DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2019 str. 22     <-- 22 -->        PDF

UVOD
INTRODUCTION
Šumski štetnici svrstani su u biotičke čimbenike koji mogu značajno utjecati na zdravstveno stanje šuma (Androić, 1970). Jedan od istaknutih biotičkih čimbenika je gubar (Lymantria dispar L., Lepidoptera, Erebidae), koji se pojavljuje pretežno u hrastovim (Quercus spp.) sastojinama te urbanim područjima na različitim vrstama drveća (Kovačević, 1956; Tomiczek i dr., 2007). Smatra se jednim od najznačajnijih šumskih štetnika na području Europe (Turbé i dr., 2012), a od introdukcije 1869. godine invazivno se širi na području Sjeverne Amerike (Forbush i Fernald, 1896). Može se pojaviti na velikim površinama (Jošovec, 1924; Langhoffer, 1926; Kovačević, 1931; Kovačević, 1949; Schmidt, 1956; Androić, 1965), a na značaju posebice dobiva pojavom hrastove pepelnice – Erysiphe alphitoides (Griff. et Maubl.) U. Braun & S. Takam (Erysiphales: Erysiphaceae) na europskom kontinentu 1907. godine (Glavaš, 1999) te se u kombinaciji, ova dva čimbenika smatraju jednim od najvažnijih biotičkih uzročnika sušenja sastojina hrasta lužnjaka (Kovačević, 1928). Gradacije gubara na području Republike Hrvatske zabilježene su 1877., 1882., 1888. – 1890., 1899., 1908. – 1911., 1914., 1922., 1926., 1930. – 1933. i 1941. godine (Kovačević, 1949; Kovačević, 1956). Nadalje, gradacije su zabilježene 1948. – 1950., 1962. – 1966., 1970. – 1975., 1982. – 1984., 1992. – 1994. i 2003. – 2005. i 2012. – 2014. godine (Pernek i Pilaš, 2005; Pernek i dr., 2008, Pernek, 2018).
Pregledom gradoloških podataka, uočeno je da se gubar u kontinentalnom području pojavljuje svakih 10 do 11 godina u razdoblju od 1970. – 2005. godine (Pernek i dr., 2008). S druge strane, podaci o gradacijama iz mediteranskog područja vrlo su rijetki, ali spominju se gradacije na otoku Braču (Beltram, 1935) i Cresu (Devčić, 1954). Kovačević (1956) opisuje da gradacije traju obično dvije godine, a zabilježene gradacije iz 1988., 1994., 1999., 2001., 2002., 2010. i 2013. potvrđuju razliku između ove dvije regije (Lacković i dr., 2015). Recentno istraživanje metodama molekularno genetike pokazalo je da se populacije gubara koje nastanjuju dvije odvojene regije genetički razlikuju te da su populacije koje nastanjuju Ilirsku obalu Jadranskog mora genetički najraznolikije u Europi (Lacković i dr., 2015; 2018).
Za potrajno gospodarenje šumskim sastojinama u kojima je prisutan gubar, ključni element uspjeha je kvalitetan monitoring i objektivna prognoza stanja populacije kako bi se mjere zaštite mogle primijeniti pravovremeno i racionalno. Androić (1965) na temelju podatka o 12 g lišća koje prosječno konzumira jedna ličinka gubara i prosječne mase lišća za hrastova stabla u sastojinama II. boniteta po Schwapachu (Burger, 1947) izračunava kritični broj ličinki gubara za jedno stablo određenog promjera. Kritični broj po tom modelu izračuna u praksi se nije koristio, već se od druge polovice 20. stoljeća koristila metoda po intenzitetima zaraze (metoda brojanja jajnih legala po transektu). Prema toj metodi sva stabla na kojima se nalazi barem jedno jajno leglo se broje, a zbroj tako pobrojanih stabala podijeli se s ukupnim brojem stabala u sastojini, iz kojeg se dobije intenzitet zaraze koji se kategorizira u pet klasa (Vasić, 1981; Pernek i Pilaš, 2005). Obračuni novijeg datuma modificirani su na način da se kritični brojevi utvrde za jedno stablo (Androić, 1965; Vajda, 1974; Pernek, 2018). Nadalje se iz dobivenog podatka izračunava kritični broj jajnih legala po hektaru n-starosti sastojine te se razvrstava u tri kategorije rizika (Pernek, 2018).
Za sastojine obične bukve do sada su korišteni kritični brojevi jajnih legala namijenjeni za hrast lužnjak (Pernek, 2018), što kod postupka odluke za tretiranje, gotovo nužno dovodi do moguće pogreške u površinama predviđenim za tretiranje. U dostupnoj literaturi nisu pronađeni podaci izračuna kritičnih brojeva za ovu vrstu drveća te se po prvi puta prikazuju podaci o kritičnim brojevima jajnih legala gubara za običnu bukvu.
Ciljevi istraživanja bili su: preispitati i redefinirati kritične brojeve jajnih legala gubara za sastojine hrasta lužnjaka te definirati kritične brojeve jajnih legala za sastojine obične bukve. Također, neposredni cilj je laboratorijskim pokusom prehrane provjeriti točnost podatka o prosječnoj konzumaciji jedne ličinke (Androić, 1965), koji je izravno povezan s izračunom kritičnih brojeva, čime bi se racionalizirale mjere zaštite, što pak ima izravan odraz na ekološka i ekonomska gledišta primjene zaštitnih sredstava za suzbijanje gubara u šumskim sastojinama (Margaletić i dr., 2007; Pernek, 2018).
MATERIJAL I METODE
MATERIAL AND METHODS
Laboratorijski pokus prehrane – Laboratory feeding trial
Laboratorijski pokusi prehrane provedeni su od ožujka do srpnja 2016. godine u laboratoriju za entomološka ispitivanja, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, Hrvatski šumarski institut (HŠI).
Jajna legla gubara sakupljena su na području UŠP Koprivnica, šumarija Koprivnica, gospodarske jedinice Koprivničke nizinske šume (46°08’31,06” S 16°57’06,01” I) u prosincu 2015. godine u šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Horvat 1956) i čuvana u hladnjaku na 4 °C do početka pokusa. Lišće hrasta lužnjaka (45°39›53,87» S, 15°38›13,62» I) sakupljano je unutar rasadnika (HŠI), dok je lišće obične bukve sakupljano u perivoju dvorca Erdödy, Jastrebarsko (45°40’16,27” S, 15°38’45,15” I). Sakupljena jajna legla premještena su iz hladnjaka u kontrolirane uvjete početkom listanja