog okvira za provedbu prirodi bliskog gospodarenja šumama u državnim i privatnim šumama te šumama ostalih šumovlasnika. Međutim, to se može postići samo pod uvjetom da vlade promijene praksu lovnog gospodarenja i smjernice za lovstvo, kako bi se šume mogle nesmetano pomlađivati.
U trgovanju ugljikom prirodno gospodarenje šumama treba imati olakšice.
Pro Silva nudi impresivnu listu i mrežu šumarskih stručnjaka i znanstvenika u području koje se razvija tijekom 30

ŠUMARSKI LIST 9-10/2019 str. 102     <-- 102 -->        PDF

godina. Deklaracije koje se mogu pročitati na web stranici www.prosilva.org mogu poslužiti kao smjernice za bolje upravljanje šumama u budućnosti. Nadalje, Pro Silva nudi mrežu oglednih šuma diljem Europe koje se mogu posjetiti i proučiti. Uz to, nudi najbolje strategije za očuvanje šuma.
Pro Silva želi dati novi impuls njihovoj primjeni na međunarodnoj konferenciji u Radlju pod nazivom „Šume za budućnost – od znanosti prema ljudima“. Pro Silva ulaže napore u bolju provedbu rezultata znanosti u praksi, kao i doprinos praktičara boljoj suradnji sa znanošću.
Podržavamo politiku borbe protiv klimatskih promjena na globalnoj razini, ali i mali korak kojim svaki pojedinac može doprinijeti.
Pro Silva – growing forests in the future – for more than 30 years
Our roots go back to years before 1900!
www.prosilva.net – www.forestconservation.eu
Dr. sc. Eckart Senitza, dipl. ing. šum.
Predsjednik Pro Silva
Problematika sušenja poljskog jasena
Damir Delač
Izlaganja objedinio i uredio mr. sc. Damir Delač
U sklopu obilježavanja Dana Hrvatskoga šumarstva i 12. Državnog natjecanja šumarskih radnika sjekača, 23. kolovoza u Društvenom domu u Lipovljanima održan je Okrugli stol na temu „Problematika sušenja poljskog jasena“. Organizatori Stručnog skupa bili su Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatsko šumarsko društvo.