DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2019 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Rasprava Discussion Statistička usporedba snimljenih sastojina s ostalim sintaksonima crne johe u Hrvatskoj (slika 2) pokazuje da one općenito pripadaju klasteru 2, odnosno močvarnim šumama crne johe obuhvaćenima svezom Alnion glutinosae. U užem smislu najsrodnije su s ostalim jošicima brdskoga pojasa Dinarida koje su do sada istraživali Pelcer (1975) u Lici te Šugar (1972) i Šemnički (2014) u Samoborskom gorju (slika 2, potklaster 2.1.2). Močvarni tip šuma crne johe u dinarskom području prostire se na zaravnjenim terenima uz vodu i manjim depresijama sa stagnirajućom površinskom vodom, najčešće na visoravnima i kraškim poljima. Tu su riječni tokovi usporeni i udaljeni od obronaka i okolnih masiva pa zonalne šume nemaju prevladavajući utjecaj na florni sastav. Tlo je najčešće močvarno glejno, razina je podzemne vode visoka cijele godine i intenzivni su procesi hidrogenizacije. Navedeno je rezultiralo velikim brojem higrofilnih vrsta iz močvarnih šuma, trščaka, rogozika, visokih šiljeva, visokih šaševa, mokrih livada i sličnih biotopa. Prisutnost mnogih vrsta (primjerice Molinia caerulea, Phalaris arundinacea) posljedica je intenzivnih sukcesijskih procesa u kojima pionirske sastojine crne johe zauzimaju bivše poplavne nešumske površine. Sa starošću sastojina njihov će se udio postupno smanjivati, no veoma su značajne za biološku raznolikost i očuvanje prirodnih ekosustava NP Plitvička jezera. Usporedba flornoga sastava istraženih sastojina sa sastojinama crne johe iz ostalih dijelova Hrvatske (tablica 3) pokazuje da se one razlikuju prisutnošću higrofita i manjega broja mezofita montanskoga pojasa (primjerice Cirsium oleraceum, Geum rivale, Fraxinus excelsior, Lonicera xylosteum i ostale). Neki od njih nalaze se i na ostalim lokalitetima dinarskoga područja (Lika, Samoborsko gorje, Gorski kotar). U odnosu na močvarne šume crne johe u nizinskoj Hrvatskoj (asocijacije Carici elongatae-Alnetum glutinosae i Frangulo-Alnetum glutinosae) razlikovne su vrste mezofilnih, u prvom redu bukovih i kitnjakovo-grabovih šuma (Corylus avellana, Asarum europaeum, Ligustrum vulgare, Knautia drymeia i ostale). Prema crnojohovim zajednicama kolinsko-submontanskoga pojasa središnje i sjeverne Hrvatske (Carici brizoidis-Alnetum, Stellario-Alnetum) razlikovne su higrofilne vrste koje imaju težište rasprostranjenosti u močvarnim biotopima (Mentha aquatica, Valeriana dioica, Lysimachia vulgaris i druge). Od te relativno očekivane i jasne sheme izdvaja se podravska asocijacija Pruno padi-Fraxinetum angustifoliae, no o tim i drugim odnosima unutar uspoređivanih tipova ne raspravljamo u ovom članku. Ovaj sastav i ekološko-sociološka struktura razlikovnih vrsta upućuje na prijelazni karakter istraživanih sastojina između suših zajednica sveze Alnion incanae i močvarnih šuma sveze Alnion glutinosae, kojoj u konačnici pripadaju. Odgovarajuće nomenklaturno rješenje bit će moguće tek po završetku šire analize crnojohovih šuma hrvatskih Dinarida i susjednih područja. Preliminarno svrstavanje u |