DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2019 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Ovakvi pristupi upravljanju „…najuočljiviji kroz mreže i partnerstva, snažno se promoviraju kao pokretači društvenih promjena u složenim oblastima politike, kao što su održivi razvoj i klimatske promjene“ (Bauer, Steurer, 2014). Uslijed međusektorske prirode utjecaja klimatskih promjena „…integracija i koordinacija politike se smatraju veoma važnim za uspjeh mjera za rješavanje ovih problema“ (Juhola, Westerhoff, 2011).
Brojna prethodna istraživanja ukazuju na potrebu uključivanja različitih sudionika na različitim razinama upravljanja (Gallo et al., 2018; Laktić, Pezdevšek Malovrh, 2018, Nonić et al., 2017, Thynne, 2008, Adger, 2003) u svrhu rješavanja pitanja klimatskih promjena19, posebno zato što je prilagođavanje klimatskim promjenama, danas, općeprihvaćeno kao „…napor na više razina, koji zahtjeva koordinaciju različitih razina upravljanja“ (Bauer, Steurer, 2014).
Institucionalni okvir za upravljanje klimatskim promjenama u odabranim državama obuhvaća velik broj institucija i organizacija u šumarstvu i zaštiti prirode koje, u okviru svojih nadležnosti imaju za primarni cilj upravljanje klimatskim promjenama. Ipak, odnos institucionalnih okvira analiziranih zemalja članica EU i FBiH i SRB prema pitanjima klimatskih promjena u odnosu na šumarstvo i zaštitu prirode je različit. Iako razlike postoje, „...sve države zahtijevaju institucije sposobne da preuzmu upravljanje klimatskim promjenama. Ali pojedini institucionalni oblici i kapaciteti će varirati u skladu s nacionalnim okolnostima“ (Meadowcroft, 2009). Kakvo god da je nacionalno opredjeljenje, za provođenje svih mjera je potrebno „...postojeće institucije i programe prilagoditi da se bave pitanjima klimatskih promjena, ali je neophodno uspostaviti i tijela koja su fokusirana posebno na razvoj privrede koja ima nisku emisiju ugljika“ (Meadowcroft, 2009). To je utvrđeno i ovim istraživanjem, odnosno u svim odabranim državama su identificirana tijela (komisije, savjeti i sl.), čiji su članovi predstavnici različitih sektora, i čija je osnovna nadležnost fomuliranje i nadzor provođenja opće nacionalne politike klimatskih promjena.
Iako je utvrđeno postojanje različitih institucija i organizacija u šumarstvu i zaštiti prirode za upravljanje klimatskim promjenama, većina ispitanika u sve četiri države, promatrano po državama, ali i prema sektorima, smatra da institucionalni okviri nisu primjereni. Analizirani stavovi većine ispitanika, promatrano po kategorijama institucija/organizacija, u skladu su sa prethodnim istraživanjima, koja ukazuju na potrebu daljeg „…usklađivanja zahtjeva i potreba na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i koordinaciji između sektora“ (Keskitalo, 2010). Nešto pozitivniji stavovi predstavnika organizacija javnog sektora ukazuju na postojanje jačih veza s različitim institucijama i organizacijama, koje utječu na poboljšanje kapaciteta i povećavaju mogućnost prilagođavanja različitim promjenama (Adger, Vincent 2005).
Treba istaknuti da, u posljednjim desetljećima, „…iako vlade i dalje imaju glavnu odgovornost za upravljanje, one sve više ovise od suradnje i zajedničke mobilizacije resursa nedržavnih aktera“ (Bauer, Steurer, 2014). S ovim stavovima se, u smislu unaprjeđenja institucionalnih okvira, složila većina ispitanika iz sve četiri promatrane države. Stavovi ispitanika iz FBiH, SRB i HRV potvrđuju potrebu za koordinacijom i, u tom smislu, suglasni su s rezultatima prethodnih istraživanja, gde je istaknuto da je neophodno ,,…usklađivanje doprinosa svih aktera: lokalnih i nacionalnih vlasti, nevladinih organizacija, privatnog sektora, domaćinstava itd.“ (Fröhlich, Knieling 2013). Potreba za unaprjeđenjem institucionalnih okvira je prepoznata i od strane predstavnika organizacija javnog sektora i javnih poduzeća u šumarstvu, koji su, iako pozitivnog stava u odnosu na ostale ispitanike u pogledu postojećih institucionalnih okvira, ukazali na potrebu uspostavljanja sustava upravljanja klimatskim promjenama i intenzivnije međuinstitucionalne i međusektorske suradnje.
Stavovi većine ispitanika u vezi s interesom institucija i organizacija u procesu upravljanja klimatskim promjenama, potvrđuju da su primarne aktivnosti u ovome području prepoznate od strane ispitanika u sve četiri države. To potvrđuju i rezultati prethodnih istraživanja, koji ukazuju da je ublažavanje klimatskih promjena prepoznato kao važna općekorisna funkcija šuma (Krajter Ostoić, Vuletić, 2016). Međutim, da bi došlo do povećanja utjecaja institucija i organizacija u procesu upravljanja klimatskim promjenama, potrebni su različiti instrumenti (npr. regulatorni, ekonomski, informacijski), za čiju je primjenu potrebna i politička volja (Meadcrowft, 2009).
Vidljiva je velika razlika između ocjene interesa i utjecaja institucija i organizacija na upravljanje klimatskim promjenama u sve četiri države. Jedan od mogućih razloga negativne ocjene utjecaja institucija i organizacija, od strane ispitanika iz FBiH i SRB, ukazuje na potrebu za boljim ,,…razumijevanjem međusobne povezanosti institucija i organizacija” (Blennow, Persson, 2009), ali i ,,…poboljšanjem komunikacije, razgovora i diskusija u vezi s klimatskim promjenama” (Živojinović et al., 2015), između različitih dionika u šumarstvu i zaštiti prirode, na različitim razinama upravljanja. Slična je situacija i na razini EU, gdje ne postoji jedinstven pristup integraciji pitanja u vezi s klimatskim promjenama, ali je naglašena potreba i „...značaj jačanja partnerstva i suradnje u upravljanju klimatskim promjenama, kao i razvoja odgovarajućeg institucionalnog okvira i pratećih instrumenata politike“ (England et al., 2018).