DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Mala čigra(Sterna albifrons Pall.) Krunoslav Arač Opisano je šest podvrsta od kojih u Europi boravi nominalna. Naraste u dužinu oko 20 -25 cm s rasponom krila od 48 do 55 cm i ima zbog vitke građe malu težinu od 50 do 65 g, a po veličini možemo je usporediti sa ševom. Boja perja leđa i krila je svjetlo siva, glava je do visine očiju i na zatiljku crna s karakterističnim bijelim čelom, a ostali dijelovi tijela su bijeli. Jedina je čigra u Europi sa žutim kljunom i bijelim čelom. Kljun je tanak, dug, šiljat, žute boje s crnim vrhom. Mlade ptice su po glavi i gornjem dijelu tijela smeđe prošarane, a kljun im je crnkast sa žutom osnovom. Spolovi su međusobno slični. Živi na područjima na kojima je niska morska ili riječna obala, sprudovi i otoci sa šljunkovitom ili pjeskovitom podlogom, pa je susrećemo uz veće rijeke i priobalje. Područje gniježđenja u Europi je vrlo rascjepkano od obala Atlantskog oceana, Sjevernog, Baltičkog (bez obala Skandinavije, Islanda otprilike do 58. stupnja sjeverne geografske širine), Sredozemnog i Crnog mora, te Kaspijskog jezera. Gnijezditi počinje u prvoj ili drugoj godini života. Gnijezdi od svibnja do srpnja. Gnijezda grade ženke na tlu, ponekad i u niskom rijetkom obalnom bilju u manjim kolonijama. Gnijezdo je oskudno građeno od biljnih dijelova, obloženo kamenčićima i komadićima ljuštura od školjaka. Nese 2-3 bjelkasta jaja s tamnim mrljama. Veličina jaja je oko 30 mm. Na jajima sjedi mužjak i ženka oko tri tjedna. Mladi ptići se osamostale za oko 3 tjedana. Hrane se uglavnom manjim ribama, te račićima, mekušcima i insektima. Selica je, populacija iz zapadne Europe zimuje uz obale zapadne Afrike, a iz istočnog dijela i Rusije zimuje uz Crveno more i Arapski poluotok. Seli pojedinačno ili u malim jatima. U Hrvatskoj je prisutna od svibnja do rujna (izuzetno listopada) kao malobrojna gnjezdarica |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 78 <-- 78 --> PDF |
(Drava, otočni sprudovi od slovenske granice do Pitomače, kanal Sava –Odra, okolica Nina i Trogira, otoci i otočići Oliba i Paga, Sava kod Ivanje Rijeke i Slavonskog Broda, šljunčara Rakitje, Varaždinsko akumulacijsko jezero, Vransko jezero kod Zadra, zapadna obala Istre (kod Rovinja, slanište kraj ušća Mirne). Ukupnu gnjezdeću hrvatsku populaciju čini manje od 100 parova. Kao preletnica tijekom selidbe zabilježena je duž cijelog priobalja i panonskog dijela Hrvatske. Hrvatska pošta je u suradnji sa Svjetskim fondom za očuvanje prirode (World Widelife Fund For Nature – WWF), izdala četiri prigodne poštanske marke s motivom male čigre. Mala čigra je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. Svjetski dan pčela Ivo Aščić Na prijedlog Slovenije, Generalna skupština UN-a proglasila je 20. svibanj Svjetskim danom pčela. U tome smislu pokrenuto je više aktivnosti kako bi se javnost upoznala s koristima koje pčele imaju za društvo i ekosustav. Jedan od načina promocije su i poštanske marke Ujedinjenih naroda izdane povodom ovoga događaja. Trima različitim markama izdanim u New Yorku, Beču i Ženevi, UN želi podići svijest o značenju pčela i drugih oprašivača na opasnosti s kojima se suočavaju, kao i njihov doprinos održivom razvoju. Poštanske marke s motivima vezanima uz pčelarstvo pojavile su se u ranoj fazi razvoja marke kao marketinškog medija. Danas gotovo da i ne postoji država na svijetu koja ozbiljnije pridaje važnost pčelarstvu, a da nije izdala jednu ili više maraka koje prikazuju neke od motiva povezanih s ovom poljoprivrednom granom koja se bavi uzgojem pčela radi dobivanja meda, voska, matične mliječi, peluda, propolisa i pčelinjeg otrova, a posebice radi oprašivanja kultiviranih i samoniklih biljaka, čija je korist od 10 do 100 puta veća od spomenutih izravnih koristi. Zamjetna produkcija ovakvih maraka bilježi se od druge polovice prošloga stoljeća, kada počinje i tematsko sakupljanje maraka među filatelistima, čiji se broj danas u svijetu procjenjuje na više od dvadeset milijuna. U prilog tomu ide i čuvena izjava |