DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 89     <-- 89 -->        PDF

navedene su u odlomku Nuspojave. Ovdje se navodi i tko eventualno ne bi trebao koristiti dotičnu biljku. S obzirom da su neke ljekovite biljke otrovne, odlomak Otrovnost donosi opis načina djelovanja pojedinih otrovnih sastavnica. Za takve biljke redovito su navedeni i simptomi trovanja, a sve zato da se takva stanja što lakše prepoznaju te da bi se što prije poduzele mjere za njihovu sanaciju. Neke biljke imaju primjenu i u liječenju domaćih životinja, što se navodi u odlomku Primjena u veterinarstvu.
Kazalo: Navedeni su hrvatski i latinski nazivi opisanih biljaka, ali i više taksonomske kategorije (rodovi, porodice, redovi, podrazredi, razredi).
Literatura: Autor je koristio 86 literaturnih izvora.
O autoru: U opširnijoj biografiji naveden je sažetak bogatog stručnog i znanstvenog rada autora. Izdvojiti se može preko 200 znanstvenih i stručnih radova objavljenih samostalno ili u suautorstvu, zatim poglavlja u deset knjiga i tri monografije. Uz to, napisao je dva sveučilišna udžbenika i tri skripte. U dugogodišnjoj sveučilišnoj karijeri bio je voditelj (mentor) troje doktoranata, šest magistranata i preko 100 diplomanata. Posebno se istakao u popularizaciji struke i znanosti. Za svoj rad dobio je više nagrada i priznanja.
Zaključak: Domaće ljekovito bilje na ovako sistematičan i sveobuhvatan način nije do sada u nas obrađeno. Enciklopedija domaćeg ljekovitog bilja napravljana je za potrebe stručnjaka, ali i za sve one koji se s ljekovitim biljem tek usputno susreću. Opisi vrsta su stručni, ali u isto vrijeme jednostavni i svakom razumljivi. Knjiga će poslužiti jednako dobro onima koji se s ljekovitim biljem svakodnevno susreću, ali i onima koji će tek povremeno posegnuti za nekom knjigom o ljekovitom bilju.
Prof. dr. sc. Dalibor Ballian: POLJA I VISORAVNI BOSNE I HERCEGOVINE
Davorin Kajba
Nakon promocije knjige „Zemlja planina Bosna i Hercegovina“ u Sarajevu je nedavno tiskana monografija „Polja i visoravni Bosne i Hercegovine“ u izdanju Franjevačkog medijskog centra Svjetlo riječi iz Sarajeva. Monografija sadrži 231 stranicu i bogato je ilustrirana s više stotina autorskih fotografija, a nastala je kao rezultat dugotrajnog rada autora na poljima i visoravnima Bosne i Hercegovine. Knjiga sadrži ukupno 47 lokaliteta i po tome je od posebne vrijednosti, jer se uobičajeno obrađuje samo po jedno polje ili visoravan. Brojni prikazani podaci prikupljani su od lokalnog stanovništva, šumara i lovaca, a dijelom se po prvi puta navode i neka saznanja do kojih je autor došao svojim zapažanjima na terenu. U monografiji su obrađeni osnovni podaci o pojedinom polju i visoravni, njihovoj morfologiji, poziciji i ekologiji, kao i osnovne znanstvene spoznaje o flori i fauni.
Polja u Bosni i Hercegovini zauzimaju 5 % njezinog teritorija, no kako navodi autor, prijeti im ekološka katastrofa, jer su već duže vrijeme izložena sustavnom uništavanju, ponajprije neplanskom urbanizacijom, odnosno izgradnjom turističkih naselja bez potrebne infrastrukture. Također se problemi pojavljuju zbog neprimjerenih sječa, prekomjernog sakupljanja ljekovitog bilja, kao i zbog pojave krivolova koji je već naveliko narušio populacije autohtone faune. Boraveći na ovim poljima i visoravnima, a radeći ponajprije na selekciji šumskog drveća, autor je obišao i mnoga prilično udaljena i nedostupna mjesta. Dolazeći do najskrovitijih mjesta nastale su i vrlo vrijedne autorske fotografije.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Za svako pojedino polje i visoravan dat je prikaz geomorfologije i geološke građe, a obuhvaća lokalitete od aluvijalnih nanosa uz rijeke do zone krša, kojim dominiraju vapnenci i dolomiti sa svojim brojnim kraškim fenomenima. Za svako polje obrađeno je i šire područje s opisima karaktestičnih tipova tala. Također su obrađene i osnovne klimatske prilike sa svojim karakteristikama za pojedino područje. Lokaliteti na kojima prevladava mediteranska klima, s blagim i hladnim zimama, pogoduje uzgoju različitim vrstama voća i povrća. Značajni su i opisi hidrografskih prilika i reljefa koji su bitni za vodni režim. Oko polja gdje se pojavljuje šumski pojas autor detaljno opisuje najzastupljenije šumske vrste drveća, vegetaciju, te općenito floru i ljekovito bilje. Navodi se i prisutnost pojedinih vrsta divljači, a zasebno je opisana ornitofauna pojedinog lokaliteta. Za određena područja autor navodi i njihovo bogatstvo ljekovitim biljem koje je karakteristično za velike travnate formacije, a što predstavlja neiskorišteni potencijal za domaće stanovništvo. Također velike livadske površine pogoduju razvoju stočarstva, što omogućuje lokalnim mljekarama i siranama proizvodnju nadaleko poznatih mlječnih proizvoda.
Budući da većina opisanih područja obiluje tragovima i ostacima prijašnjih vremena, od prapovijesnih spomenika Ilira i Kelta, arheoloških nalaza Rimskog carstva, srednjeg vijeka i Turske vladavine na ovim prostorima, autor ih je iskoristio i opisao njihovo povijesno značenje. Kroz takvu povijesnu prizmu dobiva se uvid u povijest naseljavanja ovih područja i saznanja o njihovoj bogatoj, dugoj i burnoj prošlosti.
Autor je u opisu koristio kratke i jasne rečenice, izbjegavši stručnu terminologiju, koju je sveo na razumnu mjeru te se tako još više približio čitatelju. Na kraju monografije navedena je opsežno korištena literatura i sažetak na engleskom jeziku. Mora se naglasiti da je ova monografija, jedinstveni primjer i hvalevrijedno djelo, nastalo kao plod višegodišnjeg boravka i izučavanja autora na području polja i visoravni Bosne i Hercegovine. Monografija je bogato ilustrirana brojnim slikovnim prilozima koji prikazuju velik dio onoga što je opisano tekstom. Monografija je značajan doprinos pozitivnom odnosu ljudi prema prirodi, a posebno prema poljima i visoravnima, a poslužit će kao poticaj da se veća pozornost posveti ovakvim prirodnim posebnostima.
Dr. sc. ALBERT OFNER
Marijan Grubešić
Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, doktorski rad pod naslovom „Morfometrijske značajke rogovlja i genetska raznolikost srne obične (Capreolus capreolus L.) na različitim staništima u Republici Hrvatskoj“ obranio je 15. veljače 2019. godine pristupnik univ. spec. silv. Albert Ofner mag. ing. silv.. Pristupnik je ovime završio treći ciklus znanstvenog i stručnog usavršavanja na Šumarskom fakultetu. Svoj ustrajni rad na istraživanju srneće divljači započeo je već kod izrade diplomskog rada, potom nastavio u sklopu poslijediplomskog specijalističkog rada te nakon višegodišnjeg istraživanja u sklopu poslijediplomskog doktorskog studija okrunio izradom i obranom navedenog doktorskog rada.
Rad je izrađen po mentorstvom prof. dr. sc. Marijana Grubešića i izv. prof. dr. sc. Damjana Franjevića sa Prirodoslovno - matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Postupak ocjene i javne obrane rada proveden je pred povjerenstvom u sastavu: Doc. dr. sc. Kristijan Tomljanović, predsjednik povjerenstva, Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Prof. dr. sc. Marijan Grubešić, Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, član povjerenstva i Izv. prof. dr. sc. Damjan Franjević, Prirodoslovno-matematicki fakultet biološki odsjek, Sveučilište u Zagrebu, član povjerenstva. Ovim posljednjim činom pristupnik je stekao zvanje doktora znanosti iz biotehničkog područja, polja šumarstvo i grane lovstvo.