DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 61     <-- 61 -->        PDF

populations in Slovenia, Forest Snow and Landscape Research, 76 (3): 455–459.
Solar, A., A. Podjavoršek, F. Štampar, 2005: Phenotypic and genotypic diversity of European chestnut (Cestanea sativa Mill.) in Slovenia-opportunity for genetic improvement. Genet Resour Crop Ev, 52: 381–394.
Soylu, A., 2004: Kestane Yetiştiriciliği ve Özellikleri, Hasad Yayıncılık, İstanbul.
Takoutsing, B., Z. Tchoundjeu, A. Degrande, E. Asaah, F.N. Gyau, A. Tsobeng, 2013: Assessing the quality of seedlings in small-scale nurseries in the Highlands of Cameroon: the use of growth characteristics and quality thresholds as indicators, Small-Scale For, 13 (1): 65–77.
Thompson, B.E., 1985: Seedling morphological evaluation- What you can tell by looking. Evaluating seedling quality: Principles, procedures, and predictive abilities of major tests, M.L. Duryea (ed.), Forest Research Laboratory, Oregon State University, Corvallis, OR, 59-71.
Turna, İ., 2013: Türkiye’de Kestane Ormanlarının Silvikültürü (silviculture of chestnut forests in Turkey), Giresun Regional Directorate, Presentation of Silviculture Education Seminar.
Turna İ., F. Atar, E. Atar, 2014: Important of chestnut (Castanea sativa Mill.) as non-wood forest products in forestry of Turkey, 3rd International Non-wood Forest Products Symposium, Turkey, pp. 958–967.
Villani, F., M. Pigliucci, M. Lauteri, M. Cherubini, 1991: Congruence between genetic, morphometric, and physiological data on differentiation of Turkish chestnut (Castanea sativa), Genome, 35: 251–256.
Villani, F., M. Lauteri, A. Sansotta, M. Cherubini, M.C. Monteverdi, C. Mattioni, 1999: Genetic structure and quantitative traits variation in F1 full-sibs progenies of Castanea sativa Mill. Acta Hort, 494: 395–405.
Zebec, M., M. Idžojtić, I. Poljak, 2014: Morphological variability of the field elm (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) in continental Croatia, Sumar List, 138 (11-12): 563–572.
Zebec, M., M. Idžojtić, I. Poljak, I. Modrić, 2015: Population variability of wych elm (Ulmus glabra Huds.) in the mountainous region of Croatia according to the leaf morphology, Sumar List, 139 (9-10): 429–439.
Yilmaz, M., T. Yüksel, 2014: Morphological and physiological seed characteristics of Taurus fır (Abies cilicica /Ant. et Kotschy/ Carriére) in Turkey, Sumar List, 138 (11-12): 583–592.
SAŽETAK
Pitomi kesten, Castanea sativa Mill., plemenita je vrsta drveća od koje imamo višestruku gospodarsku korist (kvalitetno drvo, jestivi plodovi, med, ogrijev, listinac i dr.). Rasprostranjen je u mediteranskom području, od Kaspijskog jezera do Atlantskog oceana. U Turskoj najveće površine pod kestenovim šumama nalazimo na području sjeverne i zapadne Antolije te u regiji Marmara. U posljednjih nekoliko desetljeća pitomi kesten je ugrožen od raka kestenove kore i negativnih antropogenih utjecaja. S obzirom na to provedena su brojna istraživanja s ciljem očuvanje genofonda ove plemenite vrste drveća.
Glavni cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi morfološku varijabilnost plodova i jednogodišnjih sadnica pitomoga kestena u Turskoj. Plodovi za morfometrijsku analizu skupljeni su tijekom listopada u osam populacija pitomoga kestena na području istočne, središnje i zapadne Turske (slika 1, tablica 1). Unutar svake populacije sakupljeni su uzorci sa po 15 do 20 stabala. Ukupno su određene po četiri značajke na svakom plodu: dužina, širina i debljina ploda te omjer dužine i širine ploda. Osim toga, određen je i udio vlage u plodovima, kao i masa 1000 zračno suhih plodova. Plodovi su u proljeće posijani na unaprijed pripremljene gredice. Na kraju prvog vegetacijskog razdoblja mjerene su sljedeće značajke: visina sadnice, promjer sadnice pri osnovi i koeficijent čvrstoće. Za utvrđivanje varijabilnosti populacija korištene su deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Podaci su obrađeni u programskom paketu SPSS 23.0.
Rezultati deskriptivne statističke analize prikazani su na slici 2. Najviše vrijednosti za dužinu, širinu i debljinu ploda utvrđene su u populaciji Izmira, dok su najviše prosječne vrijednosti za visinu sadnice, promjer sadnice pri njenoj osnovi i koeficijent čvrstoće utvrđene u populaciji Balikesira. Masa 1000 zračno suhih plodova kretala se je od 3815,1 g do 10516,5 g, a udio vlage u plodovima od 38.46 % do 52,21 % (tablica 2). Istraživanjem je utvrđen visok stupanj varijabilnosti populacija pitomoga kestena u Turskoj (slika 3). Rezultati provedene analize varijance pokazali su da se populacije međusobno signifikantno razlikuju za sve istraživane značajke. Pearsonovim koeficijentom korelacije utvrđena je statistički značajna korelacija između dužine, širine i debljine ploda, kao i mase 1000 zračno suhih plodova (tablica 3). Osim toga, pozitivna korelacija utvrđena je i između visine sadnice i koeficijenta čvrstoće. Duncanovim testom i hijerarhijskom klasterskom analizom utvrđeno je da se one populacije koje su geografski bliže i ekološki sličnije nalaze u istoj skupini (slika 1 i 4). Također je utvrđeno da se veličina plodova u kestenovim šumama Turske povećava od istoka prema zapadu.
Ključne riječi: Castanea sativa, pitomi kesten, Turska, morfologija, plodovi, sadnice