DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Janzen, D.H., 1976: Effect of defoliation on fruit-bearing branches of the Kentucky coffee tree, Gymnocladus dioica (Leguminosae), Am Midl Nat 95: 474-478
Jokanović, D., D. Vilotić, S. Mitrović, D. Miljković, M. Rebić, D. Stanković, V. Nikolić, 2015: Correlations between the anatomical traits of Gymnocladus canadensis Lam. in heartwood and sapwood of early- and latewood zones of growth rings, Arch. Biol. Sci., 67 (4): 1399-1404, Belgrade
Jović, N., D. Jović, B. Jovanović, Z. Tomić, 1989-90: Types of pedunculate oak forests in Srem and their main characteristics. Bulletin of the Faculty of Forestry (In Serbian) 71-72: 19-41, Belgrade
Lee, Y.T., 1976: The genus Gymnocladus and its tropical affinity, J Arnold Arbor 57 (1): 91–112.
McClain, M.L., M.T. Jackson, 1980: Vegetational associates and site characteristics of Kentucky coffeetree, Gymnocladus dioicus (L.) K. Koch, Proc Central Hardwoods For Conf 3: 239-256.
Okabe, A., B. Boots, K. Sugihara, S.N. Chiu, 2000: Spatial Tessellations: Concepts and Applications of Voronoi Diagrams, Second Edition. John Wiley & Sons, LTD., ISBN: 978-0-471-98635-5, United Kingdom
Pammel, L.H., 1911: A Manual of Poisonous Plants, Part II. The Torch Press, Cedar rapids: pp. 977, Iowa
Pantić, D., 1997: Volume tables for narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl.) in the forests of Ravni Srem (In Serbian with English summary), Šumarstvo, XLIX (4-5): 58-62., Belgrade
Perović, M., R. Cvjetićanin, 2015: North american species in forest plantations in Serbia (In Serbian with English summary), Šumarstvo, LXVII (3): 75-88, Belgrade
Petrović, D., 1951: Exotic tree species in Serbia (In Serbian with German summary). SANU, Special editions, CLXXXII. Institute of Physiology of Development, genetics and selection, Book 1., pp. 180., Belgrade
Pretzsch, H., 2009: Forest dynamics, growth, and yield. In Forest Dynamics, Growth and Yield, Springer: pp. 1-39, Berlin, Heidelberg.
Richards F.J. (1959): A flexible growth function for empirical use. J. Exp. Bot. 10: 290-300.
Roskov, Y.R., F.A. Bisby, J. L. Zarucchi, B.D. Schrire, R. J. White, 2005: ILDIS World Database of Legumes: draft checklist, version 10, ILDIS, University of Reading, Reading, UK.
Tomić, Z. (2013): Natural forest communities of Fruška Gora national park in light of the latest syntaxonomical and ecosystem principles. Hrvatska misao, Br. 1 (61), nova serija sv. 46. Matica Hrvatska Sarajevo: 25-42, Sarajevo.
Turner, R., 2016: deldir: Delaunay Triangulation and Dirichlet (Voronoi) Tessellation. R package version 0.1-12. https://CRAN.R-project.org/package=deldir
Van Dersal, W.R., 1938: Native Woody Plants of the United States, Their Erosion-Control and Wildlife Values, Government Printing Office: pp. 362, Washington, United States
Van Natta, A.R., 2009: Ecological importance of Native Americans culture to the Kentucky coffeetree, University of Wisconsin, Stevens Point: pp. 21, Wisconsin
Vilotić, D., M. Šijačić-Nikolić, D. Miljković, M. Ocokoljić, M. Rebić, 2011: Comparative analysis of the anatomical structure of heartwood and sapwood selected Gymnocladus canadensis Lam. trees in Srpska Crnja. Arch. Biol. Sci., 63(3): 831-836, Belgrade
Werthner, B. W., E. H. Werthner, A. R. Kienholz, 1935: Some American Trees; an intimate study of native Ohio trees, The Macmillian Company, New York, 398 pp.
Zaya D.N., H.F. Howe (2009), The anomalous Kentucky coffeetree: megafaunal fruit sinking to extinction?, Oecologia 161, Concepts, Reviews and Syntheses, 221-226
…(1981): Regional Spatial Plan of Fruška Gora till year 2000., Zavod za urbanizam Vojvodine, Novi Sad (in Serbian)
…(2004): Regional Spatial Plan of Fruška Gora till year 2022., Zavod za urbanizam Vojvodine, Novi Sad (in Serbian)
…(2017): Republički hidrometeorološki zavod Srbije: http://www.hidmet.gov.rs/ciril/meteorologija/stanica_sr.php?moss_id=13274
…(2018): Monumental trees. https://www.monumentaltrees.com/en/trees/gymnocladusdioicus/records/
Sažetak
Istraživanje je provedeno u kulturi alohtone vrste Gymnocladus dioicus (L.) K. Koch na Fruškoj gori, osnovanoj 1932. godine s razmakom sadnje 3 × 3 m, na staništu lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris /Anić 59/ Rauš 1971.), na nadmorskoj visini 120 m.
Elementi rasta stabala i sastojine u dobi od 75, 80 i 85 godina ukazuju na visoku proizvodnost kulture. U 85 godina od sadnje zabilježeno je 502 stabla po hektaru s prosječnim promjerom od 39,6 cm (dg), dominantnim promjerom (D100) 51,5 cm, srednjom visinom 33,0 m, dominantnom visinom (H100) 35,0 m, s temeljnicom 61,74 m2·ha-1 i volumenom od 918,23 m3·ha-1. Tečajni prirast volumena bio je u razdoblju od 76 do 80. godine 18,80 m3·ha-1, a u razdoblju 81-85. godine 18,27 m3·ha-1 (Tablica 1). Provedena analiza pokazala je da strukturna svojstva i veličine elemenata rasta sastojine definira prostor za rast stabala u kulturi. Skupina unutarnjih stabala u kulturi (A) zaostaje u debljinskom i visinskom rastu u odnosu na skupinu rubnih stabala (B), što pokazuju postignuti srednji i dominantni promjeri i visine (Tablica 5), kao i značajne razlike između tečajnog prirasta promjera, visine, temeljnice i volumena (Tablica 8).
Uz sva ograničenja za generalizaciju zaključaka, zbog malog uzorka stabala u kulturi, može se ipak zaključiti da stabla dominantnog položaja i pravilno razvijenih kruna predstavljaju realizirani fenotip zanimljiv za proizvodnju tehničkih sortimenata (slika 5).
Ključne riječi: Gymnocladus dioicus (L.) K. Koch, introdukcija, kultura, elementi rasta, uvjeti za rast, Srbija