DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 96     <-- 96 -->        PDF

do brijega i debljinu od 10,8 metara. Tu se nakupljalo do 210.000 m² vode, a ispuštanjem vode moglo se otpremiti do 13.000 m3 drva. U blizini se nalaze i Belčne klavže (na potoku Belca) i Putrihove klavže, te klavže na Ovčjakarici (Klavžarica) u dolini Kanomljica. Najmlađe klavže su sagrađene za francuske okupacije 1813. godine. Klavže su napuštene s izgradnjom cesta početkom 20. stoljeća. Danas su sve klavže obnovljene. Kanomeljske klavže se ponovno koriste za pokretanje turbine za malu hidroelektranu u dolini Klavžarica Kanomljica.
Po dolasku u Idriju odmah smo ušli u Turistički rudnik živoga srebra – Antonijev rov iz 1500. godine. (Slika 3.) Zahvaljujući otkriću žive, jedinoga tekućeg metala na svijetu, krajem 15. stoljeća došlo je do izgradnje ovoga rudnika koji je postao drugi najveći proizvođač ove rude na svijetu poslije španjolskog Almadéna. Antonijev rov je glavni ulaz u rudnik i rodna kuća poznatoga slovenskog inženjera Stanka Bloudeka – slovenskog zrakoplovnog dizajnera, sportaša i dizajnera sportskih predmeta. Danas je rudnik zatvoren zbog ekonomske neisplativosti uslijed niske cijene žive, ali je pretvoren u muzej kroz koji nastavlja svoj život. Zahvaljujući rudniku Idrija je doživjela svoj procvat. Tako je 1527. godine izgrađen dvorac Gerwerkenegg kao upravna zgrada rudnika i skladište za živu, ali i za hranu kada je zima onemogućavala normalan pristup mjestu. Danas je to zgrada muzeja Idrije koji je 1997. godine nagrađen kao najbolji europski muzej industrijske i tehničke baštine. U Idriji se nalazi i najstarije kazalište u Sloveniji iz 1770. godine, koje se danas koristi kao kino. Najstarija idrijska crkva sv. Trojstva izgrađena je na mjestu otkrića živog srebra iz 1490. godine. Idrija je 2012. godine, zajedno sa španjolskim Almadénom, uvrštena na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi pod nazivom „Baština žive“. Za vađenje