DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 86 <-- 86 --> PDF |
i dr. sc. Milan Pernek. Knjiga je napisana na 123 stranice. Uz tekst priložene su brojne tablice (65) i slike (232). Knjiga započinje predgovorom, slijedi 6 poglavlja, a završava indeksom 78 stručnih termina. U vrlo kratkom predgovoru naglašeno je da čitav niz faktora destabilizira šumske sastojine. Za stručnjake je bitno da uoče štetne pojave, sakupe podatke i poduzmu ispravne mjere zaštite. Slijedi prikaz po poglavljima. 1.Uvod Na početku autori upozoravaju da različiti intenziteti oštećenja utječu na pogoršavanje zdravstvenog stanja biljaka. Ističu da za ispravne mjere borbe i metode zaštite šuma treba temeljito sagledati sve čimbenike koji utječu na štetne agense. Najučinkovitiji je integralni pristup zaštiti šuma, o čemu daju objašnjenja, a to je osnova sadržaja ove knjige. 2. Abiotski čimbenici Na početku autori upozoravaju da abiotski čimbenici predstavljaju najveću prijetnju šumama. Opisana su oštećenja od ekstremnih temperatura, vode, herbicida, nedostatka hranjiva, snijega, vjetra, atmosferskih plinova i oštećenja uzrokovanih mehaničkim putem i vatrom. Uz tekst je priloženo 12 slika sa simptomima oštećenja. Za svako oštećenje daju se kratke i vrlo jasne upute za zaštitu biljaka i šuma. Na kraju je navedeno 36 citata literature. 3. Uzročnici bolesti Ovo je poglavlje napisano na 75 stranica, obogaćeno je s 86 slika i 28 tablica. Navedeno je 47 izvora literature. Autori objašnjavaju koji su uzročnici bolesti, upućuju na važnost simptoma i identifikaciju uzročnika, prognozu razvoja bolesti i koje su mjere suzbijanja. Za svakog uzročnika bolesti naveden je domaćin (domaćini) kojeg napada, simptomi, biologija patogena, a na kraju se upućuje na mjere zaštite. Posebno naglašavaju da više od 90 % svih biljnih bolesti na šumskom drveću i grmlju uzrokuju gljive truležnice. Obrađene su 24 vrste gljiva na šumskom drveću, a neke su značajne i za stabla u urbanim sredinama. Iz rodova Armillaria, Heterobasidion i Phellinus po više vrsta dolazi na različitim domaćinima, pa su ih opisali na razini roda. Za svakog patogena opisali su simptome, vrijeme pojave i štete, a sve je popraćeno slikama. Nadalje su naveli vrijeme, uvjete i mjesta infekcije, te način pojavljivanja gljive. Vrlo su značajne tablice, jer se iz njih jasno vidi period infekcije i pojave simptoma te period kada treba obavljati zaštitu. Na kraju su dane vrlo jasne upute koje zaštitne mjere treba poduzimati u šumama i rasadnicima. 4. Poluparazitske biljke U ovom vrlo kratkom poglavlju izneseni su osnovni podaci o hrastovoj (žutoj) i bijeloj imeli. Navedeni su domaćini, simptomi, biologija, način pregleda i determinacija, a na kraju su dane upute za mjere suzbijanja imela. 5. Štetni insekti Ovo je najopširnije poglavlje. Napisano je na 101 stranici. Uz tekst nalazi se 130 slika, 37 tablica, a na kraju popis literature, 81 izvor. Autori na početku upućuju na opće spoznaje o kukcima. Posebno su naveli koje su preventivne, a koje represivne mjere borbe protiv štetnih kukaca. Ukupno su opisane 44 vrste kukaca, najviše potkornjaka. Kod navoda domaćina u obzir je uzet rod, odnosno vrsta, koji je primarni, a koji sekundarni domaćin, šumska sastojina, kultura, njihova starost i starost biljke. Vrlo jasno su opisani simptomi oštećenja, izgled kukca u pojedinom razvojnom stadiju i druge značajke. Slijedi opis biologije štetnika, čemu je dano najviše prostora. U tablicama se daju podaci o razvoju pojedinih stadija kukca i vrijeme kada nastaju štete. Na kraju se daju upute za mjere suzbijanja u šumama, kulturama i rasadnicima. Kod određenih vrsta značenje se daje parazitoidima, predatorima i entomopatogenim gljivama. 6. Glodari U ovom kratkom poglavlju (14 stranica) opisani su žutogrli šumski miš, šumski miš i šumska voluharica. Glavne značajke su da se ti glodavci nalaze u svim tipovima šuma, |