DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Zaključak
Iz cjelokupnog teksta može se zaključiti da su autori uočili  svestranu vrijednost jarebike i njeno slabo poznavanje i uvažavanje u nas. Upravo iz tih razloga nastojali su dati bezbroj podataka i uputa za uzgoj i korištenje jarebike kao važne šumske, ukrasne, prehrambene, ljekovite i medonosne biljke. Iz navoda u tekstu može se zaključiti da je jarebika u nekim europskim zemljama vrlo uvažena. To najbolje govori koliko je u popisu literature navedeno stranih autora (245 i 11 s hthp). Naših je autora citirano samo 19, a po tome se može zaključiti da se jarebiki nije davala važnost koju zaslužuje (glavni razlog pisanja ove knjige). Ova knjiga pruža mogućnost o svestranoj spoznaji jarebike i neka bude poticaj za uvažavanje njezine vrijednosti u šumskim sastojinama, urbanim sredinama i za uzgoj u prehrambene, ljekovite i medonosne svrhe. Autori zaslužuju neizmjernu zahvalnost što su nas uputili na tako vrijednu biljku. Neka ova knjiga bude poticaj i svim drugim ljudima. Autorima upućujem čestitku sa svima uvažavanjima, a čitateljima želim da im knjiga bude koristan poticaj.
Dr. sc. Dario Kremer, dr. sc. Ana Brkljačić, mr. sc. Marko Randić: Biljni svijet Premužićeve staze NA VELEBITU
Milan Glavaš
Nakladnici ove knjige su Javna ustanova „Park prirode Velebit“ i Javna ustanova  „Nacionalni park Sjeverni Velebit“. Recenzenti su prof. dr. sc. Mirko Ruščić, Ljiljana Borovečki-Voska, prof.  biologije i kemije i prof. dr. sc. Ksenija Karlović. Tiskana je u tiskari Denona d.o.o. Zagreb, a obuhvaća 743 stranice. Na početku knjige  napisan je Predgovor, Zahvale, Uvod i Botanički podaci. Glavni dio knjige odnosi se na Pregled biljnih vrsta. Poslije toga je navedena korištena literatura, kazalo latinskih, hrvatskih i engleskih naziva biljnih vrsta te kratak tekst o autorina, o čemu se iznose podaci u nastavku teksta.
U Predgovoru autori navode da knjiga predstavlja stručni slikovni vodič kroz biljni svijet uz Premužićevu stazu za poznavatelje bilja i one koji se s biljkama usput susreću. Osnovu čini 2760 slika. (Prvi autor je na predstavljanju knjige na Floraartu, 16. 5. 2019. godine u Zagrebu izvijestio da su tijekom šestogodišnjeg rada na knjizi snimili preko 40 000 fotografija). Slijedi tumačenje pojma botanike. Ističu da knjiga predstavlja doprinos poznavanju biljnog svijeta Velebita, njegovanje vrijednosti, korištenju i očuvanju.
Slijede Zahvale Parku prirode Velebit i Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, pojedincima na terenu, domaćim i stranim stručnjacima (znanstvenicima) i recenzentima.
Iza toga je prikazana karta Velebita i na njoj označena Premužićeva staza, o kojoj su dani najvažniji podaci. Naglašavaju da je ta staza 2009. godine uvrštena u popis  kulturnih dobara Republike Hrvatske. Zatim daju osnovne podatke o projektantu staze Anti Premužiću.
U dosta opširnom Uvodu na početku ukazuju na bogatstvo Velebita biljnim vrstama, zbog čega je Velebit 1978. godine UNESCO proglasio Svjetskim rezervatom biosfere. Nacionalni park Paklenica osnovan je 1949., a NP Sjeverni Velebit 1999. godine, o tome daju objašnjenja. Dalje govore o reljefu i geološkoj podlozi, različitim krškim oblicima, klimi, tipovima tala i njihovim značajkama, a sve je popraćeno odgovarajućim slikama.