DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Dan hrvatskoga šumarstva svečano je obilježen 14. lipnja 2019. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
Damir Delač
Organizatori skupa bili su Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatsko šumarsko društvo.
Nazočilo je 200-tinjak Ovlaštenih inženjera, članova Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a i uglednih gostiju.
Pozdravivši ugledne goste i sve nazočne, Dekan Prof. dr. sc. Tibor Pentek u svome govoru osvrnuo se na neke aktualne činjenice današnjeg trenutka u kojemu se nalazi šumarska struka. Činjenica je, da je većina šumara svoje obrazovanje stekla upravo na ovome fakultetu. Visoko obrazovani kadrovi bit su i intencija postojanja svake, pa i naše šumarske struke bez kojih nema napretka i budućnosti. Činjenica je da su na današnjem skupu nazočni većina čelnika institucija šumarske struke koji mogu i moraju odgovoriti na brojne izazove koji pred šumarskom strukom trenutno stoje. Stoga moramo razmisliti o podacima koje ću sada iznijeti, a odnose se na obrazovanje šumarskih stručnjaka. Prošle godine se na Zagrebački šumarski fakultet, na četiri preddiplomska studijska programa, upisalo 127 studenata, čime je popunjeno 47% upisnih kvota našega Fakulteta. U protekle se četiri godine iz svih studijskih programa ispisalo oko 400 studenata. Danas na Šumarskom fakultetu u svim preddiplomskim i diplomskim programima studira oko 700 studenata. Prema ovakvim trendovima sljedeću godinu mogli bi dočekati sa samo 100 novoupisanih, a ukupan broj mogao bi pasti na 650 studenata. Danas je broj smanjenog broja studenata, još uvijek samo problem Šumarskog fakulteta, no ubrzo će to postati problem čitave šumarske i drvno tehnološke struke, a ubrzo i problem cjelokupnog gospodarstva RH. Nakon provedbe analize uzroka ovakve situacije Šumarski fakultet djelovao je u tri smjera. Prvo, promidžba fakulteta u javnosti i u medijima u cilju prepoznatljivosti i vidljivosti fakulteta i njegovih studijskih programa te pozitivne prisutnosti i promocije šumarske i drvno tehnološke struke. Drugo, analiza i revizija postojećih studijskih programa radi njihova unaprijeđenja i modernizacije, kao i ustrojavanje novih studija. Treće,

ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 91     <-- 91 -->        PDF

stalna i kontinuirana suradnja s ključnim dionicima s područja šumarstva i drvne tehnologije radi povezivanja visokog obrazovanja i znanosti s operativom, u cilju otvaranja tržišta rada za naše studente te u cilju promidžbe naših struka i podizanja ugleda u društvu. Što smo do sada postigli? Trenutni rezultati promidžbe su vidljivi i nisu zanemarivi, no na njima i nadalje treba ustrajno raditi. Godinama zanemarivani ovakvi postupci, kao i negativni napisi u medijima, nametnuti od raznih interesnih skupina, zahtijevaju  intenzivnu promidžbu šumarske struke.
Šumarski fakultet započeo je s analizom i revizijom svih nastavnih programa. Uz nastavnike u ovaj proces uključeni su i studenti te kolegice i kolege iz operative. Revidirani studijski programi omogućit će  potrebne kompetencije za konkurentnost na tržištu rada. Glede suradnje s ostalim dionicima struke samo sam djelomično zadovoljan. Uvjeren sam da uz malo truda zajednička suradnja može biti puno bolja. Nedavno smo obilježili 120 godina od osnutka Šumarskog fakulteta. Naši prethodnici znali su kako osigurati snažnu povezanost znanosti, obrazovanja i operative. Stoga pozivam današnje dionike šumarske struke na bolju suradnju, kako bi šumarsku struku vratili na visoku poziciju koju smo ne tako davno zauzimali te kako bi odolili svim izazovima koji danas stoje pred šumarskom strukom.   Šumarski fakultet svjestan je svoje slavne i bogate prošlosti.
Pozdravivši nazočne u ime Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Ante Sabljić izrazio je zadovoljstvo vidjevši ovako okupljenu šumarsku struku. Osvrnuo se na izlaganje dekana prof. Penteka, nadodavši da za povećanje interesa za upis na Šumarski fakultet nije dovoljna samo promidžba, već mladim ljudima treba ponuditi perspektivu zapošljavanja i dignitet struke. Ova Uprava prošle je godine zaposlila dvjestotinjak šumarskih stručnjaka. Međutim, mladi ljudi trebaju shvatiti da je šumarstva grana vezana za ruralna područja. Prvo moraju na terenu „ispeći zanat“, a potom

ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 92     <-- 92 -->        PDF

će doći vrijeme za dolazak na atraktivnije pozicije, kao što je rad u Direkciji HŠ. Kako bi bili spremni na sve izazove koji su danas pred šumama i šumarskom strukom, ponajprije na posljedice klimatskih promjena, moramo ulagati u znanje, kako stečeno na našim obrazovnim ustanovama, tako i cjeloživotno obrazovanje.
Silvija Zec, dipl. inž. šum. pozdravila je skup u ime više od 1300 članova HKIŠDT. Komora od svoga osnutka podupire susrete struke kroz obilježavanja važnih datuma i organizacijom stručnih predavanja i usavršavanje svojih članova Ovlaštenih inženjera. Danas smo svjedoci sve većeg negativnog utjecaja klimatskih promjena po naše šume. Istovremeno, od šuma se očekuje da budu faktor ublažavanja klimatskih promjena. Posljedice klimatskih promjena kroz sve izraženije ekstreme, visoke temperature koje uzrokuju šumske požare, dugotrajna sušna razdoblja, poplave, ledolome, vjetroizvale,   kao i pojava novih štetnika, izazovi su koji danas stoje pred šumarskom strukom. Ona se može nositi s tim problemima, što smo dokazali i do sada, potrajnim gospodarenjem našim šumama. Da bi to ostvarili potreban je maksimalni angažman unutar struke, ali i međuresorna suradnja, kao npr. sa zaštitom prirode i okoliša, ali i drugim sektorima. Današnja predavanja iz Programa obrazovanja HKIŠDT na tragu su toga da samo ulaganjem u znanje i povezivanjem struke i znanosti možemo odoliti  izazovima pred nama. Čestitam Vam Dan Hrvatskoga šumarstva.
Predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić pozdravio je sve nazočne, a posebice: predsjednika AŠZ, akademika Igora Anića, akademika Slavka Matića, dekana Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Tibora Penteka te prodekane i djelatnike ŠF, ravnateljicu HŠI dr. sc. Sanju Perić, predsjednicu HKIŠDT Silviju Zec, člana Uprave HŠ Antu Sabljića, ravnateljicu Parka prirode Medvednica Marinu Popijač, predsjednika sindikata Inženjera šumarstva Tomislava Užarevića, direktore sektora, voditelje stručnih službi i voditelje UŠP HŠ, kao i sve ostale zaposlenike HŠ, članove UO HŠD-a i sve ostale nazočne Ovlaštene inženjere i predstavnike medija.
Hrvatsko šumarsko društvo oduvijek je okupljalo šumarsku struku i bilo je aktualno u vezi svih događanja vezanih za šumarstvo. Tako ću Vam danas iznijeti usuglašene stavove HŠD-a u vezi s aktualnostima.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 93     <-- 93 -->        PDF

U posljednje vrijeme svjedoci smo žestokih napada, kako kroz istupe pojedinih političkih stranaka i udruga, tako i kroz medije, na poduzeće za gospodarenje državnim šumama Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, ali i na cjelokupnu šumarsku struku. Pri tome se koriste pojmovi kao udruženi zločinački pothvat, ekocid, devastacija, prekomjerna sječa, kriminal i slični. Kroz medije se plasiraju fotografije šumskih sastojina koje bi trebale to i dokazati.
Većina napada i kritika na šumarstvo temelji se na nepoznavanju osnovnih načela gospodarenja šumama. Načela gospodarenja šumama se uče u srednjim strukovnim školama i na Šumarskom fakultetu. Mišljenja smo da bi,  s ­obzirom na važnost, osnovna saznanja o šumi i o potrebi ­gospodarenja šumom trebala biti i dio programa osnovnoškolskog obrazovanja.
Istina je da smo danas u našim šumama suočeni s nizom problema. Klimatske promjene ostavljaju teške posljedice u našim šumama i to ili izravnim uništavanjem (vjetroizvale, vjetrolomi, ledolomi, požari) ili fiziološkim slabljenjem stabala. Na njih se nadovezuju sekundarni i novi štetnici te biljne bolesti. Neadekvatni građevinski zahvati u okolišu šuma također pogoduju fiziološkom slabljenju šuma.
Zbog lošeg zakonskog okvira i ostalih okolnosti u privatnim šumama malih šumoposjednika, koje čine većinu privatnih šuma u Republici Hrvatskoj, svjedoci smo nekontroliranih sječa i devastacije.
Sve su to izazovi na koje šumarska  struka treba naći odgovore. Ona to svakako može, no za to joj treba osigurati preduvjete. Drvo iz naših šuma treba biti proizvod uzgojnih zahvata u šumama, a ne kako je to trend u posljednje vrijeme, rezultat sve većih apetita naših pilana. Drvo se prodaje po netržišnim cijenama, a istodobno se u šumarstvu želi maksimizirati dobit.  Očito je da se negdje moraju osjetiti nedostaci.
Potrebno je depolitizirati cijeli sustav, a posebice promijeniti odnos resornog ministarstva prema šumarstvu, koje kao da je nakon brisanja riječi šumarstvo iz njegova naziva zaboravilo na tu struku.
Sve institucije u šumarskom sektoru trebaju djelovati  jedinstveno u iznalaženju rješenja,  a ne kako je to često, samo prigodno i deklarativno, pretpostavljajući sve vlastitim prioritetima.
Apeliramo, ponajprije na našu politiku, napravite već jednom adekvatan zakonodavni okvir i pustite struku koja ima tradiciju, institucije, znanje i ljude, da radi ono što zna i voli.
Na 1. sjednici Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a 2019. godine donijeli smo zaključke u vezi s otvaranjem novih visokoškolskih šumarskih institucija i učestale napade na šumarsku struku.
1. Hrvatsko šumarsko društvo ne podržava osnutak novih visokoškolskih šumarskih institucija i smjerova studija u Republici Hrvatskoj, jer smatra kako Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu sa svojih 120 godina tradicije te kadrovskim, nastavnim, znanstvenim, prostornim, tehničkim, laboratorijskim, infrastrukturnim i šumskim kapacitetima u potpunosti zadovoljava potrebe Republike Hrvatske za visoko obrazovanim stručnjacima u šumarstvu i urbanom šumarstvu.
2. Hrvatsko šumarsko društvo iskazuje podršku šumoposjednicima koji gospodarenje šumamama u Republici Hrvatskoj obavljaju u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima te načelima hrvatske šumarske struke i šumarske znanosti. Istodobno, Hrvatsko šumarsko društvo poziva zainteresirane da sve nezakonite i nečasne radnje u šumi prijave nadležnim službama i institucijama: policiji, šumarskoj inspekciji, lovnoj inspekciji, državnom odvjetništvu te Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Na kraju je svima šumaricama i šumarima zaželio sretan Dan hrvatskoga šumarstva u nadi povoljnijih dana za šumarstvo i našu struku.
Čestitao je svima nagrađenima sa Salona fotografija „Šuma okom šumara“ te ljudima iz HŠD-a ogranka Bjelovar, koji već jedno i pol desetljeće organiziraju ovaj salon fotografija i promiču našu struku.
Skup su još prigodno pozdravili ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta dr. sc. Sanja Perić i predsjednik Akademije šumarskih znanosti, akademik Igor Anić.
Stručna tema 1.
Stručna tema 2.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Nazočne je pozdravila predsjednica HŠD, ogranak Bjelovar, Martina Pavičić, dipl. inž. šum.
Poštovane kolegice i kolege, dame i gospodo, gosti i uzvanici, dragi prijatelji neobično mi je drago što su nagrađene i pohvaljene fotografije 15. Bjelovarskog salona fotografija “Šuma oko šumara” izložene u prostoru Šumarskog fakulteta i što time dajemo svoj doprinos obilježavanju Dana hrvatskoga šumarstva.
Već je pune 22 godina prošlo otkako je Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Bjelovar u atriju bjelovarskog Muzeja postavilo prvu izložbu pod nazivom “Šuma okom i rukom šumara” ,gdje je uz amaterske fotografije naših šumara bilo izloženo i nekoliko drvenih skulptura šumara kipara s ovih područja.
Prije svega želim zahvaliti našem kolegi Željku Gubijanu, koji je kao veliki zaljubljenik u fotografiju bio idejni začetnik održavanja ove izložbe. Njegovu ideju svesrdno je

ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 95     <-- 95 -->        PDF

podržao tadašnji predsjednik bjelovarskog Ogranka HŠD-a Milan Presečan Arvay, inače i sam amaterski fotograf, čijom je zaslugom došlo do realizacije te ideje.
U početku svog postojanja izložba djeluje samo na lokalnoj razini, kao amaterska izložba fotografija, u kojoj sudjeluju samo članovi bjelovarskog Ogranka HŠD-a i zaposlenici s područja Uprave šuma Bjelovar. Želeći razbiti predrasude da šumar ne hoda šumom samo s pilom i sjekirom te uvjeriti javnost da je šuma najveće prirodno obnovljivo bogatstvo hrvatskog naroda, koja kao složeni ekosustav ima za život na zemlji posebnu važnost.
2004. godine, tadašnji ravnatelj Gradskog muzeja – akademski slikar Dubravko Adamović  predlaže uvođenje stručnog  žiriranja, a izložbi se dodjeljuje novi naziv - Bjelovarski salon fotografije „Šuma okom šumara“. Njegovom   inicijativom,  izložba dobiva zasluženi umjetnički status, te se od tada postavlja u najvećem i najljepšem prostoru Muzeja -  galeriji „Nasta Rojc“, priznatom izložbenom prostoru u Republici Hrvatskoj.  Pravo sudjelovanja na izložbi dobili  su i ostali članovi HŠD-a iz cijele Hrvatske, te svi zaposlenici i umirovljeni djelatnici Hrvatskih šuma, kao i šumari iz ostalih tvrtki, institucija i udruga. Utvrđena su Pravila natječaja i Ocjenjivački sud u sastavu tri člana koji od prijavljenih fotografija odabire najbolje koje se izlažu u okviru salona, te proglašava nagrađene i pohvaljene fotografije. Pri tom treba napomenuti kako je zadatak Ocjenjivačkog suda izuzetno težak jer je kvaliteta prijavljenih fotografija dosegla već tako visoku umjetničku razinu da je vrlo teško rangirati nagrade.      
2006. godine ostvareni su kontakti s kolegama šumarima iz susjednih zemalja, pa se na 3. salonu i oni  pojavljuju kao autori, a izložba dobiva međunarodni karakter i prerasta u priznatu izložbu pod nazivom Bjelovarski salon fotografije „Šuma okom šumara“ s međunarodnim sudjelovanjem.  Na dosadašnjim salonima, sudjelovalo je oko 200 autora iz svih krajeva Hrvatske, te autori iz Austrije, Njemačke, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Češke, Slovačke i Kanade.
Svaki salon popraćen je vrijednim i bogatim katalogom i plakatom, za čiji je dizajn zaslužan akademski slikar Antun Krešić, a od 2009. godine salon ima i svoj prepoznatljivi logotip, također djelo istog autora.
Tijekom proteklih 15 godina izložba je gostovala u brojnim gradovima širom Hrvatske, a dio fotografija redovito ukrašava izložbene prostore Hrvatskih šuma, koji se u okviru raznih sajmova i sličnih manifestacija održavaju svake godine širom Hrvatske. U mjesecu veljači 2013. godine,

ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 96     <-- 96 -->        PDF

izložba je gostovala u Delnicama povodom održavanja 45. Europskog šumarskog natjecanja u nordijskom skijanju, čiji je domaćin bila Republika Hrvatska.Godine  2009.  izložba je prvi puta prešla granice Hrvatske, kada je 110 fotografija s prvih pet bjelovarskih salona izloženo u Helsinkiju (Finska) pod nazivom „Šuma okom hrvatskih šumara“. Najveći uspjeh polučili smo 2011.godine kada je u organizaciji tadašnjeg Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva RH i Hrvatskog šumarskog društva, izložba  postavljena  u New Yorku. Naime, upravo na inicijativu Republike Hrvatske, Glavna skupština UN-a donijela je rezoluciju kojom je 2011. godina proglašena  Međunarodnom godinom šuma, te je tim povodom u zgradi Ujedinjenih naroda u New York-u izloženo 50 odabranih fotografija isključivo hrvatskih autora iz kolekcije svih dotadašnjih salona „Šuma okom šumara“. Izložba je ostala u SAD-u i obišla još nekoliko američkih gradova, nakon čega je završila u Svjetskom šumarskom centru u Oregonu kao njihov stalni postav.
Bjelovarski salon fotografije “Šuma okom šumara” danas predstavlja najvažniju i najzahtjevniju aktivnost HŠD Ogranka Bjelovar, na čijoj su opstojnosti svesrdno radili i podržavali je, zajedno s članovima svojih upravnih i nadzornih odbora, svi dosadašnji predsjednici bjelovarskog Ogranka: Milan Presečan Arvay, Dražen Husak, Dalibor Bakran i Marina Mamić, na čelu sa nezaobilaznim Željkom Gubijanom kao idejnim začetnikom ove priče.
Slijedio je domijenak koji su priredili djelatci „Muljave“ i ugodno druženje.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 97     <-- 97 -->        PDF