DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2019 str. 98     <-- 98 -->        PDF

Šuma primorskog bora na Pelješcu.
Iznad Kune Pelješke raste stara šuma primorskog bora (Pinus pinaster Aiton). Po mnogo čemu je zanimljiva svakom prirodnjaku koji je odlučio malo pozornije prošetati njezinim predjelima. Na Pelješcu je ova vrsta nazočna i na nekim drugim područjima.
Brzorastući primorski bor prepoznat ćemo među ostalim i po tome što su mu češeri neobično veliki (do 20 cm) i što dugo vremena ostaju zatvoreni. Njegove sjemenke su jestive i, prema vlastitim opažanjima, zadrže klijavost do 50 godina.
U jednoj prigodi dospio sam u tu šumu nakon jačeg nevremena kad se moglo na više mjesta otkriti izvaljene primjerke starih stabala, kako onih živućih, tako i odumrlih. Dolaskom do jednog takvog velikog izvaljenog odumrlog stabla opazio sam kako je na mjestu njegovog korjenovog čvora u tlu nastala velika šupljina, više od pola metra duboka. Međutim, na presjeku koji je nastao lomom drveta opazio sam površinu koja je bila sva bijela od plodišta neke gljive. Odvaljeni trupac izvana ničim nije pokazivao da se u njegovoj unutrašnjosti nalazi veliko plodište gljive.
Analizom uzorka i konzultiranjem podataka iz suvremene mikološke literature (Crvena knjiga gljiva Hrvatske), ustanovio sam da je riječ o rijetkoj i slabo poznatoj te strogo zaštićenoj gljivi, saprobiontu, promjenjivoj priljepnici (Parmastomyces mollissimus (Maire) Pouzar), porodica Fomitopsidaceae.
Gljiva je do sada ustanovljena u Hrvatskoj samo na jednom nalazištu kod Dubrovnika i u Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske uvrštena je u kategoriju nedovoljno poznatih vrsta (DD.).
Šuma Repaš.
Uz rub šume i ceste koja spaja zgradu Šumarije Repaš i zaštićeni vodeni bazen baru Čambinu u Koprivničkom Prekodravlju, već dugo godina raste oveće stablo divlje jabuke (Malus sylvestris Mil.). Promjer debla iznosi oko 20 cm i već je napola trulo. Po prvi puta prije desetak godina, a drugi puta ove 2019. g. opazio sam na deblu nekoliko ovećih čvrstih i razmjerno velikih žutosmeđih plodišta gljive mnogorupičavke iz čijih se himenija istresalo mnoštvo žutosmeđih spora. Neka su se plodišta upravo ove godine razvila do svoje pune veličine.
Razmjerno lako sam ustanovio kako je riječ o rijetkoj gljivi šafranastoj mekoporki (Hapalopilus croceus (Pers.: Fr.) Donk), porodica Hapalopilaceae. U Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske uvrštena je u kategoriju kritično ugroženih (CR) vrsta i poznata samo s još dva nalazišta (Zagreb, Vinkovci).
Pored primjeraka drugih voćkarica u šumi Repaš (divlja trešnja, divlja kruška) ovo staro stablo divlje jabuke udomljava i ptice dupljašice. Na njemu su dva otvora djetlića.