DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Iz svega proizlazi kako smo gotovo sigurni da veličina populacije ove entomo-patogene gljivice ovisi o veličini populacija leptira borovog procesionara, čije se ličinke, kako opažanja pokazuju, istovremeno i skupno ukapaju u vlažno šumsko tlo najčešće prekriveno mahovinama. U prilog te vremenske podudarnosti govori i utvrđena činjenica kako se micelij gljivice razvija na kokonu upravo te vrste leptira, kao i to da je borov procesionar veličinom svojih populacija najbrojnija svojta velikih leptira na otoku Lastovu. I ostali dio njegovog životnog ciklusa, tj. skupno kretanje gusjenica u dugim procesijama i njihovo skupno rano proljetno ukapanje u tlo dobro poklapa se s razvojnim ciklusom entomo-patogene gljivice. Sve to objašnjava i evidentnu pojavu, i to ne bilo gdje, velikog broja plodnih tijela gljivice kordiceps. Ovi specifični biotički odnosi na šumskim staništima otoka Lastova motiviraju me u nastojanju za daljnja istraživanja pojedinih etapa u sinkronizmu pojavljivanja ovih dviju vrsta, kao i na utvrđivanje punog značaja i veličine parazitizma gljivice Cordyceps militaris i u šumskim sastojinama kontinentalnih dijelova Hrvatske. Hrvatsko šumarsko društvo o učestalim napadima na šumarsku struku Damir Delač U posljednje vrijeme svjedoci smo žestokih napada, kako kroz istupe pojedinih političkih stranaka i udruga, tako i kroz medije, na poduzeće za gospodarenje državnim šumama Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, ali i na cjelokupnu šumarsku struku. Pri tome se koriste pojmovi kao udruženi zločinački pothvat, ekocid, devastacija, prekomjerna sječa, kriminal i slični. Kroz medije se plasiraju fotografije šumskih sastojina koje bi trebale to i dokazati. Većina napada i kritika na šumarstvo temelji se na nepoznavanju osnovnih načela gospodarenja šumama. Načela gospodarenja šumama se uče u srednjim strukovnim školama i na Šumarskom fakultetu. Mišljenja smo da bi, s obzirom na važnost, osnovna saznanja o šumi i o potrebi gospodarenja šumom trebala biti i dio programa osnovnoškolskog obrazovanja. Šuma u svom životnom vijeku prolazi, kao i čovjek, različite razvojne faze. U svakoj od razvojnih faza u šumi se obavljaju različiti uzgojni zahvati njege i obnove. Šuma se njeguje od postanka, pa sve do duboke starosti. Njegom šuma osiguravaju se vitalitet, stabilnost, kakvoća, proizvodnost i sposobnost obnove šume u zreloj dobi. Kada šuma doživi zrelost počinje njezina obnova. Doba zrelosti šume za obnovu utvrđena je znanstvenim istraživanjima i potvrđena zakonskim i podzakonskim aktima. Obnovom se u zreloj šumi trajno prekida sklop starih stabala njihovim postupnim uklanjanjem tijekom nekoliko godina, pomoću nekoliko sijekova koji su objedinjeni nazivom oplodne sječe. Trajanje procesa obnove i broj sijekova oplodnih sječa ovise o vrsti drveća, strukturi šume i značajkama šumskog staništa. Stara stabla tijekom obnove naplođuju šumsko tlo vlastitim sjemenom i tako osiguravaju pojavu mladog naraštaja, odnosno nove generacije šume. Kada se mladi naraštaj pojavi i osamostali, da bi se omogućio njegov nesmetani razvoj, uklanjaju se preostala stara stabla posljednjim u nizu oplodnih sječa – dovršnim sijekom. Obično taj sijek izaziva prijepore u javnosti, jer nakon njega na šumskom tlu više nema starih stabala. Istodobno, nestručnjaci ne primjećuju desetke tisuća mladih stabala nove generacije šume koja počinju svoj život na istoj površini. Zaboravljaju da je uklonjena stara šuma nastala na isti način. Nestručnjaci dovršni sijek zamjenjuju s čistom sječom. Čistom sječom se izaziva degradacija šumskog tla i obnova pionirskih vrsta drveća. Treba znati da čiste sječe |