DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 93     <-- 93 -->        PDF

63. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE
Milan Glavaš
U Opatiji u Grand hotelu „4 opatijska cvijeta“ od 5. do 8. veljače 2019. godine održan je 63. Seminar biljne zaštite. Organizatori Seminara su Hrvatsko društvo bilje zaštite i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a suorganizator je Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo. Pokrovitelji seminara su Ministarstvo poljoprivrede i Akademija poljoprivrednih znanosti. Seminar je sponzoriralo preko 10 firmi, a nazočio mu je velik broj agronoma i srodnih struka i priličan broj šumara, kao i inozemnih gostiju. Uobičajeni protokol svečanog otvaranja seminara vodila je predsjednica Društva prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić. Nazočne su pozdravili i uvaženi domaći i inozemni gosti. Nakon toga dodijeljene su nagrade i priznanja. Među nagrađenim studentima bila je naša studentica Antonia Iveković, a jedini promovirani doktor znanosti iz područja zaštite bilja bio je Ivan Lukić iz Hrvatskog šumarskog instituta.
Tijekom rada Seminara održana je panel rasprava o pesticidima, predstavljeni su projekti i jedan okrugli stol na temu fitomedicine. Od ostalih izlaganja agronomi su imali 53, a šumari 14 referata. O radu Šumarske sekcije daje se poseban prikaz.
Prikaz rada Šumarske sekcije
Autori i koautori referata na Šumarskoj sekciji bili su sa Šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta, Uprave i Podružnica Hrvatskih šuma i drugih ustanova (ukupno 22), 7 ih je bilo iz Slovenije i 5 iz Bosne i Hercegovine. U dva dana rada Šumarskoj sekciji nazočilo je oko 50 sudionika. Dalje se navode bitne činjenice na koje su ukazali izlagači.
U prva dva referata izneseni su detaljni podaci o hrastovoj mrežastoj stjenici i mrazovcima na hrastu lužnjaku. Ukazano je na važnost postavljanja kartonskih prstenova za ulov mrežaste stjenice, odnosno njenih ličinki na području UŠP Vinkovci. Ljepljivi prstenovi su korišteni i za ulov ženki mrazovaca na području šumarije Repaš. Utvrđeno je da su za povećanje brojnosti mrazovaca vrlo značajan čimbenik temperaturne oscilacije na početku kretanja vegetacije.
Slijedi referat o opasnoj azijskoj strizibubi. To je karantenski organizam, čije bi širenje moglo imati katastrofalne posljedice za naše parkove, šume i okoliš. Postoje zakonski propisi za uništavanje tog štetnika. U Rugvici je uništen biljni materijal, tj. domaćini azijske strizibube, o čemu su iznijeti detaljni podaci.
Slijede četiri referata o potkornjacima. U dva je riječ o mediteranskom i drugim potkornjacima u Dalmaciji, o njihovoj brojnosti, štetama i mjerama suzbijanja. Izneseni su podaci o provedenim zaštitnim mjerama za mediteranskog potkornjaka na području park šume Marjan. U trećem referatu izneseni su podaci o namnoženju potkornjaka na području Kočevja na bukvi, smreci i jeli tijekom posljednja tri desetljeća. Ukazano je na poduzete mjere suzbijanja i na razlog zašto se ove godine očekuje velika gradacija potkornjaka. U četvrtom je riječ o azijskom ambrozijskom potkornjaku koji je u Sloveniji utvrđen 2017. godine. Taj potkornjak ima visok potencijal invazivnosti, teško ga je suzbijati, dolazi na mnogim domaćinima, ali u Sloveniji nije uočena nikakva šteta.
Kolege iz Bosne i Hercegovine upozorili su da je kod njih zdravstveno stanje šuma toliko narušeno da im prijeti potpuna devastacija. Posebno su govorili o smrekovim šumama na čije zdravstveno stanje utječu brojni abiotski i biotski čimbenici. Na kraju upućuju na zaštitne mjere u šumama Bosne i Hercegovine.
U jednom referatu bila je riječ o dva velika šumska požara na području šumarije Perušić i Gračac i poduzetim mjerama za biološku sanaciju opožarenih površina. Obnova je obavljena sadnjom crnog bora i smreke. Planira se podizanje prirodnog pomlatka, s ciljem da se u što kraćem vremenu dođe do povrata prirodne vegetacije.
Jedno izlaganje je bilo o jasenovom žarnjaku koji je u Sloveniji utvrđen 2006. godine, a uzrokuje odumiranje jasena u cijeloj državi. Izneseni su podaci o sanitarnim sječama. U drugom dijelu izlaganja ukazano je na obilno odumiranje johe 2016. godine, a koje su uzrokovale pseudogljive iz roda Phytophthora. Oboljela stabla su posjekli, a obnova sastojina je isključivo sadnjom crne johe, vrbe, hrasta i crne topole.
U dva referata govori se o patogenim gljivama. U prvom je riječ o štetnosti gljive Hymenoscyphus fraxineus na običnom i poljskom jasenu. Ta gljiva ugrožava opstanak poljskog jasena. Isti jasen napada još određeni broj štetnih gljiva. U drugom je riječ o gljivi Lecanosticta acicola koja u Sloveniji napada crni i planinski bor. Vrlo detaljno su govorili o mjerama zaštite posebice u prostorima okupljanja ljudi u prirodi, jer gljivu čovjek može nekontrolirano prenositi zaraženim borovim iglicama.