DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Apel za očuvanje i zaštitu ptica, između ostalog, naglašava važnost postavljanja škrinjica (npr. Minot i Perrins 1986, Kiss i sur. 2017) kao jedan od načina pomoći sekundarnim dupljašicama koje su značajne karike hranidbenih lanaca unutar ekoloških mreža šumskih ekosustava. Često ptice dupljašice koriste škrinjice i za noćenje ili kao zaklon (npr. Drent 1987). MATERIJAL I METODE MATERIAL AND METHODS U ovom se radu istraživalo naseljavanje (zauzimanje) drvenih škrinjica (umjetnih duplji) vrstom velika sjenica postavljenih u mladoj bjelogoričnoj sastojini koja administrativno pripada naselju Strmec Stubički (45º57’N, 15º54’E; 191 m nadmorske visine), sjeverozapadna Hrvatska. Sastojina pripada šumskoj zajednici hrasta kitnjaka i običnog graba (As. Epimedio-Carpinetum betuli / Horvat 1938 / Borhidi 1963.) (izvor: Vukelić i sur. 2008). Dominantna vrsta istraživanog područja je obična bukva (Fagus silvatica) zbog hladnijeg, strmijeg i zatvorenijeg položaja, a rjeđe se pojavljuje hrast kitnjak (Quercus petrea) i obični grab (Carpinus betulus). Ostale šumske sastojine nisu bila obuhvaćena istraživanjem budući da sekundarne dupljašice različito reagiraju na ponuđene škrinjice u različitim šumskim područjima (npr. Sanz 1998., Mänd i sur. 2009., Da Silva i sur. 2012). Istraživanje je obavljeno samo jedne godine i to u sezoni gniježđenja 2018. godine (ožujak-srpanj) kako bi ptice gnjezdarice bile izložene istim abiotičkim i biotičkim ekološkim čimbenicima, budući da se oni dijelom mijenjaju od godine do godine (npr. Pasinelli 2001). Sve su škrinjice bile istih dimenzija kako bi se izbjeglo da različitost dimenzija utječe na gniježđenje, kako je to dokazano za neke sekundarne dupljašice (npr. Karlsson i Nilsson 1977, Moeed i Dawson 1979, Lowther 2012). Škrinjice su bile tipa „Parus major“, izrađene od dasaka debljine 2,5 cm, unutarnjih dimenzija 12 x 12 x 22 cm (unutarnje dno 144 cm²) te izvana premazane sredstvom za zaštitu od truljenja („Sadolin“) zelene (60 škrinjica) i smeđe boje (60 škrinjica). Okrugli otvor za ulaz ptica (uletalo) bio je promjera 3,2 cm, a gornja pomična daska („krov“) omogućava jednostavni pristup gnijezdu. Zahvaljujući jednostavnom pristupu gnijezdu škrinjice se često koriste za razna istraživanja ptičjeg svijeta (npr. Dolenec i sur. 2008., Dolenec i sur. 2011a, Dolenec i sur. 2011b, Kocijan i sur. 2014., Miño and Massoni 2017). Škrinjice su imale na uletalu pribijenu metalnu pločicu (boje škrinjice), koja je u sredini imala okrugli otvor istih dimenzija kao i ulaz u škrinjicu. Time je spriječeno proširenje uletala od strane drugih ptica (ponajprije djetlića Picoides spp.) i time znatno spriječen pristup predatora gnijezdu. Na području istraživanja po prvi put su postavljane škrinjice ovoga tipa, čime su izbjegnute eventualno stečene navike ptica, odnosno usvojeno iskustvo iz prethodnih godina u odabiru škrinjica. Prema Mazgajskom (2003), stara gnijezda ili ostaci starih gnijezda čine unutarnji volumen manjim (pliće dno), pa su buduća jaja i čučavci u škrinjicama više izloženi predatorima. Usto, stara su gnijezda u pravilu pogodno obitavalište raznih ektoparazita koji mogu izravno utjecati na reproduktivni uspjeh (npr. Rendel i Verbeek 1996). Stoga su u ovom istraživanju korištene samo novo izrađene škrinjice od dasaka. Ponuđene su samo klasične drvene škrinjice. jer prema nekim autorima (npr. García−Navas i sur. 2008, Bueno-Enciso i sur. 2016) škrinjice izrađene iz različitog materijala često imaju značajno različiti postotak naseljavanja. Nadalje, istraživanja naseljavanja škrinjica velikom sjenicom u Velikoj Britaniji pokazala su da orijentacija ulaza (uletala) prema stranama svijeta utječe na njihovo zauzimanje. Rezultati tih istraživanja pokazali su slabije naseljavanja škrinjica koje imaju ulaz u smjeru jug-jugozapad (Goodenough i sur. 2008a, Goodenough i sur. 2008b). Stoga su u ovome radu pomoću kompasa sve škrinjice bile usmjerene prema istoku, kako spomenuti čimbenik ne bi utjecao na rezultate. Škrinjice su na debla postavljana u parovima (jedna zeleno i jedna smeđe obojana) tijekom mjeseca listopada 2017. godine na različite visine iznad tla (Slika 1). Jednom bi „zelena“ bila niže, na drugom drvetu „smeđa“ i tako redom. Od 60 zeleno obojenih, 30 je bilo na drvetu u položaju „visoko“ (4,5 m iznad tla) te 30 škrinjica na poziciji „nisko“ (2,5 m iznad tla). To isto se odnosi na smeđe obojene (ukupno postavljeno 120 škrinjica). Na jedan par postavljenih škrinjica očekivao se jedan par ptica na gniježđenju zbog kompeticije s istom vrstom ili sa drugim vrstama sekundarnih dupljašica. Škrinjica se smatrala naseljenom ako je ženka počela s inkubacijom. Udaljenost između pojedinih parova škrinjica iznosila je oko 40 m. Statistička obrada dobivenih podataka sa terena obavljana je pomoću statističkog paketa SPSS 17.0, a dobiveni rezultati smatrali su se signifikantnim ako je p-vrijednost bila manja od 0,05. REZULTATI RESULTS Od ukupno 60 parova škrinjica smještenih na 60 stabala naseljene su 44 škrinjice (73,3 %). Od tog broja 35 je naselila velika sjenica (79,5%) dok je ostalih devet škrinjica (20,5 %) naselila plavetna sjenica. Od spomenutih 35 škrinjica naseljenih velikom sjenicom (Slika 2) samo četiri su pripadale „smeđim“ (11,4%) dok je u „zelenim“ škrinjicama gnijezdio 31 par (88,6%), što ukazuje na značajnu statističku razliku s obzirom na obojenost (χ² = 20.82, df = 1, p < 0.001). Međutim, s obzirom na položaj škrinjica na deblu nije bilo statistički značajne razlike u odabiru škrinjica. Od spomenutih 35 naseljenih škrinjica 19 (54,3 %) gnijezda je bilo „visoko“ te 16 (45,7 %) „nisko“ (χ² = 0.61, df = 1, p = 0.612). Obilježja devet naseljenih škrinjica plavetnom |