DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2019 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Materijal i metode
Materials and methods
Pregledom terena u lipnju 2018. godine u Bosni i Hercegovini na stablima bagrema (Robinia pseudoacacia L.) primijećene su šiške izazvane štetnikom O. robiniae. Detaljnim pregledom šiški utvrđene su ličinke i kokoni ove invazivne vrste, te prisutnost parazitoida P. robiniae (parazitirane ličinke i kokoni). Istraživanja su provedena na ukupno četiri općine/lokaliteta na području centralne Bosne (tablica 1). Ukupno je prikupljeno 118 palistića bagrema. Uzorci ličinki i kokona bagremove muhe šiškarice i parazitoida su sakupljeni i pohranjeni u 75% etanol, radi kasnijih morfoloških analiza. Razvojni stadijumi insekta su fotografirani prenosnim mikroskopom SVP DM540 i digitalnim fotoaparatom. Utvrđivana je parazitiranost ličinki bagremove muhe šiškarice na svim lokalitetima, te prosječan broj šiški po palistiću bagrema i ličinki po šiški. Ovim istraživanjem nije proučavana biologija ovih vrsta.
Rezultati
ReSults
Parazitoid bagremove muhe šiškarice je prvi put otkriven u Bosni i Hercegovini 12.6.2018. godine na području općine Tešanj. Iz 120 prikupljenih palistića bagrema, na 78 palistića bagrema utvrđeni su razvojni stadiji bagremove muhe šiškarice ili prisutnost parazitoida (65%). Uz postotak parazitiranosti utvrđivan je i prosječan broj šiški po palistiću bagrema i ličinki po šiški (tablica 2).
Diskusija i zaključci
Discussion and Conclusions
Bagremova muha šiškarica je najvjerojatnije na područje Europe unesena sadnim materijalom (Pernek i Matošević, 2009). U šiškama koje je izazvala bagremova muha šiškarica na svim ispitivanim lokalitetima u Bosni i Hercegovini, utvrđena je i prisutnost parazitoida Platygaster robiniae. Iako se radi o malom broju parazitiranih ličinki u šiškama, značajna je prisutnost ovog insekta u entomološkom kompleksu Bosne i Hercegovine, jer umanjuje brojnost populacije bagremove muhe šiškarice. Prema Pernek i Matošević (2009) utvrđeno je da ako je postotak parazitiranosti ličinki mali, to je pokazatelj da je populacija bagremove muhe šiškarice umanjena. Kako je na palistićima bagrema pronađen velik broj praznih šiški, može se zaključiti da ličinke koje su pronađene u šiškama pripadaju drugoj generaciji, posebice jer je na području općine Vareš pronađen kokon bagremove muhe šiškarice iz prve generacije. Općina Vareš se nalazi na 850 m nadmorske visine, te je od svih istraživanih lokaliteta na najvećoj nadmorskoj visini, gdje se snijeg dugo zadržava, pa stoga i ne treba čuditi kašnjenje i u razvoju ovog štetnika. Utvrđivan je prosječan broj šiški po palistićima bagrema i broja ličinki u šiškama te njihova parazitiranost. Slične rezultate su dobili i drugi autori (Mihajlović i sur., 2008; Pernek i Matošević, 2009). Tóth i sur. (2011) su u svojim istraživanjima utvrdili da parazitiranost ličinki može ići čak i preko 40%.
Na osnovi provedenih istraživanja može se zaključiti sljedeće:
– Bagremova muha šiškarica (Obolodiplosis robiniae) utvrđena je na svim lokalitetima istraživanja, te ju je lako uočiti na terenu;
– Prosječan broj šiški po palistiću bagrema kretao se od 1,04 do 1,48;
– Prosječan broj ličinki po šiški kretao se od 0,42 do 0,77;
– Utvrđen je prvi nalaz parazitoida Platygaster robiniae, koji ujedno predstavlja novu vrstu u entomološkom kompleksu Bosne i Hercegovine;
– Parazitiranost ličinki bagremove muhe šiškarice iznosila je od 6,66 do 14,28%.