DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Šumska edukacija u zaštićenim područjima
Ivan Martinić
U ovom nastavku riječ je o šumskoj edukaciji i ulozi zaštićenih područja prirode u provedbi programa ekološke edukacije koji tematiziraju različite aspekte šume. U prvom se dijelu iznosi teorijski okvir šumske edukacije, koja se kao pojam široko koristi za niz organiziranih aktivnosti edukativnog predznaka koje se odvijavaju na različite načine u pretežito šumskim okruženjima. U drugom dijelu se opisuje recentni pristup šumskoj edukaciji u nacionalnom parku “Krka”, koji se kao dio iskustvenog učenja na otvorenom provodi u suradnji parkovnih službi NP Krka sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
***
Uvodno – od ranih početaka uspostave parkovnih službi prihvaćeno je da su sama zaštita prirode i edukacija o okolišu one parkovne djelatnosti koje posebno potiču posjetitelje na razumijevanje i učvršćivanje veze s neposrednim okolišem te snažno utječu na razvoj njihovoga stava spram prirode i okoliša.
Zaštićena područja prirode vrlo su pogodna mjesta gdje se poruka o potrebi i načinima očuvanja prirode može prenijeti velikom broju posjetitelja. U samoj definiciji nacionalnog parka naglašena je njegova odgojno-obrazovna namjena, dok se u zaštićenim područjima širom svijeta dnevno odvija velik broj edukativnih programa kojima se sudionicima omogućava da se tijekom posjeta, kroz doživljajno iskustvo i usvajanje znanja osjećaju ugodno, te se, kad god je to prikladno, aktivno uključe u programe, pri čemu požele ponoviti slično iskustvo u istom ili nekom drugom zaštićenom području.
U konceptu upravljanja zaštićenim područjima znano je da su kontinuirano informiranje i edukacija novih generacija najveće jamstvo očuvanja i opstanka vrijednosti takvih područja za buduće generacije. U funkciji edukacije posjetitelja uprave zaštićenih područja koriste različite oblike komunikacije te se prijenos poruka jednako ostvaruje kroz publiciranje, medijske objave, predavanja, prezentacije, radionice, izložbe, a posebno osmišljavanjem i provedbom programa ekološke edukacije. Takvi su programi više od stoljeća bitno obilježje funkcioniranja zaštićenih područja širom svijeta, a edukacija je postala ključna za održavanje cjelokupnog koncepta zaštićenih područja.
Ekološka edukacija u zaštićenim područjima – najčešće su u fokusu ekološke edukacije teme vezane za ulogu zaštićenih područja i važnost njihovih specifičnih vrijednosti, pri čemu se kroz opće ili tematske sadržaje tematizira primjerice floru, faunu, šume, vode, krajobraznu raznolikost, geologiju, kulturna baština i/ili neke druge posebnosti područja. Kad su ciljne skupine u pitanju, ekološka edukacija je u najvećem dijelu usmjerena na predškolske i školske uzraste, računajući da su upravo dječje dobne skupine one koje će edukacijom razvijenu svijest i usvojena načela o važnosti očuvane prirode pretvoriti u pozitivna ponašanja spram prirode i okoliša.
Opsežna istraživanja programa ekološke edukacije u zaštićenim područjima Republike Hrvatske proveo je bivši Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP)* u okviru pripreme Izvješća o stanju prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2008-2012. Prema rezultatima istraživanja DZZP-a (Vitas, 2015**) u našim zaštićenim područjima osmišljeno je i provodi se ukupno 144 edukacijskih programa, od čega 133 unutar granica zaštićenih područja. Programi su većim dijelom (u 52 % slučajeva) osmišljeni od djelatnika javnih ustanova, a uz pomoć vanjskih suradnika u 35 % slučajeva. Tek u 5 % slučajeva u osmišljavanju programa sudjeluju vanjski suradnici iz područja obrazovanja, a specijalizirani stručnjaci za određeno područje u 8 % slučajeva. Prema izvedbenim formama edukacija se najviše provodi putem stručnih vođenja i radionica, a najviše je edukativnih programa prilagođena posjetiteljima školskog uzrasta.
Značaj šumske edukacije – šuma kao prostor učenja, ali i objekt razumijevanja oduvijek ima istaknuto mjesto u sadržaju ekološke edukacije. Šumski ekosustavi su više od drugih ekosustava dobri pokazatelji održivosti i razumijevanja međuovisnosti žive i nežive prirode, biljaka, životinja i ljudi. Upravo je šuma, iz perspektive održivosti, savršeni primjer – jer vječna je i istovremeno uništiva.
Širom svijeta šume čine jedan od najćešćih i najraznolikijih ekosustava kopnenih područja i izvrstan su primjer suodnosa u prirodi te su često sastavni dio školskog gradiva.

ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Najčešće se pritom o šumi govori samo u školskim učionicama, pri čemu se rijetko uključuje znanje o održivom razvoju i povezanosti šume s općim pitanjima razvoja i opstanka društva.
Učenje o šumi usko povezano je s potrebom iskustvenog učenja izvan učionica. Tako se s ciljem da se odgojem i obrazovanjem utječe na zdrav tjelesni i psihički razvoj djece, već krajem 19. stoljeća rodila ideja škole na otvorenome. U takvim školama u prirodi nastojalo se da djeca što više nauče iz same prirode, a praksa pokreta za odgojem u prirodi razvila je i šumske škole. S vremenom se prihvatilo da su šume prvorazredni odgojno-obrazovni poligon te ponajbolji temelj za dječju kreativnost, koja je možda najvažnija osobina, ali i vještina za njihov razvoj i budući osobni uspjeh*.
Cilj je šumske edukacije zbližiti sudionike edukacije s prirodom. Jedno od glavnih načela takve edukacije je da se šumu treba doživjeti kroz iskustvo srca, glave i ruku. Šumu treba doživjeti svim osjetilima, mora je se osjetiti, što znači vidjeti, slušati, dodirnuti, mirisati. Postoji i mnogo toga u šumi što se može kušati. Kod djece treba probuditi zanimanje da kroz igru šumu dožive i osjete putem svih osjetila i steknu iskustva važan za njihov emocionalni i fizički razvoj.
Za razumijevanje prirode i posebno šuma, širom su svijeta, posebno popularne “šumske učionice”, pri čemu se edukacija provodi kroz stručno vođenje i radionice na izvornim lokalitetima i tijekom kojih se kombiniraju metode razgledavanja izložbi, demonstracija, praktičnih radova, igara, crtanja, pisanja, razgovora i usmenog izlaganja i dr.
Što treba znati o šumskim radionicama? Šumske radionice jesu način spoznavanja šume koji se odvija edukacijom na autentičnim šumskim lokacijama, a uključuju više tema, aktivnosti i igara koje se pod stručnim vodstvom izlažu posjetiteljskim grupama. Pritom su takve teme unaprijed detaljno planirane i s jasno prepoznatljivim ishodima. Za izvođenje pojedinih elemenata šumskih radionica uređuju se posebni sadržaji i infrastruktura, koji uključuju učenje na otvorenim prostorima (takve se mikro-lokacije zovu i „zelene učionice“), vidikovce i posebno uređene poučne staze. U nekim se slučajevima koristi već postojeća šumska infrastruktura kao što su ceste, staze, lovačke čeke, nadstrešnice, hranilišta i sl. Dodatno se za šumske radionice pripremaju raznovrsni edukacijski materijali i rekviziti kao što su uzorci kore, različito sjemenje, plodovi, lišće i dr. U izboru aktivnosti vodi se računa da se izaberu one koje sadrže motivacijske elemente, jer privlače pozornost i/ili one koje sudionike potiču boljoj pokretljivosti, veselju i zabavi. Općenito, važno za čitavog trajanja šumske radionice držati sudionike u koncentraciji i dobroj volji te stoga za radionicu treba pripremiti praktične i shvatljive teme – jer kad su u pitanju dječje radioničke skupine, teorije ima dovoljno u razredu! Dobar je način planirati što više dojmljivih trenutaka i posebnih doživljaja kao što su iznimni vidici, izvori, kvrgava stabla, duplje i dr. U svemu je potrebno voditi računa da radionice trebaju motivirati sudionike na buduće aktivno uključivanje u očuvanje prirode.
Važni doprinosi šumske pedagogije – kao poseban vid učenja ‘o šumi u šumi’ unutar šumarske struke razvijeno je posebno područje – šumska pedagogija koja poučava o šumi, a posebice o neekonomskim aspektima šume. Šumska pedagogija postala je alat šumarske struke za podučavaje o okolišu i životnim ciklusima šume, pri čemu kroz

ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 74     <-- 74 -->        PDF

neposredni doživljaj i iskustvo učenja omogućuje spoznaju o funkcijama i važnosti šume. Učenje je posredovano izravnom i neizravnom percepcijom, što uključuje učenje radeći ‘sa srcem i glavom’.
Motivi za razvoj ideje šumske pedagogije vezani su za potrebu šumarske struke za snažnijim uključivanjem teme šuma u učenje o okolišu, a počeci šumarske pedagogije vežu se uz srednju Europu gdje je razvijena kao relativno nova grana znanosti koja sjedinjuje interdisciplinarna pedagoška i šumarska znanja. Primjeri dobre prakse šumarske pedagogije mogu se vidjeti u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj i Francuskoj, ali i Sloveniji. U Austriji je uspostavljeno osamnaest šumskih centara za obuku, u kojima otprilike 1200 specijalistički obučenih učitelja provodi trosatne programe šumske edukacije.
U Hrvatskoj se program šumske pedagogije kao posjetiteljska usluga i redovita djelatnost stručnih službi zasad nudi u nacionalnome parku “Risnjak”. Pritom se u ponudi kao cilj šumske pedagogije navodi: iskustvenim pristupom probuditi zanimanje i veselje prema šumi, naučiti diviti se prirodi i šumi, prenijeti sudionicima informacije o vrijednostima šume i prikazati ulogu šumara te sudionike ohrabriti za promjenu ponašanja i razvijanje naklonosti prema šumi. Program se temelji na iskustvu doživljaja i razvoja emocija vezano uz šumu, pri čemu potiče razvoj osobnosti te budi volju za istraživanjem nepoznatog.
Šumska edukacija u NP Krka – u nastavku predstavljamo projekt šumskih radionica javne ustanove “Nacionalni park Krka” iz akcijskog plana “Edukacija i intepretacija šuma za bolje razumijevanje i očuvanje šumskih ekosustava NP Krka”. Dio je to nastojanja koje Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ već godinama ulaže u različite edukativne programe s djecom, s ciljem da se ona izravnim doživljajem i učenjem kroz igru upoznaju s bogatom prirodnom i kulturno-povijesnom baštinom NP “Krka” te da usvoje odgovornost očuvanja takve baštine.
Iako šume ne zauzimaju velike površine i ne dominiraju područjem nacionalnog parka, one daju veliki doprinos estetici prostora, i posebno očuvanju biološke raznolikosti NP „Krka”. Šume osiguravaju zdravlje i vitalnost prirodnih zajednica u NP „Krka“, čineći nezamjenjiv okvir bogatog životinjskog svijeta, s brojnim endemičnim, rijetkim i ugroženim svojtama. Šume su dom i obitavalište mnogima s popisa od 225 svojti ptica i dosad zabilježenih 46 svojti sisavaca u NP „Krka“.
Radi podizanja opće razine znanja o važnosti šume i buđenja interesa za vrijednosti i očuvanje šumskih ekosustava u NP “Krka” 2017. godine pokrenut je program

ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 75     <-- 75 -->        PDF

“Vratimo djecu prirodi - po znanje u šumu” koji Javna ustanova “Nacionalni park Krka” provodi u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Program uključuje stručno osposobljavanje osmero edukatora NP “Krka” za buduće samostalne voditelje šumske edukacije te osmi­šlja­vanje sustava šumskih radionica. Prema peda­goškom konceptu u takvim se radionicama edukacija i interpretacija provode putem stručnog vođenja i radioničkih aktivnosti na izvornim šumskim lokalitetima, tijekom kojih se kombiniraju metode tumačenja, uočavanja, demonstracija, razgledavanja izložbi, praktičnih radova, igara, crtanja, pisanja, razgovora, usmenog izlaganja i dr.
Svrha sustava šumskih radionica je iskustveno učenje djece različlitih uzrasta kroz programe kojima se djeca potiču promatrati, osluškivati i istraživati šumski okoliš te obavljaju pripremljene praktične zadatke kao što su prepoznavanja vrsta drveća, mjerenja stabala, proučavanja godova, ali i ispunjavanje radnih listića i dr.
Šumska radionica “Stinice” čini skup radionica koje su namijenjene različitim dječjim uzrastima, od vrtićke do tinejdžerske dobi. Sve se radionice temelje na aktivnostima i praktičnom radu djece u šumskim ekosustavima nacionalnog parka “Krka”. Radionice su kao edukacijski oblik izabrane zato što se drži da iskustvo osjetilno-doživljajno-edukativnog boravka u šumi, više od drugih oblika edukacije, omogućuje djeci dojmljiv doživljaj i dodatnu emocionalnu povezanost s prirodom koja ih okružuje. U smislu ishoda edukacije, najučinkovitijima su se pokazali oblici koji spajaju tumačenje s fizičkim kretanjem kroz šumu. Takve aktivnosti jače potiču djecu u razvijanju poštovanja i potpore za šume.
Na tragu svjetskih i domaćih edukacijskih obrazaca, NP “Krka” je za učenje o šumi i tumačenje šumskih ekosustava, posebno autohtone šumske zajednice hrasta medunca i bijeloga graba, uredila posjetiteljski centar Visovačka kuća “Kuželj” na predjelu Stinice uz Visovačko jezero. Posjetiteljski centar sa stalnim postavom izložbe pod nazivom „Lugareva kuća“, smješten je na krajobraznom iznimnom šumskom lokalitetu, okružen s osam hektara stoljetne šume hrasta medunca, jedne od najcjelovitije očuvanih takvih šuma u Dalmaciji.
Jedna iz serije šumskih radionica koje u edukativnom program „Vratimo djecu prirodi – po znanje u šumu “održana je 27. rujna 2018. godine. Ovaj put sudionici radionice bila su djeca s voditeljicama iz Dječjeg vrtića Drniš i njihovog područnog dječjeg vrtića iz Drinovaca te učenici iz Osnovne škole – područnih škola Dubravice i Rupe.
Radionica je bila pripremljena na način da se djeci vrtićke dobi ponudi izvorni doživljaj prirode i šume „iz prve ruke“ i na autentičnom lokalitetu kakav predstavlja šumski predjel Stinice. U sadržaj trosatne radionice bila je uključena šetnja šumom pod vodstvom edukatora NP Krka i voditelja radionice sa Šumarskog fakulteta, pri čemu se sudionike poučavalo o ulozi i značenju šume, raznolikosti šumskog drveća, koristima od šume i pravilima ponašanja u šumi. Radionica je nastavljena vođenim obilaskom izložbe “Lugareva kuća” te obavljanjem edukativnih zadataka i igrama u dvorištu posjetiteljskog centra. Među zadaćama koje su bile pripremljene za sudionike šumske radionice bilo je prepoznavanje kore različitog drveća, upoznavanje s mikrosvijetom kukaca ispod kore drveća, gledanje prirode očima kukca, prebrojavanje zvukova i raspoznavanje mirisa

ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 76     <-- 76 -->        PDF

prirode, ali i zabavne mozgalice i radni listići na temu života šume.
Izvedba šumske radionice dodatno je bila obogaćena otvaranjem šumske knjižnice za koju je planirano da u budućnosti sadrži bogati fond naslova na temu drveća, šumske flore i faune te prirode i života šume općenito. Zanimljivost je ove knjižnice da predviđa posudbu knjiga za čitanje “na licu mjesta” - u čitaonici na otvorenom, koju čine klupe i stolovi raspoređeni u hladu stabala u dvorištu posjetiteljskog centra.
Nakon višesatnog programa u završnom dijelu radionice njezini sudionici bili su pozvani svoje dojmove o samoj šumskoj radionici, ali i o izložbi i knjižnici zapisati te ubaciti u dvorištu postavljen sandučić šumske pošte.
I ova je šumska radionica bila korak prema ostvarenju zamisli uspostave tematskoga šumsko-edukacijskog parka Stinice kao prvoga takvog edukacijskog središta u zaštićenim područjima Hrvatske. Osim doprinosa učenju i interpretaciji prirode i šume u zaštićenim područjima, ideja je šumsko-edukacijskog parka promovirati potpuno novi doživljaj NP “Krka” kroz jedinstveni zaokruženi edukacijski program za posjetitelje, temeljen na poludnevnom do cjelodnevnom aktivnom učenju na iznimnom parkovnom lokalitetu koji je tematski uređen za edukaciju, ali i zabavu i druženje obitelji, dječjih razreda, posebnih skupina i grupa i dr.

ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Projekt šumsko-edukacijskog parka stavlja NP “Krka” u poziciju predvodnika u edukaciji, treningu i usavršavanju osoblja za edukaciju i interpretaciju na temu šume, ali i promovira NP “Krka” kao inicijatora povezivanja sličnih edukacijskih programa u zaštićenim područjima u Hrvat­skoj i inozemstvu.
Zaključno – ekološka edukacija i interpretacija od najvećeg su značenja za kvalitetno upravljanje zaštićenih područja i predstavljaju jedan od važnih instrumenata očuvanja prirode, potičući osviještenost o prirodnim i kulturnim vrijednostima zaštićene prirode. Kod sudionika edukacije razvijaju osjećaj poštovanja prema prirodi te shvaćanje njezine važnosti za ljudski opstanak.
Učenje o šumi kao sastavnica ekološke edukacije u zaštićenim područjima otvara nove dimenzije obrazovanja djece i suživota s prirodom, pri čemu šuma pruža maksimalnu vrijednost u smislu promicanja autonomije, dječje mašte i kreativnosti, društvenih kontakata i motoričkih sposobnosti. I dok danas u šumskoj edukaciji nimalo ne zaostajemo u odnosu na inozemna zaštićena područja, važno je spomenuti kako za nove dosege u takve programe treba uključiti interese i znanja različitih drugih aktera, kako u pogledu osmišljavanja programa šumske edukacije, tako i u pogledu njihova financiranja. U tom smislu izazovi unapređenja šumske edukacije postaju važnim poljem mogućeg kreativnog potvrđivanja mnogih struka.