DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Za svako pojedino polje i visoravan dat je prikaz geomorfologije i geološke građe, a obuhvaća lokalitete od aluvijalnih nanosa uz rijeke do zone krša, kojim dominiraju vapnenci i dolomiti sa svojim brojnim kraškim fenomenima. Za svako polje obrađeno je i šire područje s opisima karaktestičnih tipova tala. Također su obrađene i osnovne klimatske prilike sa svojim karakteristikama za pojedino područje. Lokaliteti na kojima prevladava mediteranska klima, s blagim i hladnim zimama, pogoduje uzgoju različitim vrstama voća i povrća. Značajni su i opisi hidrografskih prilika i reljefa koji su bitni za vodni režim. Oko polja gdje se pojavljuje šumski pojas autor detaljno opisuje najzastupljenije šumske vrste drveća, vegetaciju, te općenito floru i ljekovito bilje. Navodi se i prisutnost pojedinih vrsta divljači, a zasebno je opisana ornitofauna pojedinog lokaliteta. Za određena područja autor navodi i njihovo bogatstvo ljekovitim biljem koje je karakteristično za velike travnate formacije, a što predstavlja neiskorišteni potencijal za domaće stanovništvo. Također velike livadske površine pogoduju razvoju stočarstva, što omogućuje lokalnim mljekarama i siranama proizvodnju nadaleko poznatih mlječnih proizvoda.
Budući da većina opisanih područja obiluje tragovima i ostacima prijašnjih vremena, od prapovijesnih spomenika Ilira i Kelta, arheoloških nalaza Rimskog carstva, srednjeg vijeka i Turske vladavine na ovim prostorima, autor ih je iskoristio i opisao njihovo povijesno značenje. Kroz takvu povijesnu prizmu dobiva se uvid u povijest naseljavanja ovih područja i saznanja o njihovoj bogatoj, dugoj i burnoj prošlosti.
Autor je u opisu koristio kratke i jasne rečenice, izbjegavši stručnu terminologiju, koju je sveo na razumnu mjeru te se tako još više približio čitatelju. Na kraju monografije navedena je opsežno korištena literatura i sažetak na engleskom jeziku. Mora se naglasiti da je ova monografija, jedinstveni primjer i hvalevrijedno djelo, nastalo kao plod višegodišnjeg boravka i izučavanja autora na području polja i visoravni Bosne i Hercegovine. Monografija je bogato ilustrirana brojnim slikovnim prilozima koji prikazuju velik dio onoga što je opisano tekstom. Monografija je značajan doprinos pozitivnom odnosu ljudi prema prirodi, a posebno prema poljima i visoravnima, a poslužit će kao poticaj da se veća pozornost posveti ovakvim prirodnim posebnostima.
Dr. sc. ALBERT OFNER
Marijan Grubešić
Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, doktorski rad pod naslovom „Morfometrijske značajke rogovlja i genetska raznolikost srne obične (Capreolus capreolus L.) na različitim staništima u Republici Hrvatskoj“ obranio je 15. veljače 2019. godine pristupnik univ. spec. silv. Albert Ofner mag. ing. silv.. Pristupnik je ovime završio treći ciklus znanstvenog i stručnog usavršavanja na Šumarskom fakultetu. Svoj ustrajni rad na istraživanju srneće divljači započeo je već kod izrade diplomskog rada, potom nastavio u sklopu poslijediplomskog specijalističkog rada te nakon višegodišnjeg istraživanja u sklopu poslijediplomskog doktorskog studija okrunio izradom i obranom navedenog doktorskog rada.
Rad je izrađen po mentorstvom prof. dr. sc. Marijana Grubešića i izv. prof. dr. sc. Damjana Franjevića sa Prirodoslovno - matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Postupak ocjene i javne obrane rada proveden je pred povjerenstvom u sastavu: Doc. dr. sc. Kristijan Tomljanović, predsjednik povjerenstva, Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Prof. dr. sc. Marijan Grubešić, Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, član povjerenstva i Izv. prof. dr. sc. Damjan Franjević, Prirodoslovno-matematicki fakultet biološki odsjek, Sveučilište u Zagrebu, član povjerenstva. Ovim posljednjim činom pristupnik je stekao zvanje doktora znanosti iz biotehničkog područja, polja šumarstvo i grane lovstvo.