DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 64     <-- 64 -->        PDF

sjenicom nisu analizirana zbog malog uzorka. Također zbog malog uzorka nije analizirano drugo gniježđenje velike sjenice, jer je drugom gniježđenju pristupilo samo osam parova, što je 20,4% u odnosu na broj parova prvog gniježđenja, a što znači da je svaki peti par pristupio ponovnom gniježđenju. Plavetne sjenice imaju na istraživanom području godišnje samo jedno gniježđenje. Unatoč intra- i  interspecijskoj kompeticiji, na jednom drvetu bile su zauzete obje škrinjice, „visoku“ „zelenu“ naselila je velika sjenica, a „nisku“ „smeđu“ plavetna sjenica. Obje su vrste uspješno othranile mlade ptice. Kod šest parova škrinjica bilo je unošenja materijala u obje škrinjice na istom deblu, ali je samo jedan, dominantniji par velikih sjenica uspješno gnijezdio, dok je drugi par napustio daljnju gradnju gnijezda ili prestao s daljnjom nesidbom jaja. U sedam nenastanjenih škrinjica pticama svoj prostor za razmnožavanje našli su kukci. Dvije je zauzeo europski stršljen (Vespa crabro L.), a u pet su bili mravi (Formicidae).
RASPRAVA I ZAKLJUČAK
DISCUSSION AND CONCLUSION
Unatoč velikom broju znanstvenih članaka još uvijek su nam manjkava znanja o mjestu i ulozi pojedinih vrsta živih bića šumskih ekosustava, a to se značajnim dijelom odnosi i na bogatstvo ptičjih vrsta te gustoću njihovih populacija i to posebice u kontekstu očuvanja bioraznolikosti (npr. Gil-Tena i sur. 2007). Brojnost pogodnih duplji za gniježđenje u šumama važna je varijabla koja utječe na prisutnost i bogatstvo ptičjih vrsta te brojnost ptičjih parova unutar pojedine vrste u razdoblju gniježđenja sekundarnih dupljašica (npr. Robles i sur. 2012, Redolfi De Zan i sur. 2016). Mnogi autori sugeriraju na važnost očuvanja prirodnih duplji u drveću, sa svrhom očuvanja ptičjeg svijeta u šumama kao važne sastavnice „zdravih“ šumskih ekosustava (npr. Newton 1994). Međutim, u pravilu, u mladim šumskim sastojinama broj duplji u drveću je mali, pa je stavljanje „umjetnih duplji“ u takva staništa omogućeno održavanje bogatstva sekundarnih dupljašica, kao i gustoće populacija na željenoj razini. Prema Lõhmusu i Remmu (2005), u starim šumskim sastjinama Estonije velika je sjenica radije gnijezdila u škrinjicama nego u prirodnim dupljama, vjerojatno zbog njihovih povoljnih dimenzija. Primjerice, škrinjice pružaju pticama veću zaštitu od predatora (npr. Møller 1989) i reproduktivno su uspješnije u odnosu na prirodne duplje (npr. Purcell i sur. 1997). Postavljanje „umjetnih duplji“ u šumska staništa zakonski je regulirano kod više europskih zemalja (npr. Mänd i sur. 2005). Škrinjice bi ponajviše trebalo stavljati u mlade bjelogorične i crnogorične sastojine, kao i šumske kulture i plantaže zbog nedostatka dovoljnog broja prirodnih duplji u odnosu na povoljni hranidbeni kapacitet tih šuma (ponajprije gusjenica) u razdoblju gniježđenja (npr. Newton 1998, Robles i sur. 2011). 
Naseljenost škrinjica tijekom ovog istraživanja u mladoj bjelogoričnoj šumi podno sjevernih padina Medvednice tijekom reproduktivne sezone 2018. godine iznosila je 73,3%, što je slično kao i u nekim drugim šumskim područjima Europe. Primjerice, Leniowski i Węgrzyn (2013) spominju 78%–tnu nastanjenost škrinjica tipa „Parus major“,  a Kudelska i sur. (2017) navode 64%–tnu. Rezultati ovog istraživanja sugeriraju prednost zeleno obojenih škrinjica u odnosu na smeđe, dok njihova pozicija na deblu nije od posebne važnosti. Slične podatke o gniježđenju sjenica koji idu u prilog „zelenim“ škrinjicama navodi u svome radu Browne (2006). Posljednjih desetljeća ima sve više dokumentiranih podataka o padu brojnosti populacija sve većeg broja ptičjih vrsta, među kojima su i brojne sekundarne dupljašice (npr. Fuller i sur. 2005). Tu treba spomenuti i sve veći utjecaj klimatskih promjena na ptičji svijet, posebice na njihovu fenologiju kako u svijetu (Charmantier i sur. 2008, Bauer 2010, Källander i sur. 2017) tako i u Hrvatskoj (Dolenec i Dolenec 2011, Dolenec 2017, Dolenec 2018). To su samo neki od problema s kojima se danas suočava ornitofauna. Očuvanje i zaštita sekundarnih ptica dupljašica pomoću škrinjica za gniježđenje sve se više naglašava kao važna sastavnica očuvanja bioraznolikosti u mnogim zemljama. Preliminarno istraživanje prezentirano u ovome radu sugerira postavljanje zeleno obojenih škrinjica. Potrebna su daljnja istraživanja, ponajprije ornitoloških i šumarskih institucija i ustanova o potrebi vješanja škrinjica u pojedinim šumskim sastojinama, dok bi u praktičnoj realizaciji vješanja škrinjica bilo poželjno uključenje npr. prirodoslovnih udruga i školske populacije s naglaskom interdisciplinarnog pristupa (Dolenec i Dolenec 2013), kako bi mladi naraštaji izravno doprinijeli očuvanju i zaštiti šumskih ptica te u konačnici spoznali važnost ispravnog pristupa suživotu čovjeka i prirode.   
LITERATURA
REFERENCE
Aitken, K. E. H., K.  Martin, 2008: Resource selection plasticity and community responses to experimental reduction of a critical resource. Ecology, 89: 971–980.
Bauer, Z., M. Trnka, J. Bauerová, M. Možný, P. Štěpánek, L. Bartošová, Z. Žalud, 2010: Changing climate and the phenological response of great tit and collared flycatcher populations in floodplain forest ecosystems in Central Europe. Int. J. Biometeorol., 54: 99–111.
Blanc, L. A., K. Martin, 2012: Identifying suitable woodpecker nest trees using decay selection profiles in trembling aspen (Populus tremuloides). For. Ecol. Manage., 286, 192–202.
Bradshaw, R., 2004: Past anthropogenic influence on European forests and some possible genetic consequences. For. Ecol. Manage., 197: 203–212.
Browne, S. J., 2006: Effect of nestbox construction and colour on the occupancy and breeding success of nesting tits Parus spp. Bird Study, 53: 187-192.