DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 33     <-- 33 -->        PDF

MATERIJAL I METODE
MATERIAL AND METHODS
Područje istraživanja – Research area
Arboretum Trsteno se nalazi u mjestu Trsteno, u Dubrovačkom primorju, 25 km zapadno od Dubrovnika. Prostire se na površini od 28 hektara. Proteže se u dužini od 1 km, u smjeru istok – zapad, između mora i Jadranske turističke ceste, na obronku južne izloženosti, u rasponu nadmorskih visina od 0 do 80 m.
Matičnu geološku podlogu čine gornjotrijaski, donjojurski i gornjokredni vodopropusni vapnenci te mjestimice vodonepropusne, klastične, gornjoeocenske flišne naslage (Herak 1991). Tektonsko obilježje terena pokazuje visoki stupanj razlomljenosti, a osnovna značajka su rasjednute bore, što području daje obilježje “ljuskave strukturne građe”. Takve strukturno-tektonske značajke imaju odlučujuću ulogu u razvoju i prisutnosti hidrogeoloških pojava. Vodonepropusne klastične naslage fliša s hidrogeološkom funkcijom potpune barijere omogućile su formiranje jednog većeg, stalnog i nekoliko manjih periodičnih izvora vode (Buljan i Miklin 2004). U pedološkoj studiji Arboretuma Trsteno, Gračanin (1952) izdvaja četiri vrste tala: smeđa karbonatna tla, humizirane crvenice, crnice i apsolutno skeletna salinizirana tla.
Područje Arboretuma obilježava tipična klima sredozemnih obala, podtip po Köppenu Csa. Njena su obilježja blaga zima te vruće, suho i vedro ljeto s tri puta manjom količinom oborine u najsušem ljetnom mjesecu nego u najkišovitijem zimskom mjesecu (Penzar i Penzar 2000). U razdoblju od 1970. do 1991. godine u Arboretumu je postojala meteorološka stanica za svakodnevno motrenje meteoroloških, klimatoloških i agrometeoroloških čimbenika, kao službena postaja Državnoga hidrometerološkog zavoda u Zagrebu. Motrenje je prekinuto početkom listopada 1991. godine zbog vojnog napada i okupacije Trstenoga i šireg dubrovačkog područja, kada je meteorološka stanica potpuno uništena. Slijedom podataka dvadesetogodišnjih mjerenja, dobivene su prosječne vrijednosti i prikazane klima dijagramom (Kovačević 1998a). Srednja godišnja temperatura zraka za navedeno razdoblje iznosila je 15,5 ºC, a srednja količina oborina 1284 mm. Temperaturni srednjak za razdoblje proljeće – ljeto iznosio je 18,2 ºC, a pratilo ga je 482 mm oborina, dok je za razdoblje jesen – zima srednjak iznosio 12,7 ºC uz količinu od 811 mm oborina. Srednja godišnja vlažnost zraka iznosila je 67 % i nije pokazivala veće razlike između toplog i hladnog razdoblja godine (Kovačević 1998a, 2012)
Biljnogeografski, Trsteno leži na južnom području eumediteranske vegetacijske zone, mediteransko-litoralnog vegetacijskog pojasa, mediteranske vegetacijske regije. Na tom se području razvija mješovita šuma hrasta crnike i crnoga jasena, Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić /1956/1958 (Trinajstić 2011). Prva vegetacijska i sistematska istraživanja kultivirane i autohtone flore u Arboretumu obavila je Kovačević od 1995. do 2000. godine (HAZU 1999, 2000), a nakon kasnije revizije od 2006. do 2007. godine prikazani su rezultati u Studiji postojećeg stanja (Kovačević i Šimić 2007). Istaknuta je značajna bioraznolikost koja se očituje utvrđenom prisutnošću 9 biljnih zajednica veće pokrovnosti uz tri fragmentarno razvijene zajednice.
Metode istraživanja – Research methods
Radi utvrđivanja sadašnjega bogatstva drvenastih svojti u Arboretumu Trsteno, biljke su determinirane u razdoblju od proljeća 2017. do proljeća 2018. godine, jer je za točno određivanje pojedinih svojti bilo potrebno obuhvatiti i vegetativnu i generativnu fazu. Osim dostupnog dijela Arboretuma, tijekom terenskog rada na popisivanju biljaka vizualno su s krajnje dostupnih točaka i s ceste uz more u južnom dijelu Arboretuma, pregledani i nepristupačni dijelovi na strmim liticama na kojima uglavnom rastu autohtone biljke. Budući da je pristup tome dijelu Arboretuma opasan i zabranjen, popisane su vidljive biljke. Za potvrdu determinacije pojedinih svojti korištena je sljedeća literatura: Bärtles i Schmidt (2014), Boland i dr. (2006), Brickell (2003), Dirr (2011), Fitschen (2007), Idžojtić (2005, 2009, 2013), Krüssmann (1972, 1976), Orchard i Wilson (2001), Roloff i Bärtels (2008) i Roloff i dr. (1994–2017). Prema prikupljenim podacima napravljena je dendrološka analiza drvenastih biljaka u Arboretumu, a analizirani su sljedeći podaci: brojnost pojedinih svojti (vrsta, podvrsta, varijeteta, križanaca i kultivara), pripadnost porodici, areal, broj autohtonih svojti, broj alohtonih svojti s pojedinih kontinenata, jedinstvene ili rijetko prisutne svojte u Hrvatskoj. Iz literature su korišteni popisi drvenastih svojti prisutnih u Arboretumu Trsteno prije 65 godina (Ugrenović 1953), prije 20 godina (Kovačević 1998c) i prije 11 godina (Kovačević i Šimić 2007). Temeljem prethodnoga, učinjena je usporedba sadašnjega bogatstva dendroflore u odnosu na podatke dostupne iz sredine i kraja prošloga, kao i početka ovoga stoljeća te su navedeni neki poznati razlozi koji su doveli do razlike u brojnosti biljaka u prošlosti i danas. Za biljke koje su se u siječnju 2017. godine smrzle, ali su ipak ponovo potjerale nove stabljike, nije bilo moguće provjeriti determinaciju, već je prethodna determinacija preuzeta kao točna.
Znanstveni nazivi svojti navedeni su prema Erhardt i dr. (2014) i International Plant Names Index (IPNI), sukladno International Code of Nomenclature for algae, fungi and plants (Turland i dr. 2018). Imena autora znanstvenih naziva standardizirana su prema Brummit i Powell (1992). Nazivi kultivara navedeni su prema Hoffman (2016), sukladno International Code of Nomenclature for Cultivated Plants (Brickell i dr. 2016). Pripadnost porodici navedena je prema Cronquist (1981), Dahlgren i dr. (1985), Kramer i Green (1990) i Farjon (2010).