DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Na temelju pozitivnih primjera lakše ćemo pronaći formulu uspješnog suživota s velikim zvijerima
Petra Boić Petrač
Izvještaj objavljen unutar projekta „EuroLargeCarnivores“ donosi uvide različitih grupa dionika iz 14 država, uključujući Hrvatsku i Sloveniju
Izazovi i rješenja dijeljenja zajedničkog životnog prostora ljudi i velikih zvijeri objavljena su u novom izvještaju svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF i partnera projekta „EuroLargeCarnivores“. Izvještaj donosi uvide s nekoliko radionica koje su okupile različite grupe dionika iz 14 država.
Poljoprivrednici, šumari, lovci, čuvari prirode, istraživači, predstavnici tijela javne vlasti, političari i drugi, zajednički su prepoznali moguća rješenja za unapređenje praksi upravljanja velikim zvijerima, te za smanjenje potencijalnih gospodarskih gubitaka. Najviše su zabrinuti zbog nedostatka pouzdanih i pravovremenih informacija vezanih uz velike zvijeri, posebice o vukovima. Brine ih i naizgled nepostojeća inicijativa među tijelima javne vlasti, kao i financijski gubici zbog šteta u stočarstvu, kao i zbog troškova uvođenja preventivnih mjera kojima bi se ti gubici spriječili (implementacija mjera poput električnih ograda, pastirskih pasa i drugih). Također su izrazili zabrinutost zbog medijskog tretmana velikih zvijeri koji se često čini senzacionalističkim, navodi pogrešne činjenice i usmjeren je na ekstremna stajališta koja dodatno zaoštravaju odnose.
Ukratko, glavne preporuke uključuju poboljšanje upravljanja velikim zvijerima pomoću najboljih dostupnih znanstvenih spoznaja diljem svih država, standardizaciju podataka i protokola izvještavanja, razmjenu uspješnih pristupa, razmjenu alata za sprječavanje i smanjivanje sukoba između čovjeka i velikih zvijeri te poboljšanje sustava sprječavanja i nadoknade štete. Paralelno s time treba raditi na poboljšanju upravljanja i razvoju pouzdanih platformi za dionike s ciljem poboljšanja suradnje, izgradnje povjerenja i razmjene pouzdanih informacija između svih dionika. Također, neophodna je poboljšana komunikacija s javnošću, na način da se novinarima omoguće pouzdani izvori podataka i vjerodostojni kontakti s različitim interesnim skupinama, koje mogu pružiti točne i nepristrane informacije i poruke.
„Vukovi, medvjedi i risevi dio su europskog identiteta. Tamo gdje ljudi i zvijeri dijele stanište promjena je neophodna, i uvjereni smo da je suživot moguć ako smo voljni učiti jedni od drugih. Već stoljećima u mnogim regijama ljudi žive u suživotu s velikim zvijerima, a Hrvatska i Slovenija dobar su primjer za to“, naglašava Andrea Solić iz WWF Adrije, dodajući da su lokalni problemi često istog tipa.
Prema službenim procjenama, u Europi trenutno živi oko 17.000 vukova, 17.000 medvjeda, 9.000 risova i 1.250 gorskih kuna. Zahvaljujući europskim propisima, kao što je Direktiva o staništima, tijekom zadnjih se godina ove velike zvijeri vraćaju na europski kontinent u velikom broju i potrebno je pripremiti se za to.