DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Čuvajmo naše šume Ivo Aščić Jačanje svijesti o važnosti šuma i njihovoj vitalnoj ulozi u iskorijenjavanju siromaštva, održivosti okoliša i sigurnosti hrane, svakodnevni je zadatak različitih međunarodnih, nacionalnih i lokalnih institucija, ali isto tako svih pojedinaca. Šume kao neprocjenjivo prirodno bogastvo čine trećinu površine zemlje i osnovno su stanište milijuna biljnih i životinjskih vrsta, bitan su izvor čistog zraka i vode te igraju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Isto tako, više od 1,6 milijardi ljudi izravno ovisi o šumi, bilo da je riječ o hrani, energiji, lijekovima i sl. Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šume. Petnaest posto emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je zbog krčenja šuma. U Hrvatskoj nema straha od krčenja šuma i njihovog nestanka, no vrlo često prijetnja su joj požari, posebice u Dalmaciji. Iz toga razloga važnu ulogu ima i protupožarna zaštita jer su, nažalost, velike površine stradale od požara, a kojima treba dugi niz godina da bi se na njima šuma obnovila. Šume i šumsko zemljište pokrivaju gotovo polovicu kopnene površine Hrvatske. One se odlikuju s bogatom i raznolikom vegetacijom u kojima uz stabla gospodarski važnih vrsta ima i raznih pratećih vrsta drveća, grmlja i prizemnog raslinja te gljiva. Također, brojni predstavnici faune – od najsitnijih insekata, preko vodozemaca i gmazova, velikog broja vrsta ptica do sitnih i krupnih sisavaca čine hrvatske šume još vrednijima. Drvna zaliha hrvatskih šuma iznosi oko 400 milijuna kubičnih metara i godišnje priraste za oko 2,5 posto. U gospodarskim šumama najzastupljenije su listače, a među njima bukva čini oko 36% od ukupne mase, hrast lužnjak i hrast kitnjak oko 22%, grab oko 9%, dok su brojne ostale vrste zastupljene s oko 23% ukupne mase. Na četinjače otpada oko 10% ukupne mase, a njih predstavljaju jela i smreka. Svjetski dan šuma koje se na temelju rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 2012. obilježava 21. ožujka svake godine, jedna je od najvećih šumarskih manifestacija u svijetu. U njegovu organizaciju i sudjelovanje uključeno je na tisuće građana, neizravno i milijuni stanovnika planeta Zemlja. Vrlo važnu ulogu u zaštiti šuma imaju i UN Ciljevi održivog razvoja do 2030. Svrha im je očuvanje i vraćanje u prvobitno stanje kopnenih ekosustava, kao što su šume, sušni tereni i planine do 2020. godine. Promoviranje održivog upravljanja šumama navodi se u 15. cilju: Očuvanje života na zemlji, koji ima između ostalih zadatak: “Održivo upravljati šumama, suzbijati dezertifikaciju, zaustaviti i preokrenuti degradaciju zemljišta i spriječiti daljnji gubitak biološke raznolikosti”. |