DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 91     <-- 91 -->        PDF

• Akademik Igor Anić iskazao je bojazan da je za to sada prekasno. E-savjetovanja o osnovnoškolskom kurikulumu su završena i misli da sada više nije moguće bilo što izmijeniti. On je osobno dao negativnu recenziju na program prirode i društva, navevši kako on sadrži gomilu nepotrebnih podataka, a nema bitnih sadržaja o kojima i mi sada raspravljamo.
• Akademik Slavko Matić osvrnuo se na medijske napise o stanju naših šuma, posebice o park- šumi Marjan i problemu potkornjaka. Potkornjaci su dio ekosustava naših šuma i svoditi problematiku samo na njih nije dobro. Borovi u park-šumi Marjan izvršili su svoju pionirsku ulogu i pripremili su stanište za povratak autohtone bjelogorice. Zbog izostanka redovitog gospodarenja borova stabla su prezrela i fiziološki oslabljena te predstavljaju dobar medij za razvoj sekundarnih štetnika, u ovom slučaju potkornjaka.
• Dr. sc. Vlado Topić izvijestio je o događanjima vezanim za problematiku park-šume Marjan. Na tu temu sudjelovao je na sjednicama Gradskog vijeća grada Splita. Formirano je povjerenstvo u kojemu su sudjelovali prof. dr. sc. Ivica Tikvić i prof. dr. sc. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta te dr. sc. Milan Pernek sa Šumarskog instituta, dr. sc. Lukrecija Butorac s Instituta za jadranske kulture i dr. sc. Vlado Topić. Na Marjanu nekada je bila šuma hrasta crnike koja je uništena i nakon toga obavljana su pošumljavanja alepskim borom, s ciljem da se sačuva tlo. Pošumljavanja su obavljana od 1884. do 1940. godine sa 6-8 tis. biljaka po hektaru. Nakon toga izostali su šumskouzgojni radovi. Godine 1964. šuma je proglašena zaštićenim objektom prirode, a 1970. godine napravljen je prvi Program gospodarenja koji je propisao šumskouzgojne radove. Izrađena je i Studija gospodarenja koja je propisala da šumom gospodari inženjer šumarstva. S ciljem praćenja šumskouzgojnih radova formirane su trajne plohe. Predviđen je i rasadnik za potrebe pošumljavanja park-šume. U praksi ništa od toga nije napravljeno. Danas je ta šuma stara od 80 do 130 godina sa stablima, koja zbog gustoće sadnje i kasnijeg izostanaka šumskouzgojnih radova imaju slabo razvijene krošnje.
• Prof. Ivica Tikvić nadovezao se kako se planira izraditi novi Program za sanaciju Marjana za koji je on predložio da u njemu sudjeluju predstavnici šumarskih znanstvenih i stručnih institucija. Nažalost u Splitu su glede Marjana sukobljene sve političke opcije. Istaknuo je kao dobar primjer urbanog šumarstva radove parkovne infrastrukture koje je Društvo Marjan napravilo prije stotinjak godina.
• Dr. sc. Sanja Perić ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta rekla je kako je ravnatelj Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan, prije mjesec dana od HŠI zatražio da napravi prijedlog programa sanacije. Taj prijedlog dostavljen im je na vrijeme. Razlog zašto o tome prijedlogu nije bilo govora na Skupštini grada Splita njoj to nije poznato.
• Vlado Topić naglasio je problem što nadležni za upravljanje park-šumom Marjan nisu poštivali proceduru da se formira stručno tijelo od predstavnika svih šumarskih institucija koje će koordinirati radovima, a oni će po potrebi uključivati eksperte za pojedina područja. Razne udruge mogu biti uključene u problematiku, ali ne na način da one diktiraju što će se raditi i koje vrste drveća će se saditi. Te radove mora napraviti struka u skladu s programom sanacije.
• Davor Prnjak, kao djelatnik Ministarstva poljoprivrede, rekao je kako je u park-šumi Marjan problem upravljačka struktura. Usporedio je stanje u park-šumi Golubinjak u kojoj gospodare Hrvatske šume d. o. o. i tamo nema nikakvih problema za razliku od park-šume Marjan, gdje se ne zna tko u stvari njome gospodari.
• Akademik Igor Anić iznio je dva akutna problema koja su postavljena pred šumarsku struku.
Prvo je najava Fakulteta za agrobiotehničke znanosti Sveučilišta u Osijeku pokretanja novog smjera, studija šumarstva. Taj postupak je u tijeku, a doznao je da program toga studija pišu dva profesora agronomije sa Sveučilišta u Osijeku i jedan doktor šumarstva s Instituta u Novom Sadu. Rektor Sveučilišta u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac izjavio je u „Glasu Slavonije“ da Fakultet za agrobiotehničke znanosti Sveučilišta u Osijeku pokreće studij šumarstva i zaštite prirode jedinstven u Hrvatskoj. On navodi da se studij pokreće radi zadovoljenja potreba tržišta rada i bolje zaposlivosti diplomiranih inženjera. Rektor Guberac nadalje ocjenjuje potrebu za osnivanjem novog studija šumarstva radi vođenja stručne brige o hrastovim šumama, čija vrijednost se mjeri u milijardama kuna.
Akademik Anić poslao je demanti u „Glas Slavonije“ navodeći da 120 godina postoji studij šumarstva u Hrvatskoj i 120 godina se na tom studiju predaju teme iz zaštite prirode, a predmet Zaštita prirode predaje se od 1980. godine.
Mi, kao do sada, nismo vodili stručnu brigu, a od 1765. godine šumarska struka stvorila je hrastove šume o kojima on sada priča.
Nadalje, na birou za zapošljavanje danas imamo 85 nezaposlenih inženjera šumarstva. Potrebu za zapošljavanje novih inženjera šumarstva nije iskazala niti jedna naša županija, tako da tvrdnja o potrebama tržišta rada „ne drži vodu“.
Rektor Guberac navodi da za takav studij ima podršku struke. Ovo nije demantirao, jer je čekao današnji skup da se o tome očitujemo. Stoga predlaže da na današnjoj sjednici UO HŠD-a zauzmemo stav o tome treba li Hrvatskoj treba novi studij šumarstva, ili više njih. Poziva i druge šumarske institucije da se o tome očituju.