DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 32 <-- 32 --> PDF |
SAŽETAK Zadnjih desetljeća, primjena politike zaštite prirode, zasnovane na principima javnog sudjelovanja, postala je jedna od glavnih izazova za znanstvenike i donositelje odluka. Primjena politike očuvanja prirode slijedi dva osnovna pristupa: izdvajanje na osnovi prostorne podjele zaštićenih područja od proizvodnih, i pristup integracije, na temelju kojega se uključuju proizvodne i zaštitne namjene prostora. U mnogo slučajeva primjena politike očuvanja prirode uzrokovala je porast sukoba radi različitih i kompetitivnih principa korištenja zemlje, različitih interesa i pogleda. Cilj istraživanja je analizirati mišljenja stručnjaka o mogućim sukobima, prilikama i teškoćama za ljudske aktivnosti, ograničenjima u gospodarenju šumom vezano na uspostavu novih zaštićenih područja. Istraživanje je strukturirano u tri osnovna koraka: analiza stručnjaka, anketiranje i statistička obrada prikupljenih podataka. Polu-strukturirani upitnik putem emaila poslan je stručnjacima prema planiranom uzorku u svaku zemlju koja je uključena u COST CAPABAL projekt (COST Targeted Network TN1401 “CAPABAL” (41 sudionik u 10 zemalja). Podaci su statistički obrađeni, kako bi se naglasile razlike između EU28 zemalja članica i nečlanica i među institucijama (javna administracija, stručnjaci iz šumarstva i drvne industrije, fakulteta i istraživačkih institucija i okolišnih nevladinih organizacija). Na kraju prikupljanja podataka, sakupljn je 41 upitnik, koji su ispunili stručnjaci podijeljeni na zemlje članice EU (22 upitnika sa udjelom 54% u uzorku), i 19 stručnjaka iz zemalja izvan EU (46%). Promatrajući distribuciju uzorka prema zainteresiranim grupama, 41,5% ispitanika predstavlja javnu administraciju, 29,3% sveučilišta i istraživačke institute, 22% sudjeluje u lancu šuma-drvo, 7,3% su članovi nevladinih okolišnih udruga. Rezultati pokazuju da su najčešće vrste sukoba one koje su vezane za procedure uspostave novih zaštićenih zona, s posebnim naglaskom na ograničenja prava vlasništva i dodatno administriranje. Sudionici iz zemalja koje nisu EU28 članice, više su naglasile važnost ograničenja lovnih aktivnosti kao potencijalni sukob u usporedbi za sudionicima iz EU28 zemalja članica. Vezano na mogućnosti i ograničenja ljudskih aktivnosti u zaštićenim područjima, rezultati su pokazali da je razvoj ekoturizma jedna on najznačajnijih prilika za razvoj ruralnih marginalnih područja. Najveća zapreka je otežano gospodarenja šumom (pridobivanje drva) vezano za zahtjeve očuvanja prirode. Konačno, rezultati pokazuju da na ispitivanom uzorku najveća zabrinutost u gospodarenju šumom su dodatno vrijeme i novac potreban za nadzor i primjenu aktivnosti očuvanja prirode u zaštićenim područjima. Za ispitanike iz EU28 zemalja članica najveća zabrinutost vezano na aktivnosti gospodarenja šumom je primjena aktivnosti očuvanja prirode u zaštićenim područjima, dok su ispitanici izvan EU28 zemalja istaknuli primjenu pesticida kao najvažniju promjenu u gospodarenju šumom. Stavovi stručnjaka su temeljna početna pozicija koju treba uzeti u obzir kako bi se umanjili sukobi između očuvanja prirode i ljudskih aktivnosti te povećala socijalna uključenost u politiku očuvanja prirode. Ključne riječi: zaštićena područja, mreža Natura 2000, participatorni proces, sukobi, konzultacije, anketni upitnik. |