DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2019 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Sims, L., D. Schmidt, M. Garbelotto, M. Uhler and J. Dahl, 2016: First report of bristlecone fir branch canker in California caused by Diplodia mutila, Plant Disease, 100 (12): 2534-2534.
Sunita, S., 1998: Seed mycoflora of Robinia pseudoacacia Linn. and its control, Indian Forester, 124 (5): 347-350.
Sunita, S., 1999: Evaluation of Robinia pseudoacacia Linn. seeds against fusarial wilt, Indian Journal of Forestry, 22 (1/2): 70-72.
Sutherland, J. R., M. Diekmann and P. Berjak, 2002: Forest tree seed health for germplasm conservation, IPGRI.
Thomidis, T., T. J. Michailides, 2009: Studies on Diaporthe eres as a new pathogen of peach trees in Greece, Plant Disease, 93 (12): 1293-1297.
Tonini, G., M. Capriotti, 1996: Postharvest damage to stone fruits and its prevention, Informatore Agrario Supplemento, 52 (15): 32-45.
Vaghefi, N., S. C. Nelson, J. R. Kikkert and S. J. Pethybridge, 2017: Genetic structure of Cercospora beticola populations on Beta vulgaris in New York and Hawaii, Scientific Reports, 7: 1726.
Wang, H. C., J. Wang, W. H. Li, Y. F. Huang, H. Q. Xia, M. S. Wang, N. Lu, Y. S. Guo and C. Q. Zhang, 2014: Cladosporium cladosporioides identified in China on tobacco seeds, Plant Disease, 98 (7): 1002-1002.
White, T. J., T. Bruns, S. Lee and J. W. Taylor, 1990: Amplification and direct sequencing of fungal ribosomal RNA genes for phylogenetics, PCR protocols: A Guide to Methods and Applications, Academic Press Inc., 315-322.
Zambounis, A., A. Xanthopoulou, G. Karaoglanidis, A. Tsaftaris and P. Madesis, 2015: A new accurate genotyping HRM method for Alternaria species related to fruit rot diseases of apple and pomegranate, International Journal of Phytopathology, 4 (3): 159-165.
Sažetak
Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) je u Republici Hrvatskoj trenutno najoštećenija šumska vrsta drveća, sa 75 % stabala značajno osute krošnje prema podacima međunarodnog programa ICP Forests iz 2017. godine. Dosadašnja su istraživanja potvrdila patogenu gljivu Hymenoscyphus fraxineus kao primarnog uzročnika odumiranja krošanja poljskoga jasena na više lokacija te utvrdila njenu prisutnost u listovima, izbojcima, granama, bazi debla te korijenu stabala. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati prisutnost navedenog patogena u sjemenu poljskoga jasena, a također i identificirati ostale vrste potencijalno parazitskih gljiva, kako bi se s navedenog aspekta moglo procijeniti zdravstveno stanje i uporabljivost sjemena u rasadničkoj proizvodnji poljskoga jasena za obnovu sastojina i pošumljavanje. Sjeme je prikupljeno na pet lokacija u sastojinama kategoriziranim kao sjemenski izvor ili sjemenska sastojina na području šumarija Novoselec, Lipovljani, Gunja, Županja i Vukovar. Za analizu sjemena skladištenog jedan do dva mjeseca korištene su tri različite metode, uključujući klasičnu metodu izolacije gljiva iz tkiva na hranjive podloge te molekularne metode izolacije ukupne stanične DNK iz sjemena i umnažanja ciljanih sekvenci u lančanoj reakciji polimerazom korištenjem univerzalnih početnica (ITS 1, ITS 1 – F, ITS 4) i početnica specifičnih za gljivu Hymenoscyphus fraxineus.
Analizom je utvrđeno ukupno 15 različitih taksona gljiva u manje od 40 % ispitivanog sjemena, ukazujući na njegovo relativno dobro zdravstveno stanje. Najčešće su identificirani pripadnici roda Alternaria, od kojih su A. alternata i A. tenuissima identificirane do razine vrste, te vrsta Sphaerulina berberidis. Ostali identificirani taksoni zabilježeni su na svega jednoj do tri sjemenke. Iako utvrđeni taksoni gljiva nisu uzrokovali vidljive simptome ili propadanje sjemena nakon jednog do dva mjeseca skladištenja, velik broj njih se u literaturi navode kao patogeni sjemena i plodova različitih vrsta drveća, a dio i kao oportunistički paraziti prisutni u nekrotičnom tkivu jasena (Fraxinus spp.), zbog čega se ne može u potpunosti isključiti njihov negativan utjecaj na sjeme tijekom duljih perioda skladištenja ili izlaganja nepovoljnim uvjetima. Vrsta Hymenoscyphus fraxineus niti jednom korištenom metodom nije utvrđena u analiziranom sjemenu, te nije dokazana mogućnost njena širenja na uzgojene sadnice ovim putem. Time nije isključena mogućnost njene prisutnosti na površini plodova, tj. perutki, koje su u ovom istraživanju površinski sterilizirane kako bi se smanjio utjecaj uobičajeno prisutnih epifitnih gljiva na rezultate.
Ključne riječi: izolacija gljiva, ugniježđeni PCR, Alternaria sp., Sphaerulina berberidis