DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 52     <-- 52 -->        PDF

https://www.ogm.gov.tr/ekutuphane/Yayinlar/Orman%20Atlasi.pdf visited on 14.12.2017
OGM, 2015. Türkiye Orman Varlığı. Orman İdaresi ve Planlama Dairesi Başkanlığı Yayın No. 115. Ankara. Consulted 15 May 2017. https://www.ogm.gov.tr/ekutuphane/Yayinlar/T%C3%BCrkiye%20Orman%20Varl%C4%B1%C4%9F%C4%B1-2016-2017.pdf visited on 15.12.2017
Poudel, K.P., H. Temesgen. 2015. Methods for estimating aboveground biomass and its components for Douglas-fir and lodgepole pine trees. Canadian Journal of Forest Research 46: 77–87
Robichaud, E, IR Methven, 1992. The applicability of the pipe model theory for the prediction of foliage biomass in trees from natural, untreated black spruce stands. Canadian Journal of Forest Research 22: 1118–1123.
Sandberg, D.V., R.D. Ottmar, G.H. Cushon, 2001. Characterizing fuels in the 21st century. International Journal of Wildland Fire 10: 381-387.
Scott J.H., E.D. Reinhardt, 2002. Estimating canopy fuels in conifer forests. Fire Management Today 62: 45–50.
Singh, V., A. Tewari, S.P.S. Kushwaha, V.K. Dadhwal, 2011. Formulating allometric equations for estimating biomass and carbon stock in small diameter trees. Forest Ecology and Management 261 (11): 1945-1949.
Socha, J., P. Wezyk, 2007. Allometric equations for estimating the foliage biomass of Scots pine. European Journal of Forest Research 126, 263–270.
Stocks, B.J., M.E. Alexander, B.M. Wotton, C.N. Stefner, M.D. Flannigan, T.N. Lavoie, J.A. Mason, G.R. Hartley, M.E. Maffey, G.N. Dalrymple, T.W. Blake, M.G. Cruz, R.A. Lanoville, 2004. Crown fire behavior in a northern jack pine-black spruce forest. Canadian Journal of Forest Research 34: 1548–1560.
Tampakis, S., A. Papageorgiou, P. Karanikola, G. Arabatzis, G. Tsantopoulos, 2005. The forest fires in the Mediterranean from a policy point of view. New Medit, Mediterranean Journal of Economics, Agriculture, and Environment 4: 47-51.
Vasconcelos ,M.J., S. Silva, M. Tome, M. Alvim, J.C. Pereira, 2001. Spatial prediction of fire ignition probabilities: comparing logistic regression and neural networks. Photogrammetric engineering and remote sensing 67: 73-81.
Viedma, O., J.M. Moreno, C. Güngöroglu, U. Cosgun, A. Kavgaci, 2017. Recent land-use and land-cover changes and its driving factors in a fire-prone area of southwestern Turkey. Journal of Environmental Management 197: 1-13
Zianis, D., M. Mencuccini, 2004. On simplifying allometric analyses of forest biomass. Forest Ecology and Management 187: 311–332.
Zianis, D., G. Xanthopoulos, K. Kalabokidis, G. Kazakis, D. Ghosn, O. Roussou, 2011. Allometric equations for aboveground biomass estimation by size class for Pinus brutia Ten. trees growing in North and South Aegean Islands, Greece. European Journal of Forest Research 130: 145–160
SAŽETAK
Točna procjena količine goriva je važan preduvjet za učinkovito upravljanje šumskim požarima. Ovo je istraživanje imalo za cilj razviti empirijske alometrijske jednadžbe za procjenu količine goriva iz krošnji stabala kalabrijskog bora (Pinus brutia Ten.) u jugozapadnom mediteranskom području Turske korištenjem dendrometrijskih varijabli. Destruktivnom metodom uzorkovana su 84 stabla. Uzorci grana u gorivu iz biomase krošnji klasificirani su kao iglice i kao grane prema sljedećem rasponu promjera: vrlo tanke (≤0,3 cm), tanke (0,31–0,6 cm), srednje (0,61–1,0 cm), debele (1,01–2,5 cm) i aktivno gorivo. Za procjenu biomase krošnjanja korištene su prsne visine, visine stabala, visine krošnji i širine krošnji kao neovisne varijable. Za analizu odnosa između goriva iz biomase i značajki uzorkovanih stabala korišteni su stepwise funkcija i modeli logaritamske linearne regresije. Od svih dobivenih alometrijskih jednadžbi, varijacija u tankim granama najbolje je objašnjena širinom krošnji i visinom krošnji, koje zajedno objašnjavaju R2adj od 90.2 varijacije u tankim granama. Varijacija u vrlo tankim granama objašnjena je najslabije visinom stabla, koja samo objašnjava R2adj od 60.4% varijacije u vrlo tankim granama. Ukupna količina goriva iz krošnji kalabrijskog bora u ovom istraživanju u usporedbi s istraživanjima u Grčkoj i Turskoj pokazuje da se gorivo iz biomase kalabrijskog bora može razlikovati od regije do regije.
Ključne riječi; biomasa krošnje, šumsko gorivo, kalabrijski bor, mediteranska područja