DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Knjiga osim Predgovora sadrži šest poglavlja: 1. Uvod, 2. Sistematski pregled opisanih drvenastih sjemenjača, 3. Opis češera, cvjetova, plodova i sjemenki drvenastih sjemenjača, 4. Literatura, 5. Kazalo znanstvenih naziva i 6. Kazalo narodnih naziva. U Uvodu autorica daje pregled morfologije češera, cvjetova, plodova i sjemenki golosjemenjača i kritosjemenjača. Svrha ovoga poglavlja je da se čitateljima pomogne pri razumijevanju pojmova korištenih u opisu pojedinih svojti u trećem poglavlju. Drugo poglavlje je Sistematski pregled opisanih drvenastih sjemenjača, do razine roda. Taj je pregled uvršten prije trećeg poglavlja, u kojem su vrste i ostale svojte navedene prema abecednom redoslijedu znanstvenih naziva, uz navođenje pripadnosti porodici. Tako čitatelji mogu dobiti jasan uvid u taksonomski položaj svih svojti obuhvaćenih ovom knjigom. Opisane drvenaste sjemenjače pripadaju u 400 rodova i 121 porodicu. Opisano je 95 svojti golosjemenjača, iz 36 rodova i 10 porodica. Kritosjemenjača dvosupnica je 1905 svojti, iz 349 rodova i 103 porodice, a kritosjemenjača jednosupnica ima 20 svojti, iz 15 rodova i 8 porodica. Treće poglavlje, Opis češera, cvjetova, plodova i sjemenki drvenastih sjemenjača, zauzima najveći dio knjige. Opisane su te fotografijama prikazne 2020 drvenaste svojte, od čega je 845 vrsta, 58 podvrsta, 38 varijeteta, 13 formi, 40 križanaca i 1026 kultivara. Brojne fotografije značajno pridonose vrijednosti knjige te omogućuju potvrdu determinacije neke svojte na osnovi češera, cvjetova, plodova i sjemenki. Osim 447 svojti drveća i grmlja autohtonih u Europi, u knjizi su opisane i brojne ukrasne vrste koje se uzgajaju u Europi, a potječu s drugih kontinenata. Opisane su i invazivne drvenaste vrste koje ugrožavaju bioraznolikost europskih ekosustava. U knjizi su prikazani brojni ukrasni kultivari i križanci koji se često uzgajaju u europskim vrtovima i perivojima, a razlikuju se od drugih kultivara iste vrste ili roda prema cvjetovima i plodovima. Poredak svojti je prema abecednom redoslijedu znanstvenih naziva, od Abelia × grandiflora do Ziziphus lotus. Sljedeći podatak su znanstveni sinonimi, a za križance su navedene roditeljske vrste. Obavezni podatak za svaku svojtu je i pripadnost porodici, prema sistematici prikazanoj u drugom poglavlju. Zatim je naveden narodni (engleski) naziv svojte. Slijedi detaljan morfološki opis generativnih organa drvenastih biljaka značajnih za europsku dendrologiju, uz podatke o njihovoj reproduktivnoj biologiji. Nakon morfoloških opisa naveden je areal, odnosno područje prirodne rasprostranjenosti vrste. U poglavlju Literatura navedeno je 575 referenci korištene literature iz područja dendrologije i srodnih znanosti. Za brže pronalaženje pojedinih svojti na kraju knjige nalaze se Kazalo znanstvenih naziva i Kazalo narodnih naziva opisanih biljaka. Knjiga je namijenjena studentima, nastavnicima, znanstvenicima i stručnjacima koji se bave dendrologijom, botanikom, šumarstvom, arborikulturom, hortikulturom i krajobraznom arhitekturom. Izdavanje ove knjige od strane velike svjetske nakladničke kuće veliko je priznanje za cjelokupni dosadašnji rad profesorice Marilene Idžojtić, ali je značajno i za Šumarski fakultet, za Sveučilište u Zagrebu, kao i za hrvatsko šumarstvo. Informacije o knjizi nalaze se na web stranici nakladnika: https://www.elsevier.com/books/dendrology-cones-flowers-fruits-and-seeds/idzojtic/978-0-444-64175-5 Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović, Dr. sc. Kenan Zahirović: PRIRUČNIK ZA ZAŠTITU ŠUMA U BOSNI I HERCEGOVINI Milan Glavaš Izdavač ove knjige je Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine. Tiskanje je 2018. godine obavio Level UP media & education consulting d. o. o. Autori su prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, prof. dr. sc. Osman Mujezinović i dr. sc. Kenan Zahirović. Knjigu su recenzirali akademik prof. dr. Vladimir Beus, prof. dr. sc. Milan Glavaš |