DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 17     <-- 17 -->        PDF

quadrifolia, Phalaris arundinacea, Ranunculus repens, Solanum dulcamara, Valeriana dioica, Veratrum album i Viola reichenbachiana. Većina tih vrsta navedena je u Priručniku za interpretaciju staništa Europske unije iz 2013. godine u opisu tipa 91E0* te u popisu tipičnih vrsta u naputku za provedbu monitoringa u tome tipu. Na plohama je evidentirano šest strogo zaštićenih vrsta, a na ostalim površinama tipa 91E0* još osam.
Istraživane su sastojine nastale sukcesivnim procesima na nešumskim površinama nakon prestanka njihova korištenja. U fitocenološkom se smislu razlikuju od ostalih crnojohovih šuma dinarskoga područja, no tek će sustavna istraživanja većega dijela Dinarida odrediti njihov nomenklaturno-sintaksonomski karakter. Na temelju ovih podataka svrstavamo ih u razred Alnetea glutinosae Br.-Bl. et Tx. 1943, red Alnetalia glutinosae Tx. 1937 i svezu Alnion glutinosae Malcuit 1929. Pokazuju najveću sličnost sa srednjoeuropskom asocijacijom Carici acutiformis-Alnetum glutinosae.
Zahvala
Acknowledgements
Zahvaljujemo prof. dr. sc. Antunu Alegru i Vedranu Šegoti, dipl. ing. bio., na pomoći pri ovim istraživanjima.
Literatura
References
Acceto, M., 1994: Močvirni in poplavni gozdovi. Zasnova rajonizacije ekosistemov Slovenije.  Oddelek za biologijo Biotehniške fakultete Univerze v Ljubljani, Ljubljana, 18 str.
Alegro, A., B. Papp, E. Szurdoki, V. Šegota, I. Šapić, J. Vukelić, 2014: Contribution to the bryophyte flora of Croatia III. Plitvička jezera National Park and adjacent areas. Studia Botanica Hungarica, 45: 49–65.
Baričević, D., 1998: Ekološko-vegetacijske značajke šume Žutica. Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 154 str.
Barudanović, S., 2007: Ekološko-vegetacijska diferencijacija lišćarsko-listopadnih šuma  planine Vranice. Disertacija, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta  u Sarajevu, 373 str.
Braun-Blanquet, J., 1964: Pflanzensoziologie. Grundzüge der Vegetationskunde. Springer, Wien – New York, 631 str.
Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, J. Martinović, Z. Pelcer, 1976: Ekološko-gospodarski tipovi šuma na području Nacionalnog parka Plitvička jezera. Radovi, 28: 1–87, Šumarski institut Jastrebarsko.
Clarke, K., R. N. Gorley, 2001: PRIMER v5. User manual/Tutorial. Primer-E Ltd, Playmouth.
Coldea, G., T. Ursu, 2016: A syntaxonomic revision of floodplain forest communities in Romania. Tuexenia, 36: 9–22.
Dakskobler, I., 2016: Fitocenološka analiza obrežnih gozdov v Vipavski dolini in dolini Reke  (jugozahodna Slovenija). Folia botanica et geologica, 57(1): 5–61, Ljubljana.
Douda, J., 2008: Formalized classification of the vegetation of alder carr and floodplain  forests in the Czech Republic. Preslia, 80: 199–224.
Douda, J., et al., 2016: Vegetation classification and biogeography of European floodplain  forests and alder carrs. Applied Vegetation Science, 19: 147–163.
Državni zavod za zaštitu prirode, 2013: J. Vukelić,  I. Šapić, Nacionalni program za praćenje stanja očuvanosti vrsta  u Hrvatskoj – 91E0 ALUVIJALNE ŠUME /Aluvijalne šume s Alnus glutinosa i  Fraxinus excelsior (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae). Zagreb, 13 str.
Državni zavod za zaštitu prirode, 2014: Nacionalna klasifikacija staništa RH, IV. dopunjena verzija. Zagreb, 157 str.
European Commission, DG Enviroment, 2013: Interpretation Manual of European Union Habitats, EUR 28.
Fabijanić, B., P. Fukarek, V. Stefanović, 1963: Pregled osnovnih tipova šumske vegetacije Lepenice. Naučno društvo SR BiH, Pos. izd., knj. 3: 85–129, Sarajevo.
Fukarek P., 1970: Šumske zajednice prašumskog rezervata Perućice u Bosni. Akademija  nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka,  Pos. izd., knj. 15(4): 157–262.
Glavač, V., 1975: Das Pruno-Fraxinetum Oberdorfer 1953 in Nordwestkroatien. Beitr. naturk. Forsch. Südv.-Dtl., 34: 95–101.
Hennekens, S. M., J. H. J. Schaminée, 2001: TURBOVEG, a comprehensive data base  management system for vegetation dana. J. Veg. Sci., 12: 589–591.
Hršak, V., N. Šegulja, A. Dujmović, V. Šegota, Z. Sedlar, 2011: Promjene vegetacije na  trajnim plohama br. 81, 82, 83 i 84 u razdoblju 1988–2008. Zbornik radova,  Nacionalni park Plitvička jezera, 213–222.
Hruška-Dell’Uomo, K., 1974: Biljni pokrov Moslavačke gore. Disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 312 str.
Jovanović, B., E. Vukičević, V. Avdalović, 1983: Neke planinske zajednice crne i bele jove u  okolini Sjenice. Zaštita prirode, 36: 49–71, Zavod za zaštitu prirode Srbije,  Beograd.
Krga, M., 1992: Flora Nacionalnog parka Plitvička jezera. Plitvički bilten, 5: 27–56.
Milanović, Đ., V. Stupar, 2017: Riparian forest communities along watercourses in the  Sutjeska National Park (SE Bosnia and Herzegowina). Glasnik Šumarskog  fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 226: 95–111.
Nikolić, T. (ur.), 2018: Flora Croatica, baza podataka. On-line (http:/hirc.botanic.hr/fcd).  Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu  (pristupljeno 22. prosinca 2018).
Pelcer, Z., 1975: Fitocenološko raščlanjenje šuma ličke visoravni i njihova uređenja na ekološko-vegetacijskoj osnovi. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 169 str.
Pielech, R., 2015: Formalised classification and environmental controls of riparian forest  communities in the Sudetes (SW Poland). Tuexenia, 35: 155–176.
Poljak, I., M. Idžojtić, I. Šapić, J. Vukelić, M. Zebec, 2014: Varijabilnost populacija bijele  (Alnus incana /L./ Moench) i crne (A. glutinosa /L./ Gaertn.) johe na području Mure i  Drave prema morfološkim obilježjima listova. Šumarski list, 138(1–2): 7–17.