DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Knjiga osim Predgovora sadrži šest poglavlja: 1. Uvod, 2. Sistematski pregled opisanih drvenastih sjemenjača, 3. Opis češera, cvjetova, plodova i sjemenki drvenastih sjemenjača, 4. Literatura, 5. Kazalo znanstvenih naziva i 6. Kazalo narodnih naziva.
U Uvodu autorica daje pregled morfologije češera, cvjetova, plodova i sjemenki golosjemenjača i kritosjemenjača. Svrha ovoga poglavlja je da se čitateljima pomogne pri razumijevanju pojmova korištenih u opisu pojedinih svojti u trećem poglavlju.
Drugo poglavlje je Sistematski pregled opisanih drvenastih sjemenjača, do razine roda. Taj je pregled uvršten prije trećeg poglavlja, u kojem su vrste i ostale svojte navedene prema abecednom redoslijedu znanstvenih naziva, uz navođenje pripadnosti porodici. Tako čitatelji mogu dobiti jasan uvid u taksonomski položaj svih svojti obuhvaćenih ovom knjigom. Opisane drvenaste sjemenjače pripadaju u 400 rodova i 121 porodicu. Opisano je 95 svojti golosjemenjača, iz 36 rodova i 10 porodica. Kritosjemenjača dvosupnica je 1905 svojti, iz 349 rodova i 103 porodice, a kritosjemenjača jednosupnica ima 20 svojti, iz 15 rodova i 8 porodica.
Treće poglavlje, Opis češera, cvjetova, plodova i sjemenki drvenastih sjemenjača, zauzima najveći dio knjige. Opisane su te fotografijama prikazne 2020 drvenaste svojte, od čega je 845 vrsta, 58 podvrsta, 38 varijeteta, 13 formi, 40 križanaca i 1026 kultivara. Brojne fotografije značajno pridonose vrijednosti knjige te omogućuju potvrdu determinacije neke svojte na osnovi češera, cvjetova, plodova i sjemenki. Osim 447 svojti drveća i grmlja autohtonih u Europi, u knjizi su opisane i brojne ukrasne vrste koje se uzgajaju u Europi, a potječu s drugih kontinenata. Opisane su i invazivne drvenaste vrste koje ugrožavaju bioraznolikost europskih ekosustava. U knjizi su prikazani brojni ukrasni kultivari i križanci koji se često uzgajaju u europskim vrtovima i perivojima, a razlikuju se od drugih kultivara iste vrste ili roda prema cvjetovima i plodovima. Poredak svojti je prema abecednom redoslijedu znanstvenih naziva, od Abelia × grandiflora do Ziziphus lotus. Sljedeći podatak su znanstveni sinonimi, a za križance su navedene roditeljske vrste. Obavezni podatak za svaku svojtu je i pripadnost porodici, prema sistematici prikazanoj u drugom poglavlju. Zatim je naveden narodni (engleski) naziv svojte. Slijedi detaljan morfološki opis generativnih organa drvenastih biljaka značajnih za europsku dendrologiju, uz ­podatke o njihovoj reproduktivnoj biologiji. Nakon morfo­loških opisa naveden je areal, odnosno područje prirodne rasprostranjenosti vrste.
U poglavlju Literatura navedeno je 575 referenci korištene literature iz područja dendrologije i srodnih znanosti. Za brže pronalaženje pojedinih svojti na kraju knjige nalaze se Kazalo znanstvenih naziva i Kazalo narodnih naziva opisanih biljaka.
Knjiga je namijenjena studentima, nastavnicima, znanstvenicima i stručnjacima koji se bave dendrologijom, botanikom, šumarstvom, arborikulturom, hortikulturom i krajobraznom arhitekturom.
Izdavanje ove knjige od strane velike svjetske nakladničke kuće veliko je priznanje za cjelokupni dosadašnji rad profesorice Marilene Idžojtić, ali je značajno i za Šumarski fakultet, za Sveučilište u Zagrebu, kao i za hrvatsko šumarstvo.
Informacije o knjizi nalaze se na web stranici nakladnika:
https://www.elsevier.com/books/dendrology-cones-flowers-fruits-and-seeds/idzojtic/978-0-444-64175-5
Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović, Dr. sc. Kenan Zahirović: PRIRUČNIK ZA ZAŠTITU ŠUMA U BOSNI I HERCEGOVINI
Milan Glavaš
Izdavač ove knjige je Udruženje inženjera i tehničara šumar­stva Federacije Bosne i Hercegovine. Tiskanje je 2018. godine obavio Level UP media & education consulting d. o. o. Autori su prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, prof. dr. sc. Osman Mujezinović i dr. sc. Kenan Zahirović. Knjigu su recenzirali akademik prof. dr. Vladimir Beus, prof. dr. sc. Milan Glavaš

ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 86     <-- 86 -->        PDF

i dr. sc. Milan Pernek. Knjiga je napisana na 123 stranice. Uz tekst priložene su brojne tablice (65) i slike (232). Knjiga započinje predgovorom, slijedi 6 poglavlja, a završava indeksom 78 stručnih termina.
U vrlo kratkom predgovoru naglašeno je da čitav niz faktora destabilizira šumske sastojine. Za stručnjake je bitno da uoče štetne pojave, sakupe podatke i poduzmu ispravne mjere zaštite. Slijedi prikaz po poglavljima.
1.Uvod
Na početku autori upozoravaju da različiti intenziteti oštećenja utječu na pogoršavanje zdravstvenog stanja biljaka. Ističu da za ispravne mjere borbe i metode zaštite šuma treba temeljito sagledati sve čimbenike koji utječu na štetne agense. Najučinkovitiji je integralni pristup zaštiti šuma, o čemu daju objašnjenja, a to je osnova sadržaja ove knjige.
2. Abiotski čimbenici
Na početku autori upozoravaju da abiotski čimbenici predstavljaju najveću prijetnju šumama. Opisana su oštećenja od ekstremnih temperatura, vode, herbicida, nedostatka hranjiva, snijega, vjetra, atmosferskih plinova i oštećenja uzrokovanih mehaničkim putem i vatrom. Uz tekst je priloženo 12 slika sa simptomima oštećenja. Za svako oštećenje daju se kratke i vrlo jasne upute za zaštitu biljaka i šuma. Na kraju je navedeno 36 citata literature.
3. Uzročnici bolesti
Ovo je poglavlje napisano na 75 stranica, obogaćeno je s 86 slika i 28 tablica. Navedeno je 47 izvora literature. Autori objašnjavaju koji su uzročnici bolesti, upućuju na važnost simptoma i identifikaciju uzročnika, prognozu razvoja bolesti i koje su mjere suzbijanja. Za svakog uzročnika bolesti naveden je domaćin (domaćini) kojeg napada, simptomi, biologija patogena, a na kraju se upućuje na mjere zaštite. Posebno naglašavaju da više od 90 % svih biljnih bolesti na šumskom drveću i grmlju uzrokuju gljive truležnice. Obrađene su 24 vrste gljiva na šumskom drveću, a neke su značajne i za stabla u urbanim sredinama. Iz rodova Armillaria, Heterobasidion i Phellinus po više vrsta dolazi na različitim domaćinima, pa su ih opisali na razini roda. Za svakog patogena opisali su simptome, vrijeme pojave i štete, a sve je popraćeno slikama. Nadalje su naveli vrijeme, uvjete i mjesta infekcije, te način pojavljivanja gljive. Vrlo su značajne tablice, jer se iz njih jasno vidi period infekcije i pojave simptoma te period kada treba obavljati zaštitu. Na kraju su dane vrlo jasne upute koje zaštitne mjere treba poduzimati u šumama i rasadnicima.
4. Poluparazitske biljke
U ovom vrlo kratkom poglavlju izneseni su osnovni podaci o hrastovoj (žutoj) i bijeloj imeli. Navedeni su domaćini, simptomi, biologija, način pregleda i determinacija, a na kraju su dane upute za mjere suzbijanja imela.
5. Štetni insekti
Ovo je najopširnije poglavlje. Napisano je na 101 stranici. Uz tekst nalazi se 130 slika, 37 tablica, a na kraju popis literature, 81 izvor. Autori na početku upućuju na opće spoznaje o kukcima. Posebno su naveli koje su preventivne, a koje represivne mjere borbe protiv štetnih kukaca. Ukupno su opisane 44 vrste kukaca, najviše potkornjaka. Kod navoda domaćina u obzir je uzet rod, odnosno vrsta, koji je primarni, a koji sekundarni domaćin, šumska sastojina, kultura, njihova starost i starost biljke. Vrlo jasno su opisani simptomi oštećenja, izgled kukca u pojedinom razvojnom stadiju i druge značajke. Slijedi opis biologije štetnika, čemu je dano najviše prostora. U tablicama se daju podaci o razvoju pojedinih stadija kukca i vrijeme kada nastaju štete. Na kraju se daju upute za mjere suzbijanja u šumama, kulturama i rasadnicima. Kod određenih vrsta značenje se daje parazitoidima, predatorima i entomopatogenim gljivama.
6. Glodari
U ovom kratkom poglavlju (14 stranica) opisani su žutogrli šumski miš, šumski miš i šumska voluharica. Glavne značajke su da se ti glodavci nalaze u svim tipovima šuma,

ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 87     <-- 87 -->        PDF

hrane se životinjama i biljkama i imaju velik potencijal razmnožavanja. Posebno ističu da brojnost populacije sitnih glodavaca ovisi o međusobnom djelovanju različitih čimbenika. Za svaku vrstu navedeno je stanište, izgled (uz to je priložena i slika), razmnožavanje i potencijal razmnožavanja, ishrana i štetnost. Na kraju autori upućuju na preventivne (šumsko-uzgojne) i represivne (repelenti i rodenticidi) mjere borbe protiv sitnih glodavaca. Važno je i biološko suzbijanje parazitima, predatorima i patogenim mikroorganizmima.
Zaključak
Autori su u ovom djelu prikazali štetne abiotske i biotske čimbenike, dali o njima vrlo važne i precizne podatke na osnovi kojih se mogu provoditi ispravne mjere zaštite. Sve navedeno u knjizi korisno je šumarima, ponajprije zaštitarima i studentima šumarstva, ali i drugima koji su povezani sa šumom. Po tome knjiga ima veliku vrijednost, upute se jednostavne i korisne, pa je preporučam svima koji se bave zaštitom šuma.
Milan Glavaš
Prof. dr. sc. Osman Mujezinović, Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Dr. sc. Kenan Zahirović: ATLAS ŠTETNIH FAKTORA NA PLEMENITIM LIŠĆARIMA I VOĆKARICAMA U ŠUMAMA BOSNE I HERCEGOVINE
Izdavač ove knjige je Univerzitet u Sarajevu Šumarski fakultet. Tiskao ju je PLANJAX PRINT Tešanj 2018. godine. Autori su prof. dr. sc. Osman Mujezinović, prof. dr. sc. Mirza Dautbašić i dr. sc. Kenan Zahirović. Knjigu su recenzirali akademik prof. dr. Vladimir Beus i prof. dr. sc. Milan Glavaš. Knjiga je napisana na 322 stranice. Uz tekst se nalazi 445 izuzetno kvalitetnih i jasnih slika (fotografija). Tekst započinje kratkim predgovorom u kojemu autori ukazuju na štetne agense, potrebu praćenja, istraživanja i zaštitu. Daljnji tekst je podijeljen u 4 poglavlja o kojima se posebno govori. Knjiga završava indeksom 73 stručna termina. Slijedi prikaz bitnih činjenica navedenih u pojedinim poglavljima.
1.Uvod
U ovom kratkom poglavlju autori ukazuju da brojni čimbenici mogu umanjiti zdravstveno stanje i vitalnost šuma, a svi su međusobno povezani. Plemenite listače i voćkarice su vrijedne hranjive, začinske, ljekovite i zaštitne biljke, a posebno je značajna njihova uloga u šumskim ekosustavima. Naglašavaju važnost poznavanja uzročnika šteta na tim vrstama drveća i poduzimanje mjera zaštite.
2. Plemeniti lišćari i voćkarice
U ovom također kratkom poglavlju ukazuje se na privrednu i zaštitnu i estetsku ulogu opisanih vrsta. Naveli su koje su vrste najvrjednije. Posebno ističu da te vrste mogu doprinijeti očuvanju bioraznolikosti šuma. Na kraju su dali popis u knjizi obrađenih vrsta (11 rodova i 27 vrsta).