DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2019 str. 75     <-- 75 -->        PDF

veliča značenje ptica za rađanje ljudi. Za kršćanske vjernike ptica je simbol Duha svetoga. Uvijek i svugdje se prikazuje u liku bijelog goluba kao što je prikazan  raskriljenih krila s rasponom oko 5 metara na stropu crkve sv. Petra u Zagrebu. Ptica je i simbol besmrtnosti. Prvo biće koje je umrlo, a onda ga je prema predaji Isus Krist oživio, bila je ptica – bijela golubica. Jedino biće koje je u vatri izgorjelo, a onda oživjelo bila je ptica Fenix. Nekada su ljudi vjerovali da ptice imaju nadnaravne moći, a stari Rimljani su uveli pojam “auspicij”, što je značilo proricanje budućnosti po letu ptica.  
Zadivljujuće je ponašanje ptica. Najljepše se ponaša pijetao, koji se sa ženkama ne otima za hranu, već naprotiv ih doziva čim nešto nađe. Kod ptica je uvijek “damenbal”. Biraju dame, ali prvo pregledaju dom u kojeg će snijeti jaja i odgojiti mladunce. Gnijezda grade mužjaci pa pred gnijezdom pokazuju svoje vještine, a ženke dobro znaju prepoznati one prave.
Lik ptice je istaknut na hrvatskoj novčanoj jedinici iako se novac zove kuna.    
Ptičji je pjev nadahnuće za mnoge glazbenike. U Mozartovoj “Čarobnoj fruli” važan je lik ptičar Papageno. Čajkovski je imao inspiraciju slušajući ljubavni pjev i ples ptica pa je u mašti prvo doživio “Labuđe jezero”, a mašta je bila prvi korak za ostvarenje opere i baleta.   
U vrijeme ilirskog pokreta, budnica počinje: “Prosto zrakom ptica leti ....”. 
Mnogi latinski nazivi biljnih vrsta sadrže i nazive ptica. TV emisija “Dobro jutro Hrvatska” počinje “Dobro jutro, pjevaju ptice...” U književnosti, slikarstvu, filmskoj umjetnosti – svugdje su ptice gdje se događa nešto lijepo. U Zagrebu je nekada još davno zablistao plakat “Žar ptica”, što je divna poveznica ptice i elegancije žene.
Još je mnogo čudesnih svojstava ptica koja ovdje neću iznositi, jer sam ih naveo u svojoj knjizi “Ljepši život”, objavljenoj 2013. godine uz podršku Hrvatskog šumarskog društva i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.   
Navedene osobine nema niti jedna druga životna formacija, stoga mislim, a bilo bi mi drago, da ptičji pjev bude proglašen izvanrednom prirodnom baštinom.
Pregled pisanja odabranih časopisa u redakcijskoj razmjeni Šumarskog lista
Branko Meštrić
GOZDARSKI VESTNIK
Vol. 76 • br. 9
UVODNIK
Sustavnom obnovom do stabilnih i otpornih šuma (Mitja SKUDNIK)
STRUČNA RASPRAVA
Informacijska podrška upravljanju s divljači u Sloveniji (Tom LEVANIČ)
Lipa, najvažnija vrsta drveća u šumskom području Kambreško (srednje Posočje) (Matej VUGA)

ŠUMARSKI LIST 1-2/2019 str. 76     <-- 76 -->        PDF

ŠUMARSTVO U VREMENU I PROSTORU
Natjecanje u penjanju na stabala (Andrej ČEČ)
Znanje i mnogo treninga - dobar recept za uspjeh (Marta KREJAN ČOKL)
U okviru sveslovenske kampanje dobrovoljnog pošumljavanja obnovili smo naše šume (Katarina STANONIK ROTER, Suzana RANKOV)
Tradicionalni susret međunarodne udruge Pro silva Europe 2018 (Kristina SEVER, Jurij DIACI, Tone LESNIK)
Visoko priznanje za revirnika (Marija IMPERL, Jože PRAH)
Vol. 76 • br. 10
UVODNIK
Koliko su raznovrsne slovenske šume, tako su također raznolika i naša očekivanja, potrebe i želje za njima (Mitja SKUDNIK)
ZNANSTVENA RASPRAVA
Rekreativne navike Slovenaca u šumi, njihove sklonosti prema šumskim dobrima i uslugama i potpora za slobodan pristup šumskim zemljištima: nacionalno istraživanje javnog mnijenja (Anže JAPELJ, Špela PLANINŠEK)
STRUČNA RASPRAVA
Strani insekti u Sloveniji i njihov potencijalni utjecaj na šume (Andreja KAVČIČ)
ŠUMARSTVO U VREMENU I PROSTORU
70 godina Šumskog gospodarstva Bled (Marko MATJAŠIČ)
Posjet Crnoj Gori Šumarskog društva Posočja (Edo JARAC)
Šumarski i lovački pedagozi u posjetu austrijskom lovačkom obrazovnom centru Werkstatt Natur (Špela PLANINŠEK)
Franjo Pahernik i šume Pahernikove zaklade (Jerneja ČODERL).
L´ITALIA FORESTALE E MONTANA / Italian Journal of Forest and Mountain Environments
Vol 73, No 3 (2018)
Analiza lanca šuma-drvo iz perspektive kružne (bio) ekonomije: studija slučaja šume Monte Morello (Alessandro Paletto, Isabella De Meo, Paolo Cantiani, Ugo Chiavetta, Claudio Fagarazzi, Gianluigi Mazza, Elisa Pieratti, Giovanni Matteo Rillo Migliorini, Alessandra Lagomarsino)
Napomene u vezi s “ažuriranim” čitanjem članka 108. Kraljevskog dekreta br. 3267/1923 (Gianpiero Andreatta)
Kakvu je budućnost za suvremene čiste šume obične jele u alpskom i predalpskom području? (Marco Manfriani).
LEŚNE PRACE BADAWCZE / Forest Research Papers
Leśne Prace Badawcze, 2018, Vol. 79 (4)
IZVORNI ZNANSTVENI RADOVI
Sezonalnost i preferencije staništa balegara (Coleoptera: Geotrupidae) privučenih izmetom losa Alces alces L. u Nacionalnom parku Kampinos (Marczak D., Mroczyński R.)
Ispitivanje matičnih stabla i procjena nasljednosti hrastovog sjemena Quercus robur L. u šumi Krotoszyn (Barzdajn W., Bruder M.)
Vizualizacija i kvantifikacija vlage tresetne podloge pomoću potpuno automatiziranog sustava za kontrolu vlage (SMCS) u kontejnerskom šumskom rasadniku (Durło G., Kormanek M., Małek S., Banach J.)
Utvrđivanje intenziteta biokemijske propusnosti tla prema sastavu vrsta u sastojini (Olszowska G.)
Procjena dugoročnih šumskih požara u Indiji s obzirom na državne administrativne granice, kategoriju šuma LULC-a i budući scenarij klimatskih promjena: Geoprostorna perspektiva (Ahmad F., Uddin Md M., Goparaju L.)
Ciljevi šumarske politike u Poljskoj u svjetlu trenutačnih ciljeva šumarstva u Europi: Dio 4. Trendovi u šumarskoj politici odabranih europskih zemalja (Kaliszewski A.)
Ciljevi šumarske politike u Poljskoj u svjetlu trenutačnih ciljeva šumarstva u Europi: Dio 5. Prema novoj strategiji razvoja šumarstva u Poljskoj (Kaliszewski A.)
PREGLEDNI ČLANCI
Postojeće mogućnosti mehanizirane sječe u planinskim područjima (Jodłowski K., Kalinowski M.)
ČLANCI ZA RASPRAVU
Šume i šumarstvo u sadašnjem vrtićkom i osnovnoškolskom programu u Poljskoj (Referowska-Chodak E.)
Sažetak. Cilj ovog rada bio je predstaviti teme vezane uz šume i šumarstvo u trenutnom osnovnom nastavnom planu i programu predškolskog i općeg osnovnog obrazovanja u Poljskoj. Za ovu analizu nastavni sadržaji vezani uz šume i šumarstvo odabrani su iz prva tri priloga Uredbe (2017.). Sadržaj je namijenjen djeci od vrtićke dobi do 8. razreda, kao i učenicima s intelektualnim teškoćama.
U trenutnom osnovnom nastavnom planu i programu postoji više tema posvećenih šumama i šumarstvu nego u prethodnim analognim dokumentima. To se posebno odnosi na teme vezane uz gospodarenje šumama, održivi razvoj i funkcije šuma. Ipak, mnoge teme vezane uz biologiju i ekologiju šuma ostale su u kurikulumu, dok je malo nastavnih sadržaja povezano s ugrozom i zaštitom šuma, lovom ili pridobivanjem drva. Posljednjih godina to su pitanja koja su uzrokovala niz društvenih sukoba i kontroverzi. Stoga se sadržaj obrazovanja o šumama, koji nije uključen u osnovni kurikulum, treba detaljno raspraviti posebice u neformalnom obrazovanju, jer učenici najčešće nisu bili izloženi tim pitanjima.
Prošireni opseg tema vezanih za šume i šumarstvo u sadašnjem osnovnom nastavnom planu i programu za dječje vrtiće i osnovne škole rezultat je dobre suradnje između državnih šuma i Ministarstva nacionalnog obrazovanja. Bilo bi vrijedno nastaviti ovu suradnju kako bi se provele predstojeće izmjene navedenog dokumenta, dopunjujući sadržaj koji nedostaje što je više moguće.
NOVA MEHANIZACIJA ŠUMARSTVA (Prosinac 2018), Godište 39
IZVORNI ZNANSTVENI RAD
Analiza gaženja tla prilikom strojne sječe, izrade i izvoženja drva u prorednoj sastojini listača (Zdravko Pandur, Andreja

ŠUMARSKI LIST 1-2/2019 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Đuka, Marijan Šušnjar, Marin Bačić, Katarina Ostović, Kruno Lepoglavec).
Razvoj sheme programiranoga odmaranja na pješačkoj stazi »Podgarić – Garić-grad« u regionalnom parku Moslavačka gora (Matija Landekić, Ivan Martinić, Franjo Galić)
Uzročnik crvene pjegavosti borovih iglica (Dothistroma spp.) u šumskim kulturama običnoga (Pinus sylvestris L.) i crnoga bora (Pinus nigra J. F. Arnold) na području šumarija Pazin i Đurđevac (Jelena Kranjec Orlović, Lara Milošić, Antonija Kolar, Marko Boljfetić, Marko Vucelja, Danko Diminić)
Kvantitativna genetska diferencijacija populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u pokusnom nasadu »Jastrebarski lugovi« (Maja Morić, Saša Bogdan, Mladen Ivanković)
Utjecaj hormonskih tretmana na zakorjenjivanje odrvenjelih reznica obične jele (Abies alba Mill.) (Sara Jurčević, Ivica Čehulić, Mladen Ivanković, Saša Bogdan).
PREGLEDNI ČLANAK
Pregled upravljanja šumama u Republici Koreji (Hyein Shin)
STRUČNI RAD
Pregled dobre prakse u šumarskom poduzetništvu (Mario Šporčić, Matija Bakarić, Ivo Crnić, Matija Landekić)
Poslovno okruženje za razvoj sporednih šumskih proizvoda u Republici Hrvatskoj (Stjepan Posavec, Martina Ravnjak, Špela Pezdevšek Malovrh).
OSVRT
Djelatnici Zavoda za šumarske tehnike i tehnologije u posjetu međunarodnomu sajmu šumarske mehanizacije i opreme – INTERFORST 2018 (Kruno Lepoglavec i Matija Landekić)
Međunarodno znanstveno savjetovanje FORMEC Improved Forest Mechanisation: Mobilizing natural resources and preventing wildfires, Madrid, Španjolska, 24–27. rujna 2018. (David Janeš).
Međunarodno znanstveno savjetovanje »Šumsko inženjerstvo jugoistočne Europe – stanje i izazovi«, Bjelašnica – Igman, Bosna i Hercegovina, 13-15. rujna 2018. (Matija Bakarić)
Donacija cjepača Laboratoriju za šumsku biomasu Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Željko Zečić).
IN MEMORIAM
Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan (Knin, 20. 5. 1942. – Zagreb, 9. 2. 2018.) (Željko Zečić)
RADOVI ŠUMARSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU / WORKS OF THE FACULTY OF FORESTRY UNIVERSITY OF SARAJEVO
Volume 47, Issue 2
Štete od divljači na području kantona Sarajevo i Srednjobosanskog kantona (Kunovac, S., Bašić, M., Starogorčić, K., Šatrović E. )
Analiza utroška vremena pri sječi i izradi stabala hrasta kitnjaka primjenom deblovne metode rada (Halilović, V., Gurda, S., Musić, J., Sokolović, Dž., Bajrić, M., Knežević, J., Brnić, A.)
Klizanje kotača prilikom privlačenja drva (Marenče, J., Brnić, A., Šušnjar, M.)
Izbor matematičkih modela za grafički utvrđene bonitetne krivulje za jelu u raznodobnim sastojinama u Bosni i Hercegovini (Balić, B., Ibrahimspahić, A., Lojo, A., Avdagić, A.)
Modeli za procjenu volumnog prirasta jele, bukve i smreke u šumama bukve i jele sa smrekom na vapnencima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Lojo, A. )
Određivanje ukupnih fenola i antioksidacijske aktivnosti vodenih ekstrakata odabranih ljekovitih biljaka (Gojak – Salimović, S., Šljivo, E., Vidic, D., Čulum, D.)
Sadržaj fenola i antioksidacijski kapacitet lišća i grančica Viscum album sa različitih domaćina drveća (Tahirović, A., Bašić, N.).

ŠUMARSKI LIST 1-2/2019 str. 78     <-- 78 -->        PDF

REVUE FORESTI`ERE FRANÇAISE
RFF - Numéro 1 - 2018
ALATI I METODE
Razvoj minijaturnog, samostojećeg uređaja za mjerenje protoka soka u drveću (Marie Fournier, Didier Moullet, Pascal Boivin).
AKTIVNOSTI, PROIZVODI I TRŽIŠTA
Prodaja drva iz šuma u javnom vlasništvu u 2017. (Nacionalni ured za šumarstvo)
Kalendar glavnih aukcija 2018. godine Nacionalne šumarske uprave
Certifikat višeg poljoprivrednog tehničara za “upravljanje šumama”: situacija i izgledi (Max Magrum, Bernard Roman-Amat).
OKOLIŠ, KULTURA I DRUŠTVO
Ruski slikari: šuma, drveće i grmlje (Jean Pinon).
SLOBODNO IZRAŽAVANJE
Utvrđivanje pokazatelja ekoloških promjena: procjena nakon tri godine gospodarenja populacijama srna i japanskog jelena na nacionalnom imanju Rambouillet (Yvelines) (Pierre Rivière)
Riječi i šume: obaranje, sječa (François-René Briand).
SOUTH-EAST EUROPEAN FORESTRY (SEEFOR)
SEEFOR Vol 9 No 2 (December 2018)
IZVORNI ZNANSTVENI RADOVI
Evidencija epidemije Dendrolimus pini na alepskom boru u Hrvatskoj i teškom slučaju kolapsa populacije uzrokovan ­entomo-patogenom Beauveria bassiana (MATEK M., PERNEK M.)
Udaljenost privlačenja u funkciji optimizacije mreže izvlačenja (LJUBOJEVIĆ D, DANILOVIĆ M, MARČETA D, PETKOVIĆ V)
Utjecaj animalne vuče na preostala stabla u mješovitim sastojinama jele i smreke (KNEŽEVIĆ J, GURDA S, MUSIĆ J, HALILOVIĆ V, SOKOLOVIĆ DŽ, BAJRIĆ M)
Vrednovanje otpadne drvne biomase kao biosorbenta za uklanjanje sintetske boje metilensko plavo iz vodenih otopina (VELIĆ N, STJEPANOVIĆ M, BEGOVIĆ L, HABUDA-STANIĆ M, VELIĆ D, JAKOVLJEVIĆ T)
PREGLEDNI RAD
Kapitalni budžet primijenjen na plantaže topola Srbije (KEČA LJ)
PRETHODNO PRIOPĆENJE
Novo područje prirodne rasprostranjenosti rubnih populacija trepetljike (Populus tremula L.) u Pasinleru u provinciji Erzurum u Turskoj i njenim karakteristikama (ÖZEL HB, AYAN S, ERPAY S, SIMOVSKI B)
Karakterizacija drvne građe Eucalyptus maidenii za konstrukcijsku primjenu: Fizička i mehanička svojstva pri dva uvjeta vlage (NOGUEIRA MCJA, DE ARAUJO VA, VASCONCELOS JS, DA CRUZ JN, VASCON-CELOS JCS, PRATAVIERA F, CHRISTOFORO AL, LAHR FAR)
Biomorfologija smrekovih stabala kao dijagnostički atribut za nedestruktivni odabir rezonantnog drva u šumi (FEDYUKOV VI, SALDAEVA EY, CHERNOVA MS, CHERNOV VY).
SYLWAN
Wybrany zeszyt: 2019_1
Varijabilnost svojstava češera i sjemena smreke (Picea abies (L.) Karst) ovisno o njihovom položaju u krošnji stabla (SZYMON JASTRZĘBOWSKI, WŁADYSŁAW KANTOROWICZ, KRZYSZTOF UKALSKI, MARCIN KLISZ)

ŠUMARSKI LIST 1-2/2019 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Rane prorede u državnim šumama u Poljskoj - razvoj ili regres? (JAN ASUKASZEWICZ, JAN ZAJĄCZKOWSKI)
Utjecaj metode izvlačenja i iskustva izvođača na veličinu oštećenja stabala na proredama u području šumskog područja Chojnów (ADAM MACIAK, BARTOSZ POPCZYŃSKI)
Broj i veličina jedinica uzorka za procjenu krupnog volumena drvenastog otpada primjenom metode linijskog presjeka (STANISŁAW MIČICKI, ANNA SOŁTYS)
Karakteristike tehničkih svojstava drva Dahurianskog ariša (Larix gmellini (Rupr.) Kuzen.) (AGNIESZKA JANKOWSKA, BOGUSŁAW ANDERS, ALEKSANDRA WÓJCIK)
Praćenje prostornog raspona pošumljenih područja u obnovljenim područjima pomoću slika Sentinel-2 (MARTA SZOSTAK, KACPER KNAPIK, JUSTYNA LIKUS-CIEŚLIK, PIOTR WĘŻYK, MARCIN PIETRZYKOWSKI)
Karte šume u Poljskom kraljevstvu od 1816-1818 (TOMASZ OLENDEREK)
Struktura post-požarnih ektomikoriznih zajednica stabala bijelog bora u suhom crnogoričnom šumskom staništu (DOROTA HILSZCZAŃSKA, WOJCIECH GIL, GRAŻYNA OLSZOWSKA)
Primjena slobodnih geografskih informacija za praćenje prometa u šumskom području (MARIUSZ CIESIELSKI, KRZYSZTOF STEREŃCZAK, RADOMIR BAŁAZY).
Wybrany zeszyt: 2018_12
Portfolio teorija u šumarstvu - optimizacija sastava vrsta (ANDRZEJ KLOCEK, STANISŁAW ZAJĄC)
Promjene vegetacije biljnog sloja u razdoblju 1959-2016. na stalnoj pokusnoj plohi u odjeljku 319 Nacionalnog parka Białowieża (BOGDAN BRZEZIECKI, WOJCIECH CIURZYCKI, ANDRZEJ KECZYŃSKI)
Utjecaj graba (Carpinus betulus L.) na rast i preživljavanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u fazi mladika (TADEUSZ ANDRZEJCZYK, BOGDAN BRZEZIECKI)
Dinamika proljetnih fenoloških pojava u sastojinama hrasta kitnjaka (Quercus petraea [Matt.] Liebl.) (KRZYSZTOF BĘDKOWSKI)
Zajednička pojava entomopatogenih nematoda i štetnika stabala u šumskim zajednicama sjeverne Poljske (MAGDALENA KARBOWSKA-DZIĘGIELEWSKA, ANDRZEJ SKWIERCZ)
Entomopatogene nematode u tlu šuma i rasadnika (ANDRZEJ SKWIERCZ, ANITA ZAPAŁOWSKA)
Privremena i prostorna aktivnost šumskih voluharica (Clethrionomys) glareolus i šumskog miša Apodemus flavicollis u hrast-grab staništima šume Białowieża (MICHAŁ KOŁAKOWSKI, ELŻBIETA JANCEWICZ, EMILIA KIELAN)
Značaj elemenata šumskih prometnih cesta prema mišljenju vozača i upravitelja cesta (JAROSŁAW KIKULSKI, GRZEGORZ TRZCIŃSKI).
Wybrany zeszyt: 2018_11
Prirodna obnova stabala u šumi Białowieża (BOGDAN BRZEZIECKI, TADEUSZ ANDRZEJCZYK, HENRYK BYBURA)
Dinamika i glavni smjer promjene u šumskim sastojinama koje čine gospodareni dio šume Białowieża (ARKADIUSZ BRUCHWALD, ELŻBIETA DMYTERKO, BOGDAN BRZEZIECKI)
Promjene šumskih biljnih zajednica u razdoblju 1959-2016. na stalnoj pokusnoj plohi u odjelu 319 Nacionalnog parka Białowieża (WOJCIECH CIURZYCKI, BOGDAN BRZEZIECKI, PIOTR T. ZANIEWSKI, ANDRZEJ KECZYŃSKI)
Monumentalna stabla u strogom rezervatu Nacionalnog parka Białowieża (ANDRZEJ GRZYWACZ, ANDRZEJ KECZYŃSKI, ANDRZEJ SZCZEPKOWSKI, KAMIL BIELAK, LESZEK BOLIBOK, WŁODZIMIERZ BURACZYK, STANISŁAW DROZDOWSKI, LESZEK GAWRON, HENRYK SZELIGOWSKI, JACEK ZAJĄCZKOWSKI, BOGDAN BRZEZIECKI)
Očuvanje biološke raznolikosti u šumi Białowieża u kontekstu dinamike prirodnih i antropogenih poremećaja (JACEK HILSZCZAŃSKI, TOMASZ JAWORSKI)
Koliko vrsta gljiva raste u šumi Białowieża? Izložbe gljiva kao izvor novih podataka (ANNA KUJAWA, ANDRZEJ SZCZEPKOWSKI, BŁAŻEJ GIERCZYK, TOMASZ USLUSARCZYK)
Iskorišćivanje drva u gospodarskim predjelima šume Białowieża u razdoblju od 2008. do 2015. godine (DARIUSZ ZASTOCKI, HUBERT LACHOWICZ, JAROSŁAW SADOW­SKI, TADEUSZ MOSKALIK, MAGDALENA NIETUPSKA)
Prodaja drva u gospodarskim predjelima šume Białowieża u razdoblju od 2008. do 2015 (HUBERT LACHOWICZ, DARIUSZ ZASTOCKI, JAROSŁAW SADOWSKI, TADEUSZ MOSKALIK, MAGDALENA NIETUPSKA)
Utjecaj zaraze potkornjaka na opasnost od šumskog požara u šumi Białowieża (RYSZARD SZCZYGIEŁ, MIROSŁAW KWIATKOWSKI, BARTŁOMIEJ KOŁAKOWSKI)

ŠUMARSKI LIST 1-2/2019 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Spolna struktura i rast populacije Cervus elaphus u šumi Białowieża - usporedba dviju metoda procjene (JAKUB GRYZ, DAGNY KRAUZE-GRYZ).
Wybrany zeszyt: 2018_10
Odabrani aspekti izrade plana gospodarenja šumama u Poljskoj (ROMAN JASZCZAK, KRZYSZTOF ADAMOWICZ, SANDRA WAJCHMAN-SKAWITALSKA, MARIUSZ MIOTKE)
Primjena metode graničnih analiza podataka u procjeni učinkovitosti u šumarstvu i drvnoj industriji (WOJCIECH MŁYNARSKI, ADAM KALISZEWSKI)
Fosfiti kao čimbenik koji ograničava oštećenja fine korijene u hra­stovim sastojinama na platou Krotoszyn (TOMASZ OSZA­KO, MARIUSZ M. NOWASZEWSKI, WIESŁAW SZULC, BEATA RUTKOWSKA, JUSTYNA A. NOWAKOWSKA)
Utjecaj primjene biouglja kao komponente koja poboljšava retencijska svojstva supstrata od treseta (GRZEGORZ B. DURŁO)
Proizvodnja ugljena na primjeru Krosno RDSF (DARIUSZ ZASTOCKI, JAROSŁAW SADOWSKI, TADEUSZ MOSKALIK, JAROSŁAW OKTABA, MICHAŁ JANIK).
Napomena: Kako časopisi izlaze na različitim jezicima, često sa djelomičnim ili problematičnim prijevodima sažetaka ili sadržaja, moramo se ograditi od točnosti prijevoda naslova, pa ih dajemo samo orijentacijski, da bi naši čitatelji bar otprilike mogli pratiti o čemu časopis piše. Zainteresiranima svakako preporučujemo korištenje originalnih materijala na webu časopisa. Relativno ažurne linkove na sve časopise možete pronaći na stranicama www.sumari.hr/biblio na linku ČASOPISI U RAZMJENI.
Održana godišnja izborna skupština Akademije šumarskih znanosti
Igor Anić
Godišnja, ujedno i šesta izborna skupština Akademije šumarskih znanosti, održana je u četvrtak 13. prosinca 2018., u palači Šumarski dom u Zagrebu.
Skupštinu je otvorio akademik Igor Anić, predsjednik Akademije šumarskih znanosti. Usljedio je izbor radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja zapisnika. Na skupštini su usvojeni zapisnik s prethodne skupštine održane u prosincu 2017., izvješće predsjednika o radu u proteklom razdoblju, izvješća o poslovanju za 2017., rebalans financijskog plana za 2018. te plan rada i financijski plan za 2019. godinu.
Akademik Igor Anić u izvješću o radu u protekom razdoblju istaknuo je da na dan održavanja skupštine Akademija šumarskih znanosti ima 60 članova, od čega je 16 redovitih članova, 6 počasnih članova, 14 izvanrednih članova, 19 članova suradnika i 5 članova savjetnika. Tijekom 2018. godine preminuli su prof. dr. sc. Stjepan Tkalec, član savjetnik, prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan, redoviti član i prof. dr. sc. Šime Meštrović, redoviti član.
Na temelju Sporazuma o znanstvenoj i stručnoj suradnji potpisanog 2012. godine, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Akademija pravnih znanosti Hrvatske, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske i Akademija šumarskih znanosti, konstituirale su Savjet i Koordinaciju akademija 12. lipnja 2014. godine. Našu Akademiju u Savjetu akademija predstavljaju akademik Igor Anić, predsjednik AŠZ, prof. dr. sc. Jura Čavlović, glavni tajnik AŠZ i prof. dr. sc. Ivica Grbac, dopredsjednik AŠZ. U Koordinaciji akademija nas predstavlja prof. dr. sc. Jura Čavlović, glavni tajnik.
Akademija pravnih znanosti Hrvatske je u svojstvu predsjedatelja Savjeta i Koordinacije u lipnju 2018. godine predala u Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Povjerenstvu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kao i ministrici obrazovanja na znanje, Promemoriju o razlozima i osnovanosti zakonskog priznavanja statusa znanstvene organizacije za četiri strukovne akademije s prijedlogom izmjene članka 22. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Akademija šumarskih znanosti bila je suorganizator Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, njezinim