DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Životopis pristupnika
Albert Ofner rođen je 1982. godine u Karlovcu. Osnovnu školu i Prirodoslovno-matematičku gimnaziju završio je u Karlovcu. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 2005. godine, obranivši diplomski rad iz kolegija Lovstvo pod naslovom “Kranimetrijske značajke srnjaka (Capreolus capreolus L.) na području Karlovačke županije“. Radno iskustvo počinje 2005. godine u Hrvatskim šumama d.o.o., UŠP Karlovac kao pripravnik u šumariji Vojnić, no zbog potrebe posla iste godine biva prebačen u Odjel za lovstvo. Od 2006. godine radi u Odjelu za lovstvo Uprave šuma Podružnice Karlovac kao stručni suradnik za lovstvo, a od 2010. godine kao Rukovoditelj Odjela za lovstvo. U akademskoj godini 2006./2007. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu upisuje poslijediplomski specijalistički studij šumarstva, smjer lovstvo. U sklopu poslijediplomskog studija sudjeluje na međunarodnom simpoziju Jagd und Wildforschung u Grazu 2008. godine. Poslijediplomski specijalistički studij završava 2010. godine obranom Specijalističkog rada pod naslovom “Usporedba tjelesnog i trofejnog razvoja srne (Capreolus capreolus L.) i divlje svinje (Sus scrofa L.) u lovištima IV/9 “POKUPSKI BAZEN“ i IV/22 “ PETROVA GORA““. U periodu od 2009. do 2015. godine predaje kao vanjski suradnik na Veleučilištu u Karlovcu, Stručnom studiju lovstva i zaštite prirode, kolegije “Uzgajanje krupne divljači“ i “Uređivanje lovišta“. U akademskoj godini 2010/2011 na Šumarskom fakultetu u Zagrebu upisuje poslijediplomski doktorski studij Šumarstvo, smjer Uzgajanje šuma i lovno gospodarenje. Član je HLS-a (Hrvatskog lovačkog saveza), HŠD-a (Hrvatskog šumarskog društva), te posjeduje ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja. Oženjen je i otac troje djece.
Prikaz rada
Izrađeni doktorski rad otvara nove pristupe u istraživanju interakcije i međusobne povezanosti genske raznolikosti i stanišnih uvjeta sa trofejnim razvojem srne obične (Capreolus capreolus L).
Doktorski rad pristupnika Alberta Ofnera zaokružen je i vrijedan znanstveni rad proveden i napisan prema kanonima znanstvenog istraživanja i znanstvenog eksperimenta, kao temelja znanstvenog zaključivanja. Rad je napisan u opsegu od 122 stranice, strukturno je prikazan kroz sedam poglavlja, a obogaćen je sa 48 slika, 48 tablica i 100 navoda citirane literature.
Istraživanje je provedeno u dva paralelna smijera, odnosno cilja.
Prvi cilj bio je na različitim lokalitetima Republike Hrvatske usporediti elemente izmjere i ukupne ocjene trofeja srnjaka. U tu svrhu u razdoblju od dvanaest godina sa sveukupno pet lokacija prikupljeno je 585 ocjenbenih listova trofeja srnjaka.
Drugi cilj bio je utvrditi genetička raznolikost mikropopulacija i genska udaljenost potpopulacija istraživanih lokaliteta srne obične na teritoriju Republike Hrvatske.
Stoga je, paralelno s prikupljanjem podataka o trofejama na istim lokalitetima izvršeno prikupljanje uzoraka tkiva (jetra) koji su korišteni za genetičke analize.
U uvodnom dijelu autor obrazlaže potrebu za provođenjem ovakvih istraživanja, naglašavajući izostanak sličnih studija na divljim dvopapkarima u svijetu, posobice kod nas kada je srna u pitanju. Autor opisuje morfološka obilježja istraživane divljači, rasprostranjenost u svijetu i kod nas. Poseban naglasak stavlja na trofejni razvoj, pokušavajući sagledati sve čimbenike staništa koji mogu imati utjecaj na isti. Autor paralelno opisuje i molekularnu filogenetiku, naglašavajući njenu važnost za ovakve tipove istraživanja. Jasno definirajući ciljeve istraživanja, autor postavlja nul hipoteze na koje se želi dobiti odgovore na sljedeća pitanja:
1. Postoje li razlike u trofejnoj jačini srnjaka odstrijeljenih na različitim staništima?
2. U kojoj mjeri je srneća divljač teritorijalnog karaktera tj. kakav je protok gena između susjednih mikropopulacija?
3. Kakva je genska raznolikost srneće divljači unutar mikropopulacija i njihova međusobna srodnost na području Republike Hrvatske?
Koz materijale i metode autor opisuje područje istraživanja, dajući pregled osnovnih stanišnih čimbenika istraživanog područja za 11 lovišta raspoređenih u 5 područja istraživanja. U poglavlju je dan prikaz korištenih formula za izmjeru trofejne jačine srnjaka, metode procjene dobi, korištene metode filogenetičke analize, kartografski prikazi istraživanog područja te navedene metode statističkih analiza korištenih u doktoratu.
Kroz poglavlje rezultati rada, autor daje prikaz svih istraženih elamenata trofeja, genske raznolikosti i njihove međusobne povezanosti. Po segmentima su analizirani istraživani parametri trofejne vrijednosti (duljina, masa, volumen, trofejna vrijednost u CIC točkama) koji su rezvrstani po dobnim kategorijama i područjima istraživanja. Autor istraživane parametre uspoređuje zasebno za mikropopulacije, a potom i za različita područja međusobno, dajući pritom suvisle osvrte na dobivene prikaze. Statističkima analizama potvrđuje postavljene hipoteze o međusobnoj zavisnosti stanišnih čimbenika i trofejnog razvoja srnjaka. Molekularno filogenetičkim rekonstrukcijama i genskim analizama utvrđuje srodnost uzorkovanih jedinki unutar mikropopulacija te između istraživanih područja.