DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2019 str. 51     <-- 51 -->        PDF

for drought tolerant ecotypes. European Journal of Forest Research 128: 335-343. https://doi.org/10.1007/s10342-009-0268-4
Rousset, P., Perre, P., Girad, P. 2004: Modification of mass transfer properties in poplar wood (P. robusta) by a heat treatment at high temperature. Holz als Roh und Werkstoff 62: 113–119. https://doi.org/10.1007/s00107-003-0459-5
Sahin, H. T., Arslan, M. B., Korkut, S., Sahin, C. 2011: Colour changes of heat-treated woods of red-bud maple, European Hophornbeam and Oak. Color Research and Application, 36(6): 462-466. https://doi.org/10.1002/col.20634
Sehlstedt-Persson, M. 2003: Colour responses to heat treatment of extractives and sap from pine and spruce. Proceedings of 8th International IUFRO Wood Drying Conference, pp 459-464, Brasov, Romania.
Sinković, T., Govorčin, S., Sedlar, T. 2011: Comparison of physical properties of untreated and heat treated beech and hornbeam. Drvna Industrija, 62(4): 283-290. https://doi.org/10.5552/drind.2011.1118
Stamm, A.J. 1956: Thermal degradation of wood and cellulose. Industrial & Engineering Chemistry Research, 48: 413-417. https://doi.org/10.1021/ie51398a022
Stojanović, D.B., Kržić, A., Matović, B., Orlović, S., Duputie, A., Đurđević, V., Galić, Z., Stojnić, S. 2013: Prediction of the European beech (Fagus sylvatica L.) xeric limit using a regional climate model: An example from southeast Europe. Agricultural and Forest Meteorology, 176: 94-103. https://doi.org/10.1016/j.agrformet.2013.03.009
Stojanović, D., Matović, B., Orlović, S., Kržič, A., Trudić, B., Galić, Z., Stojnić, S., Pekeč, S. 2014: Future of the main important forest tree species in Serbia from the climate change perspective. South-east European forestry 5: 117-124. https://doi.org/10.15177/seefor.14-16
Sundqvist, B. 2004: Colour changes and acid formation in wood during heating. Doctoral Thesis, Luleå University of Technology, pp 50, Luleå, Sweden.
Tjeerdsma, B., Boonstra, M., Militz, H. 1998: Thermal modification of non-durable wood species. Part 2. Improved wood properties of thermally treated wood. The International Research Group on Wood Preservation, Document No. IRG/WP 98- 40124.
Vernois, M. 2001: Heat treatment of wood in France state of the art. Proceedings of Special Seminar „Review on heat treatments of wood“, Antibes, France.
Yildiz, S. 2002: Effects of heat treatment on water repellence and antiswelling efficiency of beech wood, Document No. IRG/WP 02-40223.
Živković, V., Prša, I., Turkulin, H., Sinković, T., Jirouš-Rajković, V. 2008: Dimensional stability of heat treated wood floorings. Drvna industrija, 59(2): 69-73. https://hrcak.srce.hr/25408
Sažetak
Na tržištu se pojavljuje velik broj proizvoda (uglavnom podnih obloga) od toplinski modificiranog drva. Poznato je da se drvu mijenjaju fizička i mehanička svojstva djelovanjem temperatura viših od 160 °C u okolišu siromašnome kisikom. U prikazanom radu istraživana je promjena tvrdoće po Brinell-u toplinski modificirane bukovine i grabovine u odnosu na recentno drvo, i to na tri glavna presjeka drva: poprečnom, radijalnom i tangentnom. Bukovina i grabovina odabrane su zbog utjecaja klimatskih promjena, kao i predviđanja na rasprostranjenost bukve i graba u Jugoistočnoj Europi. Drvo je modificirano u okolišu siromašnom kisikom 48 sati pri 200 ºC. Također je prikazana i ovisnost tvrdoće drva po Brinell-u o gustoći drva. Sva su mjerenja provedena pri ravnotežnom sadržaju vode drva od 12 %. Prosječne vrijednosti tvrdoće po Brinell-u toplinski modificirane bukovine i grabovine statistički se značajno razlikuju i manje su od prosječnih vrijednosti tvrdoće recentne bukovine i grabovine. Toplinskom modifikacijom bukovine i grabovine očekivano je došlo do smanjenja mase, a time i do smanjenja gustoće ispitanih uzoraka. U ovom istraživanju utvrđeno je da se primijenjenom toplinskom modifikacijom bukovini smanjila prosječna vrijednost tvrdoće po Brinell-u za 3% na poprečnom presjeku, za 15% na radijalnom presjeku i za 25% na tangentnom presjeku. Grabovini se istovrsnom toplinskom modifikacijom smanjila tvrdoća po Brinell-u za 6% na poprečnom presjeku, za 18% na radijalnom presjeku i za 13% na tangentnom presjeku.
Primijenjenom toplinskom modifikacijom drva smanjena je tvrdoća po Brinell-u na sva tri presjeka istraživane bukovine i grabovine. Međutim, zabilježeno smanjenje tvrdoće još uvijek ne priječi uporabu tako modificirane bukovine i grabovine u nenosivim drvenim konstrukcijama i drvenim podnim oblogama.
Ključne riječi: tvrdoća po Brinell-u, toplinski modificirano drvo, bukovina, grabovina