DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 88     <-- 88 -->        PDF

3. Vegetacijske i horološke karakteristike plemenitih lišćara i voćkarica i najvažniji abiotski i biotski čimbenici umanjenja njihove vrijednosti
Ovo poglavlje predstavlja cijelu knjigu. Obuhvaća 307 stranica, a obogaćeno je s 445 slika. Podijeljeno je na 11 podpoglavlja prema rodovima i pripadajućim vrstama. Autori su za svaku opisanu biljnu vrstu naveli gdje se i u kojim šumama javlja u Bosni i Hercegovini, koje se vrste javljaju u urbanim sredinama, korisnost njihovih plodova za čovjeka i životinje. Vrijednost drveta, te savjete o uzgoju i pošumljavanju. Glavni dio teksta odnosi se na prikaz abiotskih i biotskih uzročnika šteta za opisane vrste. Tekst je praćen slikama. Nakon toga su naveli koji su patogeni opisani u drugim podpoglavljima ukoliko se javljaju i na dotičnom domaćinu. Kod opisa abiotskih uzročnika šteta navedeni su simptomi, vrijeme i mjesto pojave, štetnost, osjetljivost i otpornost biljke. Kod patogenih organizama (gljive, bakterije, kukci) naveli su domaćine, simptome, biljne dijelove koje napadaju, štete i mjere zaštite. Na kraju svakog podpoglavlja dat je popis korištene literature. Slijedi prikaz štetnih uzročnika za pojedine vrste.
Acer campesre, A.heldrechii, A.monspessulanum, A. obtusatum, A. platanoides, A. pseudopalatanus (58 stranica, 87 slika, 28 izvora literature). Na javorima oštećenja nastaju zbog nedostatka mangana, štetnog djelovanja emisija SO2, soli, niskih temperatura i suše. Trulež uzrokuje 6 vrsta gljiva, bolesti lišća 5, a grana 4 vrste. Jedna bakterijska vrsta javorima ne pravi veće štete. Javore napada 5 vrsta grinja i 31 vrsta kukaca.
Aesculus hippocastanum (12 stranica,16 slika, 12 izvora literature). Divlji kesten trpi štete od snijega. Lišće napadaju dvije vrste gljiva, a trulež uzrokuje 5 vrsta. Također ga napada jedna grinja, jedna bakterija i 4 vrste kukaca lišća od kojih je najvažniji kestenov moljac.
Castanea sativa (16 stranca, 26 slika, 12 izvora literature). Pitomi kesten trpi štete od marza. Štetne gljive (4 vrste) uzrokuju rak, tintanu bolest, trulež i pepelnicu. Napada ga 9 vrsta kukaca. Dana su mišljenja o mjerama zaštite pitomog kestena.
Fraxinus angustifolia, F. excelsior, F. ornus (37 stranica, 26 slika, 33 izvora literature). Autori navode da jasen nakon višegodišnjeg bogatog uroda može imati rjeđu krošnju. Opisano je 7 truležnica, uzročnik odumiranja jasena i tri mikoze lišća te bakterijski rak. Od kukaca opisane su 23 vrste.
Juglans regia (16 stranica, 20 slika, 29 izvora literature). Obični orah je osjetljiv na zimu i kasni mraz. Jedna gljiva uzrokuje antraknozu lišća, a 5 vrsta trulež. Jedna bakterija uzrokuje rak stabla. Orah napada 8 vrsta kukaca.
Malus sylvestris (32 stranice, 49 slika, 42 izvora literature). Divljoj jabuci štetu nanose mraz i snijeg. Plodove napadaju dvije vrste gljiva, lišće pepelnica, a 5 vrsta uzrokuje trulež. Jabuku napad 23 vrste kukaca. To su većinom štetnici lišća.
Prunus avium, P. padus, P.mahaleb (46 stranica, 63 slike, 52 izvora literature). Od tih vrsta divlja trešnja je najosjetljivija na štetno djelovanje mraza, snijega i niskih temperatura. Trulež uzrokuje 9 vrsta gljiva, mikoze lišća uzrokuju tri vrste, a dvije rak. Na trešnjama dolaze dvije vrste grinja. Opisano je 28 vrsta kukaca, gotovo svi su štetnici lišća.
Pyrus pyraster (22 stranice, 35 slika, 27 izvora literature). Divlja kruška pati od mraza, snijega i niskih temperatura. Samo 6 vrsta gljiva uzrokuje bolesti lišća, plodova, izbojaka i grana. Jedna vrsta uzrokuje trulež. Opisana je i jedna bakterija. Od 16 vrsta kukaca većinom su štetnici lišća.
Sorbus aria, S. aucuparia, S. domestica, S. torminalis ( 11 stranica, 12 slika, 6 izvora literature). Sve su vrste osjetljive na mraz prilikom cvjetanja. Napada ih 4 vrste gljiva, jedna grinja i 6 vrsta kukaca.
Tilia cordata, T. platyphyllos, T. tomentosa ( 28 stranica,42 slike, 25 izvora literature). Lipe su osjetljive na štetno djelovanje mraza, suše, vrućine, na emisije klorovodika i sumpornog dioksida. Na lipama je navedeno samo 8 vrsta gljiva i 14 vrsta kukaca na lišću i dvije koje oštećuju drvo.
Ulmus campestris, U. montana, U. effusa (27 stranica, 43 slike, 32 izvora literature). Suša utječe na razvoj i razmnožavanje brijestova. Najštetnija gljiva je uzročnik holandske bolesti, trulež uzrokuju 3 vrste, a jedna mikozu lišća. Štetu nanosi i grinja šiškarica. Štete na listovima uzrokuje 14 vrsta kukaca, a u drvu dolazi strizibuba i veliki i mali potkornjak, koji su važni kao prenositelji holandske bolesti.
4. Integralna zaštita plemenitih lišćara i voćkarica
Ovo je vrlo kratko poglavlje, napisano na jednoj i pol stranici. Na početku autori ističu da su šume složeni ekosustav i da ispunjavaju brojne funkcije kao što su ekološke, zaštitne (vrlo važne), socijalne i komercijalne. Ističu da je šumom potrebno postupati prema prirodnim zakonitostima i da plemenite listače i voćkarice spadaju u najvažnije vrste te kako prema njima treba postupati.
Zaključak
Autori ukazuju na značenje plemenitih listača i voćkarica u šumama. Iste vrste su izložene štetnim utjecajima abiotskih i biotskih čimbenika. Autori su detaljno opisali te čimbenike za njihove glavne vrste plemenitih listača i voćkarica. U opisu se nalaze svi bitni podaci za uočavanje šteta, prepoznavanje uzročnika i kakve zaštitne mjere treba poduzeti. Da bi se čitatelj lakše snalazio za svakog uzročnika priložene su izuzetno kvalitetne i jasne (savršene) slike. Knjiga daje cjelovit pregled uzročnika šteta za opisane vrste. Po tome je izuzetna i korisna za stručnjake i ljubitelje bilja. Preporučam je svima na korištenje. Autorima upućujem čestitke.