DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2019 str. 101 <-- 101 --> PDF |
mogu podnijeti nagle promjene stanišnih uvjeta. Bolest jasena poprima katastrofalne razmjere. Dodajmo ovome i velike štete od vjetroloma u šumama važnih vrsta drveća južnih Alpa. Kao rezultat svega, tržište drvom se urušilo. Niti izvoz u Kinu ne može šumarske tvrtke održati profitabilnima, a brojni mali šumoposjednici jednostavno odustaju od poslova. Programi revitalizacije šuma se razvijaju u nekoliko europskih država članica. Snažni lobi konzervativnih šumarskih skupina želi nastaviti s postojećom praksom i održati status quo. Oni traže nastavak uporabe obične smreke koja će biti selekcionirana na suše stanišne prilike. Ali, bore se protiv nezaustavljivih prirodnih procesa. Epigenetički efekti su brža alternativa od klasičnog oplemenjivanja, čije rezultate treba čekati desetljećima. Prirodni procesi i prirodna obnova nude genetičku varijabilnost i evolucijsku prilagodbu. Priroda je uvijek pronalazila svoj put tisućama godina. Ono što nam treba je korjenita promjena modela gospodarenja šumama. U šumarskoj praksi moraju se primijeniti znanstveno potvrđeni modeli stabilizacije šuma stvaranjem strukturiranih mješovitih sastojina temeljnih na dinamičkim procesima. Ipak, trebali bi ostati otvoreni za „nove“ – alohtone vrste drveća i za uporabu vrsta drveća različitih provenijencija. U šumi se mora voditi „potpomognuta migracija“. Sve velike površine koje su obešumljene posljedicama klimatskih promjena nije moguće pošumiti, jer nema dovoljno sadnica iz rasadnika, niti kvalificiranog osoblja za planiranje postupaka. Moramo kombinirati rjeđu sadnju glavnih vrsta drveća (500/ha) i prepuštanje prirodnoj sukcesiji. Moramo težiti stvaranju mješovitih sastojina raznodobne strukture i očuvanju šumskog tla. Štete od divljači onemogućuju prirodno pomlađivanje i često dovode do uništenja glavnih vrsta drveća, kao što su obična jela i hrast. Sastojine se više ne mogu pomlađivati bez ograde i drugih pomagala. Odredbe o lovu moraju se izmijeniti, kako bi se omogućila kontrola populacije divljači i spriječila postupna degradacija šuma. S obzirom da odumiru i šume u zaštićenim objektima prirode, zahtjev nevladinih udruga i zaštitara prirode za povećanjem takvih površina vodi u slijepu ulicu. Zbog posljedica klimatskih promjena i promjene ciljeva zaštite koncept Natura 2000 mora se hitno izmijeniti. Naše šume trebaju moderno upravljanje, orijentirano na prirodne procese, rast i razvoj najboljih vrsta drveća. Najvažnije pitanje u budućnosti bit će doznaka stabala u njezi sastojina. Zato su nam potrebni kvalificirani šumari u šumi, a ne u uredu te stručni šumski radnici! Golemo značenje općekorisnih funkcija koje ispunjavaju europske šume u kombinaciji s potrebom za potrajnim pridobivanjem drva, zahtijeva integrativni pristup u gospodarenju šumama koji promiče Pro Silva. Šumarstvo je jedina djelatnost koja može uskladištiti ugljik u procesu proizvodnje, s jedne strane u mrtvom drvu u šumi i u organskoj tvari šumskog tla, a s druge strane u kvalitetnim drvnim proizvodima za različite namjene. Ekonomski element koje se temelji na vezanju ugljika u biomasu, bit će jedan od najvažnijih u budućnosti, istodobno zamjenjujući materijale koji na različite načine potječu od fosilnih izvora (bioekonomija). Pro Silva zahtijeva Na svoju 30. godišnjicu Pro Silva zahtijeva aktivno gospodarenje šumama na potrajan i prirodi blizak način. Sve europske države potiču razvoj pravnog i financijskog okvira za provedbu prirodi bliskog gospodarenja šumama u državnim i privatnim šumama te šumama ostalih šumovlasnika. Međutim, to se može postići samo pod uvjetom da vlade promijene praksu lovnog gospodarenja i smjernice za lovstvo, kako bi se šume mogle nesmetano pomlađivati. U trgovanju ugljikom prirodno gospodarenje šumama treba imati olakšice. Pro Silva nudi impresivnu listu i mrežu šumarskih stručnjaka i znanstvenika u području koje se razvija tijekom 30 |