DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Čuvajmo naše šume
Ivo Aščić
Jačanje svijesti o važnosti šuma i njihovoj vitalnoj ulozi u iskorijenjavanju siromaštva, održivosti okoliša i sigurnosti hrane, svakodnevni je zadatak različitih međunarodnih, nacionalnih i lokalnih institucija, ali isto tako svih pojedinaca. Šume kao neprocjenjivo prirodno bogastvo čine trećinu površine zemlje i osnovno su stanište milijuna biljnih i životinjskih vrsta, bitan su izvor čistog zraka i vode te igraju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Isto tako, više od 1,6 milijardi ljudi izravno ovisi o šumi, bilo da je riječ o hrani, energiji, lijekovima i sl. Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šume. Petnaest posto emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je zbog krčenja šuma. U Hrvatskoj nema straha od krčenja šuma i njihovog nestanka, no vrlo često prijetnja su joj požari, posebice u Dalmaciji. Iz toga razloga važnu ulogu ima i protupožarna zaštita jer su, nažalost, velike površine stradale od požara, a kojima treba dugi niz godina da bi se na njima šuma obnovila.
Šume i šumsko zemljište pokrivaju gotovo polovicu kopnene površine Hrvatske. One se odlikuju s bogatom i raznolikom vegetacijom u kojima uz stabla gospodarski važnih vrsta ima i raznih pratećih vrsta drveća, grmlja i prizemnog raslinja te gljiva. Također, brojni predstavnici faune – od najsitnijih insekata, preko vodozemaca i gmazova, velikog broja vrsta ptica do sitnih i krupnih sisavaca čine hrvatske šume još vrednijima.
Drvna zaliha hrvatskih šuma iznosi oko 400 milijuna kubičnih metara i godišnje priraste za oko 2,5 posto. U gospodarskim šumama najzastupljenije su listače, a među njima bukva čini oko 36% od ukupne mase, hrast lužnjak i hrast kitnjak oko 22%, grab oko 9%, dok su brojne ostale vrste zastupljene s oko 23% ukupne mase. Na četinjače otpada oko 10% ukupne mase, a njih predstavljaju jela i smreka.
Svjetski dan šuma koje se na temelju rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 2012. obilježava 21. ožujka svake godine, jedna je od najvećih šumarskih manifestacija u svijetu. U njegovu organizaciju i sudjelovanje uključeno je na tisuće građana, neizravno i milijuni stanovnika planeta Zemlja. Vrlo važnu ulogu u zaštiti šuma imaju i UN Ciljevi održivog razvoja do 2030. Svrha im je očuvanje i vraćanje u prvobitno stanje kopnenih ekosustava, kao što su šume, sušni tereni i planine do 2020. godine. Promoviranje održivog upravljanja šumama navodi se u 15. cilju: Očuvanje života na zemlji, koji ima između ostalih zadatak: “Održivo upravljati šumama, suzbijati dezertifikaciju, zaustaviti i preokrenuti degradaciju zemljišta i spriječiti daljnji gubitak biološke raznolikosti”.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Najmlađi za šume
Na poseban način obilježavanje “šumskih” događaja zanimljivo je najmlađima koji se putem različitih edukativnih radionica i natječaja upoznaju sa šumama te na svojevrstan način daju prijedloge za njihovo očuvanje. U tome smislu, Hrvatski nacionalni poštanski operator u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje u prvoj polovici 2018. godine proveo je natječaj za odabir likovnog rješenja dječje poštanske marke Republike Hrvatske na temu “Čuvajmo naše šume”. Natječajem su se pozivali učitelji razredne nastave i profesori likovne kulture iz više od 800 osnovnih škola da tijekom školskih satova uključe sve učenike sa stalnim boravištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj, kako bi pružili učenicima priliku za traženje različitih, maštovitih i originalnih likovnih rješenja na zadanu temu. Originalno likovno rješenje, djelo učenika trebali su biti vizualno prikladni za reduciranje na veličinu poštanske marke, koji bi bio razumljiv djeci i odraslima iz cijeloga svijeta. Ekološki odgoj i obrazovanje u nastavi likovne kulture ostvaruje se u likovnim aktivnostima škole sukladno međupredmetnoj temi Nacionalnog kurikuluma Održivi razvoj. Učenici u kreativnim oblicima praktičnog djelovanja istražuju ekološke teme koje potiču pozitivan odnos i odgovornost prema prirodi i svijesti o vlastitom djelovanju i stvaranju za opće dobro. “Promišljajući o temi natječaja “Čuvajmo naše šume” smatramo ključnom značajkom stavljanje ekoloških problema u centar pozornosti odgojno obrazovne prakse. Zašita šuma i okoliša te odgoj za okoliš putem likovnog djelovanja upućuje na važnost učenja o prirodi: promatranjem, opažanjem, zamišljanjem, crtanjem/slikanjem, terenskim boravkom u prirodi i drugim aktivnostima. U procesu likovnog

ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 74     <-- 74 -->        PDF

stvaranja naglasak je na vrednovanju prirode i uloge čovjeka u njoj. Svakodnevni ekološki problemi aktualiziraju pitanja vjerodostojnosti čovjekovih vrijednosti i ponašanja. Likovna poruka zagovara multidisciplinarni pristup koji uz estetski aspekt aktivno i kritički promišlja nove etičnosti, nove humanosti koje se odnose na osviještenost očuvanja šuma i okoliša, ljudska prava i socijalnu pravednost u skladu s humanističkim teorijama „učenja i poučavanja” ističu Blaga Petreski i Zvjezdana Prohaska, više savjetnice za likovnu kulturu i likovnu umjetnost iz Agencije za odgoj i obrazovanje te članice stručnog povjerenstva koje su zajedno s akademkinjom Željkom Čorak, odabrale 30 najuspješnjih radova te ih predlažile Povjerenstvu za izbor motiva te grafčkih i likovnih rješenja poštanskih maraka Republike Hrvatske na odabir najprikladnijeg. U crtanju motiva ovogodišnje marke odnosno umjetničkog djela, čiji je zadani likovni motiv bio “Čuvajmo naše šume”, sudjelovali su učenici iz 206 osnovnih škola s više od 1100 radova različitih učenika. Kao pobjednički odabran je rad Marine Mohorovičić, učenice drugog razreda iz Lovrana. Njezin rad je apliciran na format poštanske marke koja je izdana u arku od 20 maraka. Osim toga izdana je i omotnica prvog dana (FDC) i prigodni višejezični tekst koji opisuje motiv i značenje marke. U njemu između ostalog prof. dr. sc. Marijan Grubešić, redoviti profesor na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu piše: “Šume su jedno od najvećih prirodnih bogatstava Hrvatske. Prostiru se na površini od 2.688.000 ha ili 47% kopnenog dijela Hrvatske. Gospodarske šume imaju površinu od 2.416.000 ha, zaštitne šume 154.000 ha, a šume posebne namjene obuhvaćaju 118.000 ha. Svatko od nas svojim odgovornim ponašanjem u prirodi i prema njoj treba doprinositi zaštiti prirode, odnosno šuma. Jedan od načina očuvanja i zaštite šuma je stručno i odgovorno gospodarenje, koje podrazumijeva uzgoj i zaštitu šuma te sječu uz obvezu obnove šume na posječenim površinama. Odgovornim ponašanjem u šumi, pravilnim gospodarenjem otpadom, neoštećivanjem stabala, drugih biljaka i čuvanjem životinja osiguravamo o(p)stanak naših prirodnih šuma i šumskih ekosustava”.
Promocija marke
Svečano uručenje nagrade za najuspješniji rad i promocija prigodne poštanske marke održana je u suradnji s Hrvatskim šumama u Delnicama, u rujnu 2018. godine kada je marka, zajedno s drugim flatelističkim proizvodima zanimljivim javnosti puštena u promet.
Osim prijenosnog računala i pisača te svoga imena na marki, mlada autorica osvojila je za svoj razred višesatnu edukativnu radionicu Hrvatskih šuma: “Škola u šumi, šuma u školi” u Delnicama, na prostoru park šume Japlenški vrh. Njihovi domaćin bili su iskusni šumari Nevena Zrnić, Mario Antolić

ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 75     <-- 75 -->        PDF

i Marko Perković. Od njih su djeca mogla saznati tko sve živi u šumi, kako se u njoj treba ponašati, što raditi kad sretnu šumske životinje te kako čuvati šumu koja je veliko prirodno bogatstvo. Isto tako ovi šumarski stručnjaci su dočarali višestruko značenje šuma, od gospodarskog značenja, pa sve do ekološke, zaštitne, rekreativne i krajobrazne uloge. Između ostalog, djeca su naučila kako svatko svojim odgovornim ponašanjem u šumi, pravilnim postupanjem s otpadom, neoštećivanjem stabala, drugih biljaka i čuvanjem životinja može doprinijeti opstanku prirodnih šuma i šumskih ekosustava. Da je nagrada jedinstvena potvrdila je i Ana Juričić Musa, voditeljica odnosa sa javnošću Hrvatskih šuma: „Djeca jako vole terensku nastavu i to nam je najvažnije, oni stvarno puno znaju o šumi, ali je najbolje upoznaju upravo kada dođu u šumu“. Vjeruje se kako će ove marke potaknuti određeni broj pojedinaca, ali i institucija da koriste ove marke u svakodnevnom slanju pisane korespodencije, kako bi ovaj likovni uradak došao do najšire publike radi podizanja svijesti o zaštiti, odnosno obnovi šuma na posječenim ili neobraslim površinama. Uz to, pretpostavlja se da će marke poslužiti i kao svojevrsni šumarski suveniri i pokloni različitih institucijama koje su povezane sa šumom.